Vlada vaga između zahtjeva EU i ekonomskih interesa: Još nema odluke o ukidanju viza turskim državljanima

Iako je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović prije mjesec najavio da će vize turskim državljanima biti ukinute, od toga za sada nema ništa jer je Vlada, prema informacijama “Vijesti”, razapeta između strogih zahtjeva Evropske unije i interesa domaće turističke privrede.

Izvor “Vijesti” iz Vlade rekao je da to pitanje izvršna vlast “još drži otvorenim”, jer je to važno zbog turizma i avio-saobraćaja, a u ovom momentu je teško postići dogovor sa EU.

Šef diplomatije Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka) kazao je na konferenciji za medije 17. novembra da vjeruje da će vize državljanima Turske biti ukinute za 10 do 15 dana.

Iz EK “Vijestima” su juče rekli da, kao što je više puta naglašeno, naročito u godišnjim izvještajima o proširenju, očekuju od Crne Gore da, kao prioritet, nastavi usklađivanje s viznom politikom EU kako bi ispunila završno mjerilo za poglavlje 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost).

“To znači potpuno usklađivanje s EU listom država za koje su potrebne vize, što podrazumijeva i trajno ukidanje bezviznog režima sa Turskom. Komisija takođe pažljivo prati usklađenost vizne politike kroz svoj mehanizam za suspenziju viza”, kazali su iz EK odgovarajući na pitanja da li je crnogorska Vlada tražila odobrenje za uvođenje blažeg viznog režima Turskoj, koji uključuje jednostavnije procedure izdavanja viza i da li će im zahtjev biti odobren.

Iz Ministarstva vanjskih poslova “Vijestima” su rekli da su obezbijedili ubrzanu i efikasnu proceduru izdavanja viza svim državljanima Turske koji planiraju putovanje, boravak ili tranzit kroz Crnu Goru, kako bi se eventualne poteškoće svele na minimum.

“U narednom periodu, Ministarstvo će nastaviti da radi na pronalaženju optimalnog i održivog rješenja koje će uvažiti snažne i prijateljske veze sa Turskom i njenim građanima”, poručili su.

Iz Evropske komisije podsjećaju da, pored tekućeg rada u okviru poglavlja 24, Crna Gora se obavezala i da dodatno usklađuje svoju listu država za koje su potrebne vize s EU listom, tako što će svake godine ukloniti po jednu državu sa svoje liste bezviznih zemalja, a “ta dodatna obaveza dio je Reformske agende Crne Gore u okviru Plana rasta”.

U juče objavljenom Izvještaju EK o viznoj politici, navodi se da je nakon nazadovanja početkom 2025. godine, Crna Gora kasnije ukinula bezvizne sporazume sa pet država i smanjila broj sezonskih bezviznih režima sa četiri na jedan.

“Kao rezultat, ukupan broj neusaglašenosti između vizne politike Crne Gore i vizne politike EU smanjen je sa 15 na 9”, navodi se.

Crna Gora, shodno zahtjevima EU, treba da uvede vize Rusiji, Bjelorusiji, Kini Azerbejdžanu...

Na listi država, čijim građanima nije bila potrebna viza, bila je i Turska do kraja oktobra ove godine. Povod Vladi da ukine bezvizni režim s tom državom bio je incident koji se dogodio 25. oktobra u podgoričkom naselju Zabjelo, kad je nožem ranjen Podgoričanin M. J. (25). Iako je policija prvobitno tvrdila da su u ranjavanju učestvovali državljanin Turske i Azerbejdžana, na kraju je utvrđeno da su Podgoričanina navodno ranila dva Azerbejdžanca.

Dio javnosti kritikovao je odluku o uvođenju viza turskim državljanima, ističući da je ona posljedica ishitrenog populizma, te da je izvršna vlast podlegla ksenofobnoj atmosferi u državi. Nakon incidenta na Zabjelu, uslijedila je serija ksenofobnih incidenata širom države. U Podgorici, Baru i Herceg Novom demolirani su ugostiteljski objekti turskih državljana, zapaljen je automobil u vlasništvu Turaka, organizovane su “narodne patrole” koje su po podgoričkim naseljima “tražile Turke” (pod pratnjom policije), a ispred zgrade Vlade se s protesta pozivalo na protjerivanje Turaka iz Crne Gore.

Ambasador Turske u Crnoj Gori Bariš Kalkavan rekao je početkom novembra da će, ako odluka o uvođenju viza turskim državljanima ne bude povučena, Turska preduzeti recipročne mjere.

Iz Ambasade Turske juče nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” da li su od Vlade dobili obavještenje ili naznake da bi državljanima Turske mogle biti ukinute vize i kad je Turska planirala da uvede recipročne mjere.

“Vijesti” očekuju odgovore od Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore na pitanja zbog čega najava ministra vanjskih poslova od 17. novembra, da će vize za državljane Turske biti ukinute u roku od 10 do 15 dana, još nije realizovana i da li za građane Turske, umjesto ukidanja viza, Vlada razmatra neki blaži vizni režim i da li je za to dobijena saglasnost Evropske komisije.

Iz Turske najviše investicija

Uvođenje viza Turskoj izazvalo je i zabrinutost na ekonomskom planu, s obzirom na to da podaci Centralne banke Crne Gore (CBCG) i Uprave za statistiku (Monstat) pokazuju da su Turci najveći investitori, da čine i pet odsto turizma, te da su vlasnici 20 odsto firmi u Crnoj Gori.

Prema podacima Monstata, turisti iz Turske prošle godine su činili 6,7 odsto ukupnog broja gostiju, dok su ostvarili 740 hiljada noćenja ili 4,9 odsto. Od ukupnog broja putnika na oba crnogorska aerodroma u prošloj godini (2,8 miliona), 560 hiljada ili 20 odsto odnosilo se na letove između Crne Gore i Turske.

Podaci Centralne banke Crne Gore pokazuju da je najvše investicija za osam mjeseci ove godine stiglo iz Turske. Turski državljani su u tom periodu uložili u Crnu Goru 92,2 miliona eura, što je 21 odsto ukupnih stranih direktnih investicija.

Turski kapital nalazi se u 14,5 hiljada firmi registrovanih u Crnoj Gori, odnosno svakoj petoj.

S druge strane, veliki broj građana Crne Gore ide na liječenje u Tursku.

Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, na liječenje i dijagnostiku u klinike u Turskoj upućeno je 436 crnogorskih osiguranika od početka godine do 29. oktobra, što je državni budžet koštalo 2,27 miliona eura.

Na pitanje da li postoji mogućnost da Crna Gora uskladi svoju viznu politiku s evropskom, a da država ne “ispašta” ekonomski, ekspert za statusna pitanja stranaca i migranata Bojan Bugarin rekao je “Vijestima” krajem oktobra da bi Vlada morala Briselu da predoči jasan plan, s vremenskim rokovima i kontrolnim mehanizmima, kako bi se EU saglasila s uvođenjem liberalnijeg viznog režima turskim ili, na primjer, ruskim državljanima.

Naveo je da je suština vizne politike EU garancija da će spoljne granice te zajednice biti jake.

“Izvršna vlast bi morala da ponudi dobro argumentovan plan EU, da ubijedi Brisel zašto je Crnoj Gori važno da se građanima određenih država uvede liberalniji vizni režim. Potrebno je pružiti garancije da takav režim ne bi bio zloupotrijebljen, da državljani tih zemalja ne bi potom iz Crne Gore otišli za neku drugu državu Unije”, kazao je Bugarin.

On je napomenuo da se s uvođenjem viznog režima može i odugovlačiti, a kao primjer je naveo Hrvatsku, odnosno slučaj kad je ta država uvela vize državljanima Rusije. Pojasnio je da su Rusi činili veliki udio turista u Hrvatskoj, te da su značajno doprinosili ekonomiji.

Hrvatska je vize ruskim državljanima uvela 1. aprila 2013. godine, tri mjeseca prije ulaska u EU (što je ujedno bio i posljednji rok za to). Tada su uveli vize i Turskoj.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) saopštili su “Vijestima” krajem novembra da je od 27. oktobra, kad je izvršna vlast uvela vize turskim državljanima, pa do 26. novembra, Crnu Goru napustilo 8.935 državljana Turske.

Na pitanje koliko je državljana Turske koji su imali stalan ili privremen boravak u Crnoj Gori otišlo, iz resora kojim rukovodi Danilo Šaranović (Demokrate) odgovorili su da bi za precizno utvrđivanje tih podataka bilo neophodno sprovesti detaljnu provjeru svakog pojedinačnog slučaja.

“Takav proces zahtijevao bi značajno vrijeme i angažovanje većeg broja službenika, budući da se radi o obimnoj provjeri evidencija”, dodali su.

Iz Ministarstva vanjskih poslova rekli su da je od 30. oktobra, kad je na snagu stupila odluka o privremenom uvođenju viza za državljane Turske, do kraja novembra, procesuirano 320 zahtjeva za izdavanje crnogorske vize.

Naveli su da su 194 zahtjeva odobrena, da ih je 29 odbijeno, a da je preostalih 97 u proceduri kod nadležnih organa.

Iz Vlade su više puta rekli da je bilo zloupotreba zakonskih procedura vezanih za boravak stranaca, zbog čega su predložene izmjene Zakona o strancima.

Tako će, nakon što zakon bude usvojen, stranci koji imaju preduzeća u Crnoj Gori moći da dobiju i produže boravak ako imaju firmu sa samo jednim radnikom koji ne mora imati crnogorsko državljanstvo, ali i ako dokažu da godišnje plaćaju više od 5.000 eura poreza i doprinosa na zarade.

To su novine iz novih amandmana koje je Vlada prošle sedmice dostavila Skupštini, nakon što je prethodno povukla tri amandmana koje je Skupštini dostavila u novembru, a koji su predviđali strože uslove (najmanje dva crnogorska državljanina zaposlena u preduzećima stranaca).

Vlada pažljivo sagledava i analizira raspoložive informacije

Iz Ministarstva vanjskih poslova su kazali da taj resor i Vlada pažljivo sagledavaju i analiziraju raspoložive informacije, sa ciljem pronalaženja rješenja koje će biti efikasno i u skladu sa zakonima Crne Gore i njenim strateškim prioritetima.

“Odluke koje se donose moraju biti u funkciji očuvanja stabilnosti, bezbjednosti i pravne sigurnosti u Crnoj Gori i u skladu sa našim međunarodnim obavezama, uključujući proces usklađivanja vizne politike sa Evropskom unijom. To je važan segment naše Reformske agende 2024–2027 i direktno je vezano za završna mjerila u poglavlju 24”, rekli su iz Ministarstva.