Vlada ima odgovor na svaki scenario kad je u pitanju izgradnja kolektora u Botunu.
To je saopštila ministarka evropskih poslova Maida Gorčević na današnjoj sjednici Skupštine, odgovarajući na poslanička pitanja šefa kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrije Nikolića.
On je od Gorčević tražio da se izjasni o problemu izgradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
"Šta su moguće posljedice po EU integracije Crne Gore, ukoliko do kraja godine ne počne izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, i da li Vlada ima spreman odgovor ako dio Vladine koalicije istraje na protivljenju ovom projektu?", pitao je.
On je kazao da podgorička i državna vlast iskazuju odlučnost da će kolektor biti izgrađen, ali da nije siguran da li vjeruju u to.
"Ovo je provjera države da upravlja, odnosno vlasti da vlada. Ali ako neko prijeti da će fizički da onemogući realizaciju tog projekta da ga odredbe Vlade ne obavezuju, već da ga obavezuje referendum građana Zete, a pritom je dio vladajuće koalciije, kakva se poruka šalje. Ukoliko odluke lokalnog referenduma mogu suspendovati državne, postavlja se pitanje da li Vlada ima kontrolu nad cijelom teritorijom države", istakao je.
Nikolić je kazao da se "radi o novcu poreskih obveznika EU".
"Imamo krizu vlasti i vrijeme koje dolazi će to pokazati. Vjerovatno bi predsjednik Vlade kazao da ne želi da se bavi seoskim temama", kazao je.
Gorčević je kazala da Vlada nema namjeru da izbjegava probleme, te da rješavaju mnoge probleme koji su ih dočekali gurnuti pod tepih.
Ona je dodala da za njih "pitanje Botuna predstavlja važan infrastrukturni projekat".
"Svako odlaganje početka izgradnje koje je predviđeno do kraja godine donosi značajne finansijske posljedice", kazala je.
Gorčević je istakla da su administrativne procedure u završnoj fazi, te da je Ministarstvo prostornog planiranja dalo građevinsku dozvolu, ali i da su dozvole dali Ministarstvo ekologije i Agencija za zaštitu životne sredine.
"Kolege na koje se pitanje odnosi (Demokatska narodna partija) nisu u sali, ne vidim zašto bih ja Vama odgovarala šta će Vlada uraditi prema određenom koalicionom partneru i da govorim na nivou najava. Ali, pokušaću korektno da Vam odgovorim, Vlada ima odgovor na svaki scenario koji se može desiti, ali ću Vas podsjetiti da je proces u toku. I izražavam punu podršku gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću koji na najbolji mogući način pokušava da riješi zaostale probleme", kazala je.
Nikolić je pročitao izjave lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića o kolektoru, dodavši da je pitanje Botuna "vruć krompir" za Vladu, ali i da Brisel brine kako da zaštiti svoje interese.
"Najava probnog perioda, odnosno ograničenog prava glasa u EU, najbolje pokazuje kako se gleda na Crnu Goru", poručio je.
Ona je rekla da Brisel na mnogo načina pokazao da želi Crnu Goru u EU.
Kako je navela, evropska komesarka Marta Kos rekla joj je da nema građana EU prvog i drugog reda.
"Crna Gora, ako završi sve kako treba, 2028. godine ulazi kao punopravna članica, sa punim pravom glasa", kazala je Gorčević.
Tok sjednice
Poslanica Saveza građana "CIVIS" Maja Vučelić pitala je ministarku koji je stepen realizacije Drugog polugodišnjeg izvještaja o sprovođenju Reformske agende Crne Gore za period 2024-2027. Vlade, ali i koje konkretne mjere je Vlada preduzela kako bi u narednom izvještajnom periodu uskladila svoju metodologiju praćenja i izvještavanja sa indikatorima na način na koji ih analizira i procjenjuje Evropska komisija (EK).
Gorčević je ukazala da je Reformska agenda "izuzetno važan instrument koji Vlada korisiti u pretpristupnom periodu", ali da je "samo jedan od stubova koje Vlada koristi".
"Podsjetiću da je Vlada uspješno implementirala SEPA-u za naše građane, a već sjutra biće otvorena 'Single market' akademija koja će naše stručnjake obučavati za jedinstveno tržište", istakla je.
Kako je dodala, Vlada Crna Gore je 11. jula 2025. godine dostavila Evropskoj komisiji Drugi polugodišnji izvještaj o sprovođenju Reformske agende koji je sadržao podatke o statusu realizacije ukupno 18 reformskih koraka od kojih se 11 odnosilo na redovne obaveze s rokom ispunjenja do 30. juna 2025. godine, dok je sedam koraka preneseno iz prethodnog izvjestajnog perioda, čiji je prvobitni rok realizacije bio 28. februar 2025. godine.
"Ukupno izdvajanje za drugu tranšu iznosi oko 8.100.000 eura", kazala je.
Gorčević je dodala da evaluaciju vrši EK, pa usljed toga, može doći do neusaglašenosti jer to tijelo može postavljati dodatna pitanja kod nekih reformi.
"Pored toga, MEP je razvilo ličnu kartu za svaki indikator, kako bi se identifikovale sve relevantne informacije", saopštila je.
Poslanik Novske liste koja nastupa u okviru kluba poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Jovan Subotić je pitao ministarku da li Crna Gora danas ima dovoljan administrativni i stručni kapacitet u državnoj upravi da sprovede sve reforme koje zahtijeva završna faza pregovora, imajući u vidu česte kadrovske promjene, odlaske stručnjaka i nedostatak ekspertize u pojedinim oblastima.
Gorčević je kazala da izvještaj EK pokazuje reformu i u javnoj upravi, ali upućuje da se kadrovsko planiranje radi sada.
"Vrlo sam ponosna na kompletnu administraciju jer danonoćno rade", poručila je.
Ona je objasnila da je započeto mapiranje ekspertskih kadrova jer je jedna od obaveza "izgradnja pravno-normativnih kadrovskih kapaciteta neophodnih za praćenje, transpoziciju i primjenu pravne tekovine EU".
Subotić je saopštio da je "put ka EU put cijele države i svih lokalnih samouprava".
Miloš Pižurica (PES) je pitao Gorčević da li je Vlada izradila finansijsku procjenu troškova i kapitalnih ulaganja potrebnih za zatvaranje pregovaračkih poglavlja i pripremu Crne Gore za članstvo u EU, kao i da li postoji procjena koliko će kštati usklađivanje sa evropskim standardima u oblastima infrastrukture, zaštite životne sredine, energetike i poljoprivrede, kao i da li država ima fiskalni kapacitet da to iznese.
On je objasnio da su evropske integracije, prije svega, ekonomski proces.
Gorčević je odgovorila da Vlada, posredstvom Ministarstva evropskih poslova i u saradnji sa svim resornim institucijama, prati i anaiizira finansijske potrebe i kapitalnih ulaganja potrebnih za zatvaranje pregovarackih poglavija, kao i sveobuhvatnu pripremu države za punopravno članstvo u EU.
"Posebna pažnja posvećena je sektorima gdje su potrebna najveća ulaganja. Rezultati svih analiza pokazuju da ima fiskalni kapacitet i institucionalni okvir da ispuni preuzete obaveze uz odgovorno planiranje i faznu realizaciju investicija", objasnila je.
Gorčević je istakla da se ulaganja odnose na infrastrukturu, jačanje administrativnih kapaciteta ali i ekspertsku podršku, ali i da je jedno od najskupljih i nakompleksnijih poglavlja svakako poglavlje 27, koje se tiče životne sredine i klimatskih promjena.
"Imajući u vidu da ćemo u ovom poglavlju imati određena prelazna radzoblja, radna procjena je da će do 2035. godine planirana ulaganja od tri milijarde eura. Najveća ulaganja se tiču izgradnje i rekonstrukcije postrojanja za prečišavanje otpadnih voda u svim većim gradovima kao i kanalizacione instrastrukture i sistema kontrole vode, oko 900 miliona eura. Zatim, na zaštitu vazduha i klimatske promjene, oko 350 miliona eura, te unapređenje sistema zaštite prirode, oko 200 miliona eura", rekla je Gorčević.
Pižurica je kazao da se često spominje da je ulazak Crne Gore izazvan geopolitikom, a ne zaslugama.
Ministarka je kazala da je izvještaj EK činjenično stanje, te da Brisel šalje poruku da Crna Gora može biti član ako nastavi sa reformama.
"Svima je jasno da je Crna Gora mnogo napredniji kandidat u odnosu na druge", istakla je.
Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković Kuč je pitala kako se izbor sudija Ustavnog suda odražava na EU integracije Crne Gore, ali i zašto kao Vlada ne preuzmu odgovornost i pokrenu prijeko potrebni dijalog s opozicijom u vezi satim pitanjem.
Ona je istakla da je "u Skupštini prije godinu dana izvršen ustavni puč".
"Ta situacija je izazvala ustavno-političku krizu kada je i to je detektovano u izvještaju EK... Zaista se mislilo da će se, nakon sporazuma sa Milojkom Spajićem doći do primjene preporuka Venecijanske komisije", kazala je, dodavši da je odredba da se sudije biraju dvotrećinskom većinom uvedena da bi za njih glasala i opozicija.
Gorčević je kazala da u ovom trrenutku Ustavni sud ima četiri od sedam sudija, te da će u narednih 10-15 dana biti glasanje za troje sudija, a u decembru za još jedno upražnjeno mjesto.
"Vlada čini sve da obezbijedi institucionalni ambijent i podstakne dijalog, što potvrđuju naši apeli koji su u više navrata upućeni poslanicima da pokažu odgovornost i posvećenost evropskim vrijednostima kroz izbor sudija Ustavnog suda", poručila je, dodavši da se "ne radi o interesima pojedinih partija, već o interesu države".
Vuković Kuč je ukazala da bi jedino fer bilo da "glasanje za sudije bude proizvod dijaloga".
"Vi se kao vladajuća većina ponašate tako što dižete zid i nižete blokove na njega kako bi se onemogućio razgovor sa onima koji o integracijama misle isto kao vi. Vi kažete biće neko glasanje tada i tada kako bi se dobili štrikovi... Pa valjda treba da uđemo u EU kao država sa promijenjenim duhom", kazala je.
Poslanik DPS-a Nikola Janović pitao je koji su razlozi što Crna Gora nije izvršila značajan dio koraka iz Reformske agende, i zašto je povučeno samo 19,7 od preko 52 miliona eura, te da li su tačne tvrdnje NVO sektora da je problem sprovođenje reformi i neslaganje Crne Gore i EK.
Gorčević je kazala da država ne gubi novac, nego ga dobija fazno, shodno procjeni EK o ispunjenju reformi.
Ona je dodala da EK ponekad traži dodatna pojašnjenja.
"EK interesuje implementacija. Mi smo najtransparentniji od svih država kandidata i zainteresovana javnost može da prati svaki naš korak. Naša administracija radi veoma konkrektno", rekla je Gorčević.
Ona je dodala da isti ljudi rade i na zatvaranju poglavlja, i na reformama, i na agendi, i na IPA projektima.
"Jedna od reformi za koju nismo još povukli novac je izmjena Ustava. Rok je bio 30. jun... Nije mogla biti usvojena u tom roku, ali će sredstva biti uplaćena kad to bude završeno", poručila je.
Janović je ukazao da "smatra da MEP radi vrijedno".
Bonus video:
