Tužilaštvo u Hagu, na zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) Crne Gore, priprema istražni dosije u vezi s jednim državljaninom Crne Gore za kojeg se sumnja da je učestvovao u ratnim zločinima.
To se, između ostalog, navodi u izvještaju o napretku, koji je Savjetu bezbjednosti nedavno predstavio tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Ujedinjenih nacija (IRMCT) u Hagu Serž Bramerc, a u koji su “Vijesti” imale uvid.
Izvještaj se odnosi na period od 16. maja do 15. novembra 2025. godine.
U Bramercovom izvještaju se navodi da SDT trenutno ima jednu istragu u toku i više predmeta u predistražnoj fazi.
“Tužilaštvo je nastavilo da pruža direktnu pomoć SDT-u u radu na predmetima time što je obezbijedilo saradnju ključnih svjedoka i pružilo druge oblike pomoći u vezi s postupcima koji su u toku”.
Navodi se da će Tužilaštvo nastaviti da pruža neophodnu pomoć SDT-u i “raduje se mogućnosti da izvještava o pozitivnijem napretku”.
Postignuti značajni rezultati
“Tokom izvještajnog perioda postignuti su značajni rezultati. Izrečena je presuda na suđenju Slobodanu Pekoviću za zločine počinjene u Foči 1992. Peković je proglašen krivim i izrečena je prva osuđujuća presuda u Crnoj Gori za seksualno nasilje povezano sa sukobom, te mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od dvadeset godina”, navodi se u dokumentu.
Ta presuda, kako se navodi, označava važan korak naprijed za crnogorsko pravosuđe i može da podstakne druge žrtve seksualnog nasilja da se jave i da traže pravdu.
Mehanizam je zamijenio u radu Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), a osnovao ga je Savjet bezbjednosti 2010. Preuzeo je sve neokončane postupke koji se vode u vezi s ratnim zločinima počinjenim na područjima Ruande i bivše Jugoslavije...
U izvještaju se podsjeća da je potvrđena optužnica koju je SDT podiglo protiv Zorana Gašovića zbog sumnje da je počinio zločine u Hadžićima.
Podsjećaju da se ova optužnica odnosi na jedan od dva dosijea koja je Tužilaštvo proslijedilo ranije, što pokazuje da bliska saradnja između Tužilaštva i SDT-a daje pozitivne rezultate.
“Pored toga, ova optužnica predstavlja napredak u vezi s dva značajna pravna pitanja. Ovom optužnicom se prvi put u Crnoj Gori optuženi tereti za zločine protiv čovječnosti. Isto tako, ova optužnica je potkrijepljena obimnim dokazima MKSJ-a i Mehanizma, u skladu s nedavnim izmjenama Krivičnog zakonika Crne Gore, o čemu je ranije izviješteno”, navodi se u dokumentu.
U izvještaju se, kao i prošle godine, navodi da su hitno potrebne važne reforme u domaćem pravu za podržavanje pravde u vezi s ratnim zločinima, kako bi se obezbijedilo uspješno krivično gonjenje u predmetima koji se odnose na ratne zločine u Crnoj Gori.
“Kao što je ranije izviješteno, Tužilaštvo je i dalje u kontaktu s crnogorskim vlastima kako bi se ojačale mjere za zaštitu svjedoka, naročito u predmetima u kojima se radi o seksualnom nasilju povezanom sa sukobom. Tužilaštvo i dalje pruža traženu podršku za poboljšanje napretka u ovoj i drugim važnim oblastima”, piše u dokumentu.
Nedostatak osoblja glavni izazov
Bramerc u izvještaju ističe da je glavni izazov s kojim se pravosuđe za ratne zločine u Crnoj Gori suočava i dalje nedostatak osoblja. Navodi da crnogorski istražitelji i tužioci pokazuju spremnost i sposobnost da postignu više u utvrđivanju odgovornosti.
“Međutim, sa samo dva tužioca koji su raspoređeni na pola radnog vremena za rad na predmetima u vezi s ratnim zločinima, rezultati koji se mogu postići nužno su ograničeni”, ocjenjuje se u izvještaju.
Tužilaštvo u Hagu napominje da je vrhovni državni tužilac privremeno rasporedio dva tužioca iz svoje službe za ispomoć u procesuiranju predmeta u vezi s ratnim zločinima.
“Tužilaštvo podstiče vlasti Crne Gore da razmotre sve potencijalne mogućnosti za jačanje kapaciteta Specijalnog državnog tužilaštva”, navodi se u dokumentu.
Napominje se da je tokom izvještajnog perioda Tužilaštvo nastavilo razgovore s crnogorskim vlastima.
“Osoblje Tužilaštva posjetilo je Crnu Goru 4. i 5. novembra 2025. radi konsultacija s predsjednicom Vrhovnog suda, Valentinom Pavličić, specijalnim državnim tužiocem, Vladimirom Novovićem, Vrhovnim državnim tužilaštvom i predstavnicima Ministarstva pravde”, piše u izvještaju.
U Bramercovom izvještaju se navodi da, iako je proces ostvarivanja pravde u vezi s ratnim zločinima u Crnoj Gori tek na početku, crnogorske vlasti prihvataju da je potrebno učiniti daleko više i jasno su se obavezale i preduzele konkretne korake za ostvarivanje više pozivanja na odgovornost u vezi s ratnim zločinima.
“Imajući u vidu pozitivan razvoj događaja u posljednjem periodu, postoje velika očekivanja da će se u procesu ostvarivanja pravde u vezi s ratnim zločinima u Crnoj Gori postići konkretni rezultati”, navodi se u dokumentu.
Srbija: Sveukupni napredak - ograničen
U izvještaju se navodi da, iako su u međuvremenu preduzeti određeni pozitivni koraci, sveukupni napredak je ograničen i procesuiranje ratnih zločina u Srbiji još nije dalo očekivane rezultate.
“Tužilaštvo je spremno da pomogne srpskim vlastima da se pravda za ratne zločine vrati na pravi put i krene ka ostvarivanju ciljeva postavljenih u Nacionalnoj strategiji za procesuiranje ratnih zločina, što uključuje postizanje rezultata u procesuiranju predmeta protiv visoko i srednje rangiranih zvaničnika”.
Navodi se da je Tužilaštvo za ratne zločine Srbije pokazalo sposobnost da postupa u složenijim predmetima i uspostavi uspješnu saradnju s regionalnim partnerima, naročito s Bosnom i Hercegovinom.
“Od ključnog je značaja da se srpske vlasti i dalje nadovezuju na ove pozitivne korake kako bi se počelo s rješavanjem velikog broja zaostalih predmeta, jer i dalje postoji veliki jaz u utvrđivanju odgovornosti”.
Iz Haga napominju da, pored toga, ima više od stotinu predmeta koji će morati da budu proslijeđeni iz Bosne i Hercegovine u Srbiju radi krivičnog gonjenja.
“Žrtve, javnost i druge zainteresovane strane s pravom očekuju da vide konkretan napredak koji pokazuje da postoji volja da se ispune obaveze preuzete u okviru Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina. Tužilaštvo Mehanizma se nada da će u narednim izvještajnim periodima moći da izvijesti o opipljivim rezultatima i značajnijem napretku”, piše u dokumentu.
Navodi se da je Tužilaštvo za ratne zločine Srbije tokom izvještajnog perioda podiglo dvije nove optužnice protiv dva optužena, te da krajem izvještajnog perioda ima u toku petnaest suđenja za ratne zločine.
“Pored toga, ima dvadeset devet otvorenih istraga i šest predmeta u predistražnoj fazi protiv ukupno osamdeset devet osumnjičenih osoba. Tokom izvještajnog perioda, izrečene su dvije prvostepene presude. Žalbeni sudovi izrekli su tri presude, a dva predmeta su vraćena na ponovno suđenje”.
Tužilaštvo iz Haga podstiče vlasti Srbije da okončaju proces izbora za glavnog tužioca za ratne zločine što je prije moguće.
“To što više od dvije godine nije imenovan glavni tužilac za ratne zločine nužno ometa rad Tužilaštva za ratne zločine Srbije”, navode iz Haga.
Hrvatska: značajan jaz za zločine bosanskih Hrvata
“Ukupno gledajući i uzimajući u obzir Strategiju okončanja rada MKSJ-a, hrvatske vlasti potvrdile su svoju predanost tome da ostvare više pravde i postoji značajan broj predmeta koji pruža priliku da se ova predanost pokaže u praksi, uključujući i odgovaranjem na zaostale otvorene zahtjeve za pomoć i prihvatanjem prosljeđivanja istražnih dosijea iz Bosne i Hercegovine”, piše u dokumentu.
Navodi se da su donijete odluke da se zatvore istrage u dva posljednja predmeta Kategorije II protiv Zlatana Mije Jelića i Marija Miličevića, ali da se mogu nadati da će predmet protiv Nedjeljka Obradovića (generala HVO-a protiv koga je podignuta optužnica za ratne zločine nad Bošnjacima za vrijeme rata u BiH) biti uspješniji.
Iako zvanična odluka još nije primljena, Tužilaštvo u Hagu je, kako se navodi, obaviješteno da optužnice protiv Jelića i Miličevića neće biti podignute.
Podsjeća se da su predmeti protiv Jelića i Miličevića bili povezani sa suđenjima pred MKSJ-om u predmetima “Tužilac protiv Prlića i drugih” i “Tužilac protiv Naletilića i Martinovića”.
U tim postupcima su, kako se navodi, izvedeni obimni dokazi kojima su dokumentovane sumnje da su Jelić i Miličević odgovorni za zločine počinjene u Mostaru 1993. i 1994. godine.
“Kako je utvrđeno u predmetu Prlić i drugi, vođe bosanskih Hrvata provele su udruženi zločinački poduhvat da se etnički očiste bosanski Muslimani s teritorije na koju su polagali pravo u Hercegovini. U Mostaru, snage HVO-a prisilno su odvodile bosanske Muslimane iz njihovih domova, protivpravno ih zatvarale i maltretirale u zloglasnim zatočeničkim objektima kao što je helidrom, koristile zatočenike za prisilni fizički rad i kao živi štit i, na kraju, držale istočni Mostar pod opsadom i počinile teške zločine, uključujući protivpravne napade na civile, bezobzirno razaranje i protivpravno terorisanje”.
Navodi se da su u vrijeme opsade Mostara, Jelić i Miličević bili na značajnim komandnim položajima u snagama HVO-a.
“I dalje postoji značajan jaz u utvrđivanju odgovornosti za zločine koje su počinile snage bosanskih Hrvata i, s obzirom na to da veliki broj osumnjičenih sada boravi u Hrvatskoj, ostvarivanje dalje pravde u velikoj mjeri zavisi od Državnog odvjetništva Hrvatske”, piše u dokumentu.
BiH: Ključne godine za ostvarivanje pravde
U izvještaju se navodi da će narednih nekoliko godina biti ključne za bolje ostvarivanje pravde u vezi s ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini.
“I dalje ostaje značajan broj zaostalih predmeta za koje je još potrebno provesti istrage i krivične postupke, a jasno je da će preostali predmeti vjerovatno biti i najzahtjevniji. Da bi se ovaj posao završio, čak i pod idealnim uslovima, biće potrebno mnogo godina, a protok vremena samo još više ističe neophodnost da se radi još ekspeditivnije. Tužilaštvo i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine će isto tako nastaviti da jačaju međusobnu saradnju”, navodi se u izvještaju.
Navodi se da je u ovom izvještajnom periodu, Tužilaštvo BiH podiglo jednu optužnicu protiv jedne osumnjičene osobe, a okončana su ili zatvorena četiri predmeta protiv dvadeset devet osoba.
“U Tužilaštvu BiH preostalo je 177 zaostalih predmeta protiv 2.062 osobe. Od tog broja, istrage u devedeset četiri predmeta su u toku; ostali predmeti su u predistražnoj fazi. Osim toga, u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine ima 228 zaostalih predmeta protiv nepoznatih počinilaca, kao i 1.300 predmeta protiv nepoznatih počinilaca u kantonalnim i okružnim tužilaštvima”, navodi se u dokumentu.
Bonus video:
