Demokratija je proces koji sazrijeva i koji se uči, suočavajući se sa novim izazovima na koje svaka generacija mora da pruži svoje odgovore, kazao je šef parlamenta Andrija Mandić.
Skupština je danas organizovala okrugli sto posvećen obilježavanju 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru. Događaj je organizovan sa ciljem da se, kroz stručnu i akademsku diskusiju, dodatno afirmiše značaj prvog crnogorskog Ustava, kao i njegov uticaj na dalji demokratski i parlamentarni razvoj države, saopštio je Mandićev kabinet.
Mandić je u uvodnom obraćanju istakao je da će zbornik radova predstavljenih na okruglom stolu "ostati trajno svjedočanstvo" odnosa jedne generacije prema "velikom istorijskom činu" donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru. Naglašava da je posebno važno da izrečene poruke i zaključci budu sačuvani i "preneseni na pravi način, kao svjedočanstvo vremena i odgovornosti prema državnoj i demokratskoj tradiciji."
Predsjednik Skupštine podsjetio je da je Ustav iz 1905. godine, za svoje vrijeme izuzetno moderan, proizveo značajne političke posljedice, uključujući razvoj partijskog sistema i prelazak Crne Gore iz autokratskog uređenja u parlamentarnu demokratiju. "Iako je taj proces na početku imao određene nedostatke, ostvareni su veliki iskoraci koji su omogućili da politički život u Knjaževini Crnoj Gori zaživi u punom kapacitetu."
Mandić je istakao da su iskustva iz tog perioda dragocjena i za savremene političare, jer pokazuju kako su postavljeni temelji parlamentarizma i kako se "nova politička energija usmjeravala i mijenjala Crnu Goru". Prema njegovim riječima, upravo zato je Skupština imala namjeru da "dostojanstveno obilježi ovaj jubilej, imajući u vidu snažan pečat koji je taj istorijski trenutak ostavio i na današnje generacije."
"U tom kontekstu, Mandić je naglasio da demokratija predstavlja proces koji sazrijeva i koji se uči, suočavajući se sa novim izazovima na koje svaka generacija mora da pruži svoje odgovore", piše u saopštenju.
Kako je zaključio, preci iz vremena Knjaževine Crne Gore dali su odgovore na izazove svog doba, a odgovornost savremene generacije jeste da ponudi sopstvena rješenja. Skupovi poput ovog, kako je ocijenio, nesumnjivo doprinose da Crna Gora može da kaže da je 120 godina od donošenja Ustava obilježila na dostojanstven i odgovoran način.
Rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović ukazao je da se obilježavanjem 120 godina od donošenja Ustava iz 1905. afirmiše jedan od najznačajnijih momenata u savremenoj istoriji Crne Gore, koji je državu uveo u krug modernih, ustavno zaokruženih političkih sistema. Ocijenio je da je za tadašnje vrijeme taj čin imao izuzetnu važnost, te da je u širem regionalnom kontekstu predstavljao gotovo revolucionaran iskorak.
Božović je naglasio da je sama svijest o značaju tog ustavnog dokumenta od posebne važnosti, imajući u vidu njegov sadržaj i "dugoročne implikacije koje su prisutne" od 1905. do danas. Prema njegovim riječima, instituti i principi sadržani u Ustavu, ne samo pravni već i društveni, čine temelj koji je imao i ima snažan uticaj na ukupni razvoj i funkcionisanje crnogorskog društva.
"On je izrazio zadovoljstvo činjenicom da je jubilej obilježen kroz ovako sadržajan i reprezentativan skup, istakavši da upravo takav nivo stručne i akademske pažnje ovaj značajan jubilej u potpunosti zaslužuje", piše u saopštenju.
Predsjednica skupštinskog Ustavnog odbora Jelena Božović istakla je da se obilježavanjem 120 godina od donošenja Nikoljdanskog ustava, prvog pisanog Ustava u crnogorskoj istoriji, podsjeća na prelomni trenutak u kojem su po prvi put jasno uspostavljene granice vlasti i potvrđeno načelo da niko nije iznad Ustava.
Božović je naglasila da Ustav nikad nije bio zamišljen kao puki simbol, već kao suštinski mehanizam ograničavanja moći i zaštite građana. Prema njenim riječima, Ustav mora biti iznad dnevne politike i trenutnih interesa, jer predstavlja temeljni društveni ugovor između države i građana.
Predsjednica Ustavnog odbora ocijenila je da savremeni Ustav treba da bude dokument normativnog i društvenog konsenzusa, u kojem se građani prepoznaju i koji stvara osjećaj pravde. "Istakla je da je ustavnost neraskidivo povezana sa principom jednakosti građana, iz kojeg se, kako je navela, otvara i pitanje jezika kao osnovnog načina učešća u javnom životu, osvrnuvši se u tom kontekstu i na pitanje srpskog jezika", piše u saopštenju.
Posebno je upozorila da ozbiljan problem nastaje onda kada "do povreda Ustava dolazi od strane onih koji su pozvani da ga štite", postavljajući pitanje da li društvo želi Ustav koji "postoji samo formalno ili onaj koji se zaista poštuje i primjenjuje u praksi". Božović je zaključila da je "gubitak povjerenja građana u institucije najopasnija posljedica neustavnosti", poručivši da se obilježavanje jubileja ne smije zadržati na simbolici, već da je neophodno vratiti Ustavu njegovo izvorno značenje – da bude iznad vlasti i u službi naroda, saopštio je kabinet šefa parlamenta.
"U radu skupa učestvovali su brojni istaknuti predstavnici pravne i akademske zajednice iz Crne Gore i regiona, među kojima su Snežana Armenko, predsjednica Ustavnog suda Crne Gore, Dobrila Kacarska, sudija Ustavnog suda Republike Sjeverne Makedonije, prof. dr Aleksandar Rastović, direktor Istorijskog instituta Srbije, Zlatko Knežević, bivši predsjednik Ustavnog suda BiH i član Venecijanske komisije, dr Radenko Šćekić, naučni savjetnik Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore, Ivan Petrović Njegoš, potomak porodice Petrović Njegoš, Dragan Šoć, advokat, prof. dr Savo Marković, rektor Univerziteta Mediteran, Dragan Bojović, predsjednik Zakonodavnog odbora, dr Marijan Premović, vanredni profesor Univerziteta Crne Gore, dr Žarko Leković, viši naučni saradnik Istorijskog instituta, mr Matija Stojanović, doktorand istorije prava, Jovan Markuš, političar, publicista, novinar i istoričar, mr Filip Vučetić, viši istraživač Istorijskog instituta, mr Ivan Radulović, saradnik u istraživanju Istorijskog instituta, dr Veselin Vesko Mićanović, redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i prof. dr Dalibor Elezović, docent Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore", piše u saopštenju.
Okruglim stolom moderirao je potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić.
"Učesnici su kroz izlaganja i diskusiju ukazali na istorijski, pravni i društveni značaj Ustava iz 1905. godine, kao i na njegovu ulogu u oblikovanju savremenog ustavnopravnog i parlamentarnog sistema Crne Gore", saopšteno je.
Bonus video:
