Šef države Jakov Milatović vratio je parlamentu svega dva zakona ove godine, dok je prošle na ponovno odlučivanje uputio čak 16 već izglasanih propisa.
To proizilazi iz podataka koje je “Vijestima” dostavila predsjednikova Kancelarija za odnose s javnošću.
Milatović je za dvije i po godine mandata vratio ukupno 18 zakona najvišem zakonodavnom domu, ali su poslanici opet usvojili njih 17.
Prema Ustavu (član 94), predsjednik države ima mogućnost da izglasani zakon vrati Skupštini, ali je dužan da ukoliko poslanici ponovo podrže propis, proglasi taj akt.
Milatović je inaugurisan 20. maja 2023. godine, a prve zakone vratio je parlamentu početkom januara 2024. (ti propisi bili su na dnevnom redu drugog redovnog jesenjeg zasjedanja u 2023). Do kraja 2024. Milatović je vratio još 13 zakona, a ove godine dva.
Jedini akt koji parlament nije ponovo izglasao nakon što ga je Milatović vratio, bile su izmjene i dopune Zakona o elektronskim komunikacijama. Tada su falile tri “ruke” da taj propis ponovo dobio podršku (glasala 42 poslanika - 38 uzdržano, četiri protiv).
Iako je Milatović ove godine vratio samo dva propisa, treba imati u vidu da će Skupština do kraja godine odlučivati o brojnim propisima - što je najavio i premijer Milojko Spajić (Pokret Evropa sad). On je sredinom sedmice kazao da će u decembru biti stotinu zakona u najvišem zakonodavnom domu, te da će biti mnogo imenovanja.
Takođe, prošle godine su u parlamentu, zbog zahtjeva u pregovorima s Evropskom unijom (EU), "ispod žita" mijenjani i usvajani brojni propisi...
Iz kabineta šefa države rekli su redakciji da je Milatović svaki zakon vratio uz jasno i argumentovano obrazloženje, te da je “praksa već pokazala” da su njegova upozorenja opravdana.
Prema njihovim riječima, dešavalo se da propisi koje je Milatović vratio budu kasnije mijenjani, ne usvoje se ili čak da i institucije EU potvrde da rješenja nijesu bila usklađena s evropskim standardima, “što dodatno potvrđuje utemeljenost njegovih primjedbi”.
“Time je potvrdio ulogu predsjednika kao važnog korektiva zakonodavnog procesa, pokazujući dosljednost u zaštiti ustavnosti, javnog interesa i evropskog puta Crne Gore”, piše u odgovoru “Vijestima”.
Javni servis i Sudski savjet
Prvi set zakona koje je Milatović vratio (3. januara 2024), bili su propisi o finansiranju lokalne samouprave, privrednim društvima i elektronskim komunikacijama.
Kako su saopštili iz Milatovićevog kabineta, on je tada ocijenio da se predloženim izmjena zakona o finansiranju lokalne samouprave, tj. smanjenjem ustupljenih prihoda od poreza na dohodak za opštine primorskog i središnjeg regiona - te lokalne samouprave, posebno nerazvijene, čiji su budžeti već planirani po važećem zakonu - dovode u neravnopravan položaj.
“Ukazao je i da novi institut finansijskog ujednačavanja, uz široku diskreciju Ministarstva finansija i bez jasnih kriterijuma, može usporiti razvoj ovih opština i otvoriti prostor za netransparentnu raspodjelu sredstava”, naveli su.
Govoreći o propisu o privrednim društvima, napomenuli su da je Milatović ukazao da taj akt predviđa retroaktivnu primjenu pojedinih odredbi o sazivanju i održavanju skupštine akcionara, što je, tvrde, suprotno ustavnoj zabrani povratnog dejstva propisa iz člana 147 Ustava.
“Kako u postupku donošenja zakona nije utvrđen javni interes koji bi opravdao takvo odstupanje, smatrao je da Skupština treba ponovo da preispita ovakvo rješenje”, dodaje se.
Što se tiče zakona kog je jedino “uspješno” vratio (o elektronskim komunikacijama), šef države je tada ocijenio da se izmjenama mijenja režim nadzora nad Agencijom za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, jer ključnu kontrolnu ulogu sa Skupštine preuzima Vlada, “čime se dovodi u pitanje nezavisnost regulatora”.
“Takođe je ukazao da zakon nije prethodno usaglašen s Evropskom komisijom (EK), niti praćen javnom raspravom, pa ostaje otvoreno pitanje njegove usklađenosti s pravnom tekovinom EU i mjerilima za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 10 (Informatičko društvo i mediji)”, kazali su iz kabineta predsjednika.
Milatović je potom 9. juna vratio na odlučivanje akte o Sudskom savjetu i sudijama i nacionalnom javnom emiteru - Radio televiziji Crne Gore.
Ti propisi bili su dio tzv. IBAR (Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24) zakona.
Kabinet šefa države podvukao je da je Milatović tada ukazao da odredba kojom predsjednik i članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, nakon isteka mandata, nastavljaju da vrše dužnost do izbora novih članova, najduže dvije godine, praktično omogućava produženje njihovog mandata s četiri na potencijalno šest godina, suprotno Ustavu.
“Time se oni stavljaju u drugačiji položaj u odnosu na ostale članove Savjeta i relativizuje se obaveza nadležnih institucija da pravovremeno popune upražnjena mjesta”, pojašnjava se.
Ističu i da je šef države vratio zakon kojim se kriterijum za izbor direktora RTCG-a snižava s deset na pet godina radnog iskustva, uz ocjenu da se time zanemaruje značaj javnog servisa i slabi njegova uređivačka nezavisnost.
“Po njegovom mišljenju, riječ je o koraku unazad u odnosu na prethodno rješenje i uporednu praksu, koji je u suprotnosti sa ciljem jačanja profesionalizma i upravljačke odgovornosti u javnom servisu”, napomenuli su.
Izmjene propisa o Javnom servisu izazvale su oštre ocjene stručne javnosti i nevladinog sektora. Propis, čiji je predlagač bilo Ministarstvo kulture i medija, izmijenjen je “iza leđa” tog resora, te je broj godina radnog iskustva potrebnog za poziciju direktora smanjen s 10 na 5.
Jedan dio kritičara tvrdio je da taj akt namjerno izmjenjen kako bi generalni direktor RTCG-a Boris Raonić mogao da ostane na toj poziciji, s obzirom na to da nije imao potrebnih 10 godina radnog iskustva sa sedmim stepenom obrazovanja.
UIP, energetika i Razvojna banka
Početkom avgusta 2024, Milatović je parlamentu vratio zakone o inspekcijskom nadzoru i propisanim odredbama o inspekcijskom nadzoru, koji su za cilj imali gašenje nekadašnje uprava za inspekcijske poslove (UIP), odnosno vraćanje inspekcija u resorna ministarstva.
Iz Milatovićevog kabineta su objasnili da je Milatović smatrao da rješenja kojima se ukida UIP i inspekcije vraćaju u ministarstva nose visok rizik dodatne politizacije inspekcijskog nadzora, budući da su ministri politički izabrani.
“Primjedba se odnosi i na to što bi se o žalbama na rješenja inspektora odlučivalo u istom organu, čime se dovodi u pitanje dvostepenost postupka i nezavisnost kontrole. Predsjednik je isti koncept ocijenio spornim i u pratećem zakonu, jer se inspektori organizaciono podvode pod ministarstva u kojima istovremeno vrše nadzor. Takvo rješenje, po njegovom mišljenju, slabi profesionalnu i institucionalnu nezavisnost inspekcija i povećava prostor za politički uticaj”, naglasili su.
Sredinom tog mjeseca vratio je propise o obrazovanju i vaspitanju, energetici, unutrašnjim poslovima, a nekoliko dana kasnije i o Razvojnoj banci.
“Predsjednik smatra da izmjene kojima se izbor i razrješenje direktora obrazovnih ustanova prenosi sa školskih odbora na ministra dodatno centralizuju taj proces, smanjuju njegovu transparentnost i povećavaju rizik od politizacije. Kako je obrazovni sistem jedan od ključnih stubova razvoja društva, ocijenio je da ovakvo rješenje predstavlja korak unazad u odnosu na postojeći model koji je trebalo dalje unapređivati”, rekli iz kabineta šefa države.
U vezi sa zakonom o energetici, poručili su da je Milatović tada ukazao da amandmanskim izmjenama tog akta Skupština preuzima direktnu ulogu u imenovanju članova odbora Regulatorne agencije za energetiku, ukidajući dosadašnju komisiju sastavljenu od predstavnika više institucija. Konstatovali su da takvo rješenje povećava rizik od političkog uticaja na regulatora, smanjuje objektivnost i stručnost u izboru članova odbora i može ugroziti dugoročnu stabilnost i depolitizaciju energetskog sektora.
Objasnili su da je zakon o unutrašnjim poslovima Milatović vratio zato što taj propis uvodi poseban postupak zapošljavanja policijskih službenika bez javnog oglašavanja i kadrovskog plana, pri čemu kompletnu proceduru vodi komisija koju obrazuje ministar unutrašnjih poslova.
“Ocijenio je da se ministru daje široko diskreciono ovlašćenje za prijem velikog broja policajaca, što nosi visok rizik dodatne politizacije Ministarstva i same policije”, istakli su.
Što se tiče zakona o Razvojnoj baci, iz Milatovićevog kabineta su naglasili da je šef države tada ocijenio da je taj akt pripremljen bez javne rasprave i konsultacija s ključnim akterima finansijskog sistema i EK, te da je neprihvatljivo da se tako važan propis usvaja bez šire stručne provjere.
“Dodatno je ukazao da zakon praktično izjednačava Razvojnu banku sa komercijalnim bankama, dajući joj mogućnost prijema depozita i obavljanja platnog prometa, iako je istovremeno izuzima iz režima kontrole kreditnih institucija, što može biti u koliziji sa evropskim standardima”, napomenuli su.
"Evropa sad 2", nafta, ESLJP...
Početkom septembra 2024. Milatović je Skupštini vratio zakone o porezu na dodatu vrijednost, doprinosima za obavezno socijalno osiguranje i akcizama. Ti propisi omogućili su realizaciju programa “Evropa sad 2”.
Iz Milatovićevog kabineta naveli su da je šef države tada ocijenio da povećanje snižene stope PDV-a na 15 odsto za dio proizvoda i usluga u turizmu, kulturi i umjetnosti, kao i uvođenje PDV-a na pošiljke male vrijednosti, može dodatno podstaći rast cijena i inflatorne pritiske, narušavajući životni standard građana. Dodali su i da je Milatović istakao i da takva mjera slabi konkurentnost ključnog turističkog sektora i otežava pristup uslugama u obrazovanju i kulturi, što može produbiti socijalne nejednakosti.
“Predsjednik je upozorio da smanjenje doprinosa za penzijsko osiguranje, iako ima za cilj povećanje neto zarada, može ozbiljno ugroziti dugoročnu održivost penzionog sistema zasnovanog na međugeneracijskoj solidarnosti i pretvoriti osnovnu penziju iz ekonomske u socijalnu kategoriju”, rekli su “Vijestima”.
Poručili su da je Milatović kao posebno problematično naveo to što se 5,5 odsto bruto zarade preusmjerava iz Fonda za penzijsko-invalidno osiguranje (PIO) ka poslodavcima, koji već ostvaruju rekordne profite, bez prethodne sveobuhvatne analize efekata i jasnih projekcija budućih penzija.
Govoreći o propis o akcizama, kazali su i da je Milatović bio mišljanje da uvođenje akcize na mirna vina od 25 eura po hektolitru, čak i uz olakšice za male proizvođače, direktno ugrožava konkurentnost domaćih vinara, uključujući kompaniju od nacionalnog značaja “Plantaže”.
“Ovakve mjere, kako je istakao, favorizuju uvoz na štetu domaće proizvodnje, radnih mjesta i izvoza, umjesto da država štiti i jača sopstvenu proizvodnu bazu”, navodi se.
Krajem novembra prošle godine, Milatović je vratio zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima. Tada je naveo da podržava cilj stvaranja državnih rezervi naftnih derivata u skladu s obavezama iz evropskih integracija, ali je i ocijenio da predloženi model prebacuje dodatno finansijsko opterećenje na građane i privredu.
“Upozorio je da takvi nameti mogu pojačati inflatorne pritiske i dodatno oboriti životni standard, imajući u vidu da građani već plaćaju poreze koji bi trebalo da pokrivaju ove potrebe”, rekli su.
Mjesec kasnije, na ponovno odlučivanje poslao je i propis o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP).
“Predsjednik je ocijenio spornim prelazne odredbe kojima se propisuje da trenutno imenovana zastupnica Crne Gore pred ESLJP na funkciji još šest mjeseci, iako su Upravni i Ustavni sud prethodno osporili način prestanka mandata njenoj prethodnici i ukinuli osnov na kojem je izabrana”, navodi se.
Iz kabineta šefa države kazali su da, po Milatovićevom mišljenju, zakon na taj način pokušava da “ozakoni” mandat koji je već doveden u pitanje odlukama dva suda, umjesto da otkloni prethodno utvrđene nezakonitosti.
UAE i sukob s Đeljošajem
Milatović je ove godine vratio samo dva zakona - propis o potvrđivanju sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) krajem aprila i akt o porezu na nepokretnosti početkom avgusta.
Sporazumom s UAE predviđeno je da vlada te bliskoistočne države predlaže i garantuje za privatne investitore da sarađuju s crnogorskom vladom na implementaciji dva turistička projekta na sjeveru i jugu države, uz pisanu saglasnost izvršne vlasti u Podgorici.
Šef države je tada ocijenio da se tim sporazumom derogira niz domaćih propisa - od javnih nabavki, javnih tendera i raspolaganja državnom imovinom do pravila zaštite konkurencije - jer taj dogovor predviđa da investitore bira druga država bez konkurentskog postupka, da se za projekte unaprijed proglašava javni interes i da se Vlada obavezuje na izmjene zakona i planskih dokumenata radi njihove realizacije.
“Time se, po njegovom mišljenju, ugrožava ustavno načelo podjele vlasti i pravna sigurnost građana, otvara prostor za ograničavanje slobodne konkurencije i eksproprijaciju na osnovu unaprijed datih, nedovoljno određenih obaveza”, dodaje se.
Iz Milatovićevog kabinete su napomenuli da je predsjednik dodatno upozorio da sporazum Crnu Goru obavezuje na nepoznate i potencijalno vrlo visoke troškove obezbjeđenja zemljišta i infrastrukture, dok druga ugovorna strana nema jasno definisane obaveze, “što državu dovodi u neravnopravan položaj i može ugroziti fiskalnu održivost”.
Što se tiče zakon Zakona o porezu na nepokretnosti, Milatović je tada ukazao da odredba kojom se opštinama prepušta da samostalno određuju visinu poreskih olakšica na nepokretnosti za poljoprivredne proizvođače dovodi do narušavanja ustavnog načela jednakosti i stvaranja neravnopravnog položaja građana u zavisnosti od mjesta prebivališta.
“Takvo prenošenje pitanja poreza i poreskih olakšica u isključivu nadležnost lokalnih samouprava, suprotno Ustavu i principu jedinstvenog ekonomskog prostora, može direktno narušiti slobodno tržište i konkurenciju, dok važeći zakon već obezbjeđuje jedinstveno umanjenje od 70 odsto za sve registrovane poljoprivrednike”, rekli su iz kabineta šefa države.
Potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj (Albanska alternativa) tada je optužio Milatović da je odbio da proglasi zakon zbog kumovskih veza, dok je šef države naveo da mu je lider Albanske alternative prijetio, pozvavši premijera Spajića da ga smijeni.
Đeljošaj je tada napisao Milatoviću da nije trebalo da vrati zakon i da očekuje reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imaju uticaj, te mu poručio da će dobiti odgovor kakav zaslužuje.
Podgoričko tužilaštvo je nakon Milatovićeve prijave formiralo predmet protiv Đeljošaja, ali je krajem septembra saopštilo da ne postoji osnovana sumnja da je Đeljošaj ugrozio sigurnost šefu države.
Bonus video:
