Nikola Mugoša, Amer Šukurica, Boško Nenezić, Veljko Vujović i Miloš Žižić konkurisali su za članove Centralne izborne komisije (CIK), dok se Šukurica prijavio i za predsjednika tog tijela - saznaju “Vijesti”.
Prijave na konkurs, koji je završen u petak, otvorene su danas u Skupštini, na sjednici Komisije za sprovođenje izbora predsjednika i članova CIK-a, a kako je “Vijestima” nezvanično rečeno, moguće je da lista prijavljenih nije konačna, jer nije isključeno da je neka prijava poslata poštom, pa je moguće da u međuvremenu pristigne.
Nikola Mugoša je aktuelni predsjednik Državne izborne komisije (DIK), koja će, u skladu sa izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika, koje su ljetos usvojene, biti ukinuta, odnosno transformisana u CIK.
Mugoša je završio Pravni fakultet, magistrirao je i doktorirao na temama koje se odnose na izborne sisteme Crne Gore i EU. U njegovoj biografiji, objavljenoj na sajtu DIK-a, piše da je bio saradnik u nastavi na Univerzitetu Crne Gore i pravni savjetnik u DIK-u šest godina. Autor je više naučnih radova, članaka i tekstova na temu izbora i učesnik više posmatračkih misija.
Amer Šukurica je advokat. On se posljednjih godina javljao na više konkursa - za šefa DIK-a, direktora Agencije za sprečavanje korupcije, za sudiju Ustavnog suda...
Boško Nenezić je, kako se navodi u njegovoj biografiji, pravnik s bogatim iskustvom praćenja izbora u zemlji i inostranstvu. Radi kao pravni konsultant i kao konsultant za odnose s javnošću, upravljanje projektima i strateški razvoj, uglavnom za neprofitne organizacije.
Veljko Vujović je sudija Upravnog suda, a bio je svojevremeno član DIK-a ispred Demokrata.
Miloš Žižić je politikolog, i njegova prijava za članstvo u CIK-u je ocijenjena kao nevalidnom, jer je konkursom za mjesto u komisiji tražen pravnik.
Oglas za izbor predsjednika i članova CIK-a raspisan je krajem novembra, a zainteresovani kandidati mogli su da se prijave do 12. decembra.
CIK treba da ima predsjednika i četiri člana, koje će birati parlament.
Iz Komisije za sprovođenje izbora predsjednika i članova saopštili su prethodno da imaju važan zadatak da obave postupak “transparentnog izbora kandidata...”. Naveli su i da time počinje proces depolitizacije i profesionalizacije izborne administracije, koji je proklamovan i zakonski definisan prvim dijelom izborne reforme iz jula ove godine.
Bonus video:
