Ekstremisti divljaju, politika se ne mijenja: Hoće li Zagreb smekšati prema Podgorici nakon nemilih događaja u Hrvatskoj

Ne postoji povezanost između “ustaškog divljanja” u Hrvatskoj i eventualnog “smekšavanja” odnosa te države prema Crnoj Gori zbog toga, pa je za očekivati da će Zagreb nastaviti čvrsto da insistira na rješavanju za njega bitnih sporova s Podgoricom.

To je konstatovao dio sagovornika “Vijesti”, dok drugi ocjenjuju da u ovom slučaju ne treba govoriti o katerogrijama “popuštanja” i “zaoštravanja” u odnosima dviju zemalja, već o kriterijumima kroz koji prolaze svi kandidati za članstvo u Evropskoj uniji (EU).

Sagovornici su to poručili odgovarajuci na pitanja: mogu li, i ako mogu - kako, posljednja nemila dešavanja u Hrvatskoj uticati na promjenu njenog odnosa prema Crnoj Gori, tj. mogu li je natjerati da zauzme blaži stav prema Podgorici u rješavanju bilateralnih sporova.

Tokom posljednjih dvadesetak dana, u Hrvatskoj je bilo više događaja zbog kojih pojedini tamošnji hroničari tvrde da je na djelu potpuno skretanje te države udesno, odnosno - njena “ustašizacija”. Između ostalog, u Saboru (hrvatski parlament) je održan skup na kom su negirani ili relativizovani zločini u logoru Jasenovac iz Drugog svjetskog rata, prekinut je program Dana srpske kulture u Splitu, održan protest navijača Fudbalskog kluba Hajduk iz tog grada (zbog hapšenja osoba koje su učestvovale u incidentima tokom Dana srpske kulture) na kom su se čuli ustaški pokliči...

Markovina: Neće biti promjene odnosa

Istoričar i publicista Dragan Markovina, kazao je “Vijestima” da ne vidi nikakvu korelaciju između “ustaškog divljanja” i potencijalne promjene odnosa Hrvatske prema Crnoj Gori.

“Realno, Hrvatskoj jeste stalo da Crna Gora uđe u EU, i neće praviti ozbiljne probleme. Ali hoće insistirati na onome što je već na neki način dogovoreno. Oko logoraša, povratka imovine Hrvatima, imena bazena i sl.”, naveo je on.

Hrvatske vlasti onemogućile su Crnoj Gori krajem prošle godine da zatvori Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) u pregovorima s EU, a mjesec dana kasnije počele su bilateralne konsultacije između dviju država u cilju prevazilaženja otvorenih pitanja.

Markovina je ocijenio da je, u ovom slučaju, prisutan cinizam koji je olakšan povoljnijim položajem Hrvatske, “oko pravljenja ludim oko ‘Lore’”, ali da je situacija takva.

“Tako da zapravo ne očekujem nikakve promjene, niti je bilo ko to spomenuo”, rekao je on.

Kako su “Vijesti” pisale početkom septembra, dogovor između Crne Gore i Hrvatske o rješavanju spornih pitanja je blizu i trebalo bi da obuhvati isplatu odštete hrvatskim državljanima zatočenim u logoru u Morinju, neuklanjanje spomen-ploče na tom mjestu, te promjenu imena kotorskog bazena, dok će pitanje vlasništva nad brodom “Jadran” biti ostavljeno za kasniji dogovor ili međunarodnu arbitražu. Ostaju, takođe, otvorena pitanja granice na moru i slučaja splitskog logora “Lora”, koji neće biti uključeni u ovaj djelimični sporazum.

Bačanović: Pritisak Hrvatske će rasti

Istoričar Vuk Bačanović, saopštio je redakciji da ne vidi zbog čega bi Hrvatska “smekšala” u odnosu prema Crnoj Gori “zbog nečega što sama organizuje”.

“Naivan je svako ko misli da se sve ovo dešava nasumično - kao neka spontana reakcija ‘gnjevnog naroda’ koji se, eto, odjednom uznemirio jer su baba Milojka, baba Rada i baba Stanimirka odlučile da odu pogledati folklor ili izložbu”, kazao je, dodajući da ono što se vidjelo na ulicama Hrvatske “nije slučajnost, nego agenda”.

Tvrdi da je riječ o decenijama poluprikrivenom djelovanju “neoustaških krugova koji sad izlaze da pokažu mišiće”, procijenivši da im globalne okolnosti idu naruku.

“Taj fenomen, poznat još 70-tih kao ‘hrvatska šutnja’, devedesetih je iznjedrio Tuđmanov (Franjo) HDZ (Hrvatska demokratska zajednica), a danas nakon kraha detuđmanizacije iznosi na površinu otvorenu neoustašku akciju u kojoj su preostali Srbi tek kolateralna šteta - usputna meta u širem obračunu sa svakim ko u Hrvatskoj misli drugačije od onih koji vjeruju da su ustaše bili tek malo temperamentniji antikomunisti i da je Jasenovac bio neka vrsta zatvora u kom su, eventualno, strijeljali neposlušne”, ocjenjuje sagovornik.

Bačanović je rekao da stoga ne vidi nikakav razlog da Hrvatska, “u ovoj svojoj ubrzanoj tranziciji u društvo istorijskog revizionizma”, odjednom prestane da “kinji i ponižava Crnu Goru”.

“Naprotiv, pritisci će samo rasti. Od ‘problematičnih imena’ bazena u Kotoru, stići ćemo do daleko drastičnijih gestova, tipa rehabilitacije ustaškog saradnika Sekule Drljevića, koji će, u novom narativu, ispasti ‘pregalac za bolje odnose između Hrvatske i Crne Gore’. I ne, to nije pretjerivanje”, dodaje on.

Negiranje Jasenovca i divljanje navijača

Pojedini učesnici okruglog stola o Jasenovcu, koji je održan krajem oktobra u Saboru, tvrdili su da taj logor nije bio logor smrti, već “radni logor”. Snimak tog skupa uklonjen je sa saborskih kanala nakon oštrih reakcija javnosti i optužbi za revizionizam i negiranje zločina.

Skup su organizovale dvije manje, desne stranke u Saboru, iz poslaničkog kluba Dom i nacionalno okupljanje (Domino) i Hrvatski suverenisti.

Stranke ljevice, predvođene Socijaldemokratskom partijom (SDP), tražile su da tamošnje institucije ispitaju eventualnu krivičnu odgovornost, jer je, kako su naveli, riječ o negiranju genocida.

Događaj je od najave njegovog održavanja izazvao oštre reakcije - SDP je od šefa Sabora Gordana Jandrokovića tražio da ga zabrani, ali je Jandroković odgovorio da za to nema pravnog osnova, da on “nije cenzor” i da se skup ne održava u ime Sabora, već isključivo u odgovornosti organizatora.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković (HDZ), ocijenio je da je okrugli sto o Jasenovcu “politička provokacija stranaka koje su ga organizovale”.

Više nevladinih organizacija koje se bave ljudskim pravima, uključujući Documenta i Antifašističku ligu Hrvatske, nazvale su skup sramotnim primjerom istorijskog revizionizma u zgradi zakonodavne vlasti i novi doprinos rehabilitaciji NDH (Nezavisna država hrvatska) i ustaštva.

Nakon toga, 3. novembra, više desetina huligana, uglavnom maskiranih i u crnoj odjeći, spriječilo je otvaranje kulturne manifestacije srpske nacionalne manjine u Splitu. Neki od njih su uzvikivali ustaški pozdrav “Za dom spremni”. Među njima je bilo više članova navijačke grupe “Torcida”, a okupljenima na manifestaciji poručili su da ne mogu da nastupaju jer je ovo mjesec u kojem se obilježava stradanje Vukovara.

Incident u Splitu oštro su osudili Plenković i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, izrazivši uvjerenje da će počinioci brzo biti nađeni i kažnjeni.

Sud u Splitu je devetorici osumnjičenih za incident odredio jednomjesečni istražni zatvor. Nakon toga je nekoliko hiljada pripadnika navijačke grupe “Torcida” i Udruženja ratnih veterana s područja Splita protestovalo na splitskoj rivi tražeći puštanje devetorice osumnjičenih. I s tog skupa se čulo uzvikivanje ustaškog pozdrava “Za dom spremni” i “Hrvatska, nezavisna država”, prenijeli su hrvatski mediji.

Potom je u Zagrebu 7. novembra Interventna policija spriječila maskirane muškarce s kapuljačama da uđu u prostorije gdje se održavalo otvaranje izložbe “Efemeris, legat Dejana Medakovića”, kojim započinju Dani srpske kulture.

Hrvatska je članica EU, a iz Evropske komisije su u julu, reagujući na uzvikivanje pokliča “Za dom spremni” i isticanje ustaških simbola na koncertu Marka Perkovića Tompsona u Zagrebu, kazali da su države članice obavezne da krivično gone za javno odobravanje, negiranje ili grubo umanjivanje zločina poput genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

Musić: Crna Gora napreduje evropski, nazaduje interno

Politički konsultant i politikolog Aleksandar Musić, rekao je “Vijestima” da Hrvatska mora riješiti svoje unutrašnjepolitičke probleme prvo, najprije i isključivo zbog sebe same - svojih građana, svog društva, svog zdravlja. Istakao je da bi istovremeno bio oprezan u povlačenju olakih paralela i zaključaka po pitanju spoljne politike.

“Naime, ako pogledate hrvatsku vanjsku politiku prema Crnoj Gori u zadnjih 10 godina - karakterišu je dva različita pristupa. Do 2020. hrvatska vanjska politika prema Crnoj Gori bila je nesvjesna, uljuljkana, na ‘autopilotu’, te su je događaji iz avgusta 2020. zatekli potpuno iznenađenu”, objašnjava on.

Musić je dodao da je nakon toga hrvatska pozicija spoj iskrene, na trenutke možda i nekritičke, radi “višeg cilja”, podrške evropskom putu Crne Gore, a istovremeno rastuća svijest da postoje akteri u Crnoj Gori, nerijetko dirigovani izvana, koji crnogorski evropski put koriste da bi “ispod žita” remodelirali Crnu Goru iznutra.

“Dok Crna Gora napreduje evropski, nazaduje interno, rapidno joj se mijenja unutrašnji sadržaj - i to nagore”, ocijenio je sagovornik.

Musić je kazao da ovo znači da spoljnu politiku treba voditi na temelju jasnih načela, a ne svoditi je na lično i emotivno, tražiti prečice. To, prema njegovim riječima, vrijedi za Crnu Goru, za Hrvatsku, za svaku državu.

Crna Gora, napominje, mora gledati sebe, ubrzati prema EU zbog sebe, svoje privrede, svog društva, a ne zbog Hrvatske ili EU.

“Zato ne bih govorio u kategorijama ‘popuštanja’ i ‘zaoštravanja’, nego o kriterijumima kroz koji prolaze sve države članice”, konstatovao je Musić, poručivši da neke države u susjedstvu ne da ne mijenjaju politiku prema Crnoj Gori, nego u trenucima nemira na svojim ulicama “dodatno pojačavaju izvoz nestabilnosti u Crnu Goru, da bi dobili dodatnu polugu za pregovaračkim stolom i kupili manevarski prostor na međunarodnim adresama”.

Bačanović: Prilika za Crnu Goru da se zamisli

Vuk Bačanović tvrdi da saradnja “s otvorenim proustaškim krugovima u Zagrebu”, nije bila strana ni bivšoj crnogorskoj vlasti.

“Nema sumnje da bi mnogi iz tih redova, uz odgovarajuće dotacije i obećanja, bili spremni ponovo izaći u susret sličnim zahtjevima”, navodi on.

Sagovornik je kazao da je, u tom smislu, ovo prije svega prilika za Crnu Goru da se zamisli - da preispita šta se to sve, od obnove nezavisnosti, provlačilo pod parolama “izgradnje crnogorskog domovinskog identiteta” i “zaštite antifašističkih tekovina”.

“Jer, čudno je kako baš ti samoproglašeni bastioni antifašizma danas ne nalaze za shodno da oštro reaguju na marševe crnokošuljaša u Zagrebu i Splitu. Kao da im promiče činjenica da upravo takve pojave mogu direktno uticati na destabilizaciju Crne Gore”, ocjenjuje Bačanović.

On je kazao da je Crna Gora i država srpskog naroda, i zato, pored toga što je obavezna da štiti dignitet tog naroda, odnosno svojih građana, mora prije svega misliti o svojoj “i od hrvatskog desničarskog ekstremizma ugroženoj unutrašnjoj društvenoj koheziji, a ne o tome kako će bezuslovno zadovoljiti apetite zemlje koja u sopstvenom parlamentu ugošćuje neonacističke šarlatane, koji u maniru negatora Holokausta relativizuju zločine NDH i koja im predstavlja uzor duštva kakvo žele izgraditi”.