Odbornici Skupštine Glavnog grada i novinari u posljednjih nekoliko zasjedanja i ponoć su dočekivali u podgoričkoj parlamentarnoj sali, ali pojedini predstavnici građana iz vlasti i opozicije nijesu ni riječ progovorili.
Zbog toga bi, rečeno je “Vijestima” nezvanično iz više izvora, moglo biti inicirano i elektronsko vođenje evidencije o izlaganjima odbornika, ali i trajanju njihovih govora.
Iz više klubova odbornika tvrde da bi se, zahvaljujući novom konferencijskom sistemu Skupštine, moglo mjeriti izlaganje parlamentaraca tokom sjednica. Potom bi se, objašnjavaju izvori “Vijesti”, sačinjavao zapisnik.
Odlukom većine odbornika vlasti i opozicije, nedavno su uvećane njihove naknade sa 250 na 400 eura.
Prema podacima sa sajta gradskog parlamenta, Skupština ima ukupno 59 odbornika - 31 iz redova vlasti i 28 opozicionih.
Novinar “Vijesti”, koji redovno prati sjednice lokalnog parlamenta, uočio je da se tokom zasjedanja, uglavnom, isti odbornici vlasti i opozicije javljaju za riječ.
Borovinić Bojović: Nemamo tu inicijativu
Dok šefovi klubova ističu da je potrebno pažljivo razmotriti tu ideju, predsjednica gradskog parlamenta Jelena Borovinić Bojović apostrofira da takva inicijativa “do sada nije dostavljena lokalnom parlamentu”.
Borovinić Bojović, međutim, naglašava da do nje nije stigla takva inicijativa, ali da će, ukoliko se to desi, mjerenje odborničkih izlaganja uzeti u obzir - razmotriće sadržaj, motive i posljedice.
“Sada smo posvećeni postojećim inicijativama i predlozima, projektima koji su u toku - a nije ih malo, brojnim temama koje su inicirali građani, tako da aktuelne i zvanične teme, one koje su žargonski kazano - na stolu, imaju prioritet u odnosu na one o kojima se, kako kažete, govori nezvanično. Naravno, moja otvorenost za razgovor o svim temama, ostaje, to je poznato i skupštinskom kolektivu i podgoričkom građanstvu”, kazala je.
Da bi se konkretnije odredila prema ideji, naglašava, “potrebno je da se upozna s njenim sadržajem, motivima i modelima ostvarivanja”.
“To je u osnovi političke i profesionalne odgovornosti koju preferiram u bijelom mantilu i u kabinetu predsjednice gradske skupštine. Kada je u pitanju aktivnost odbornika na sjednicama, ko je aktivan, i koliko, a ko nije, vjerujem da je to jedan koristan novinarski i medijski rezon. I može pružiti detaljniji uvid u dinamiku rada, posebno onima koji su za preciznu minutažu odbornika snažnije zainteresovani. Ipak, Skupština Glavnog grada nije učionica, odbornici nisu đaci, a ja učiteljica, da bih vodila evidenciju o ‘aktivnostima na času’. Razlog je jednostavan: odbornici u političkom smislu odgovaraju svojim biračima, matičnim partijama i udruženjima, u konačnom - građanima koji ih glasaju”, kazala je Borovinić Bojović, dodajući da “ocjenu o radu i debatovanju, aktivnosti i pasivnosti, daju građani na izborima”.
Ne može da škodi
Šefovi odborničkih klubova različitog su stava - jedni su za, a drugi protiv vremenskog mjerenja odborničkih izlaganja. Pojedini odbornici nijesu ni bili upoznati s tom inicijativom.
Tako prvi čovjek Nove srpske demokratije (NSD) Mitar Šušić tvrdi da nije znao da bi se moglo mjeriti izlaganje gradskih parlamentaraca. Ističe da “nema neki opredijeljen stav po tom pitanju”.
“Morao bih da vidim kako izgleda ta inicijativa u konačnom predlogu, pa da se o njoj izjasnim. Tačno je da postoje odbornici koji su prilično neaktivni, a koji su u vlasti i opoziciji. S druge strane, ne mislim da ih je mudro tjerati da govore kroz minutaže. Ako nemaju šta kvalitetno da kažu, neće imati ni sa tom minutažom.”
Ni šef kluba Demokratske narodne partije (DNP) Vladimir Bulatović, kaže, nije bio upoznat sa tom incijativom.
Međutim, stava je da bi ona mogla podstaći neaktivne odbornike da izlažu, ali sumnja da bi “mjerenje aktivnosti poboljšalo kvalitet rada Skupštine”.
“Možemo doći do problema da skupštinska zasjedanja traju predugo, a da kvalitet ostane na istom nivou. Kvalitet i kvantitet ne moraju da se podudaraju. Nekad su kraća obraćanja jača i daju veći doprinos”, rekao je.
Odbornik “Preokreta” Mirza Krnić istakao je da nije čuo za zvaničnu mogućnost mjerenja odborničkog izlaganja. Podsjetio je da je “Preokret” veoma aktivan tokom diskusija, te da se trude da rasprava bude kvalitetna i suštinska.
“Valja usmjeriti raspravu na ono što je tema, a često smo svjedoci da to nije slučaj. Razumijem i težnju političara da se bave PR-om, ali ne smijemo zaboraviti da smo mi tu prevashodno da branimo interes građana. Kvantitetom se ne postiže mnogo, a ovo mjerenje teško da može dati neku veliku vrijednost. Poenta je planirati sjednice sa svima i usmjeravati raspravu da se što bolje zastupaju interesi građana. Nažalost, čak tri politička subjekta su proceduralno i suštinski isključeni iz planiranja sjednice, a potom i tok sjednice često obilježe rasprave koje nemaju dodirnih tačaka sa temom. Te dvije stvari kad bi se korigovale bili bismo mnogo efikasniji i sažetiji, dok sve drugo bi bilo na ovaj ili onaj način cenzurisanje”, ocijenio je Krnić.
Naglasio je da je parlamentarnim zasjedanjima važno doprinijeti “kvalitetom, a ne kvantitetom”.
“Moguće da neki odbornik nema težnju za izlaganjem, ali je aktivan po predlaganju inicijativa... Dakle, diskusija nije jedino mjerilo kvaliteta rada odbornika, ali neke konture se mogu uočiti. Više bih volio da se odbornici fokusiraju na temu ili konkretan zahtjev građana. Ipak, treba imati mjeru, biti posvećen tome da se maksimizira opšta dobit i da svojim radom utičemo da gradska uprava bude efikasnija, okrenutija građanima i privredi, kao i da ostvarujemo progres, a ne stagnaciju”, kazao je Krnić, dodajući da nema “ništa protiv ideje da se uvede mjerenje odborničkg izlaganja, i da je ‘Preokret’ među najaktivnijim u parlamentu”.
Da mjerenje izlaganja odbornika nije dobra ideja, kazao je za “Vijesti” šef kluba odbornika Pokreta za Podgoricu (PzPG) Miloš Krstović.
Podsjetio je da skupštinski poslovnik uređuje trajanje i način izlaganja, pa dodatne mjere nijesu potrebne.
“Fokus bi trebalo da bude na sadržaju rasprave, argumentima i doprinosu donošenju odluka, a ne na statistici ko je govorio duže ili kraće. Zapisnici i evidencije postoje i sada, pitanje je njihove svrhe, a ne obima. Ne vjerujem da će puko mjerenje vremena automatski podstaći odbornike koji se ne oglašavaju da postanu aktivniji. Razlozi neizlaganja su različiti, od političke strategije, preko unutrašnjih dogovora, do lične procjene kada i o čemu treba govoriti. Aktivnost odbornika se ne može nametnuti administrativnim mjerama, već se podstiče otvorenom raspravom i stvarnom mogućnošću da se kroz diskusiju utiče na odluke”, kazao je.
Rešenje sa (upitnim) rezultatima
Međutim, šefica kluba odbornika vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES) Anđela Mićović smatra da svaka inicijativa kojom se unapređuje rad Skupštine zaslužuje pažnju.
Važno je, ističe, da se slični predlozi pažljivo sagledaju, kako ne bi došlo do “formalizma na uštrb suštinske i kvalitetne rasprave”.
“Aktivnost odbornika ne zavisi isključivo od tehničkih mjera, već prvenstveno od lične odgovornosti i političke volje. Smatram da je suštinski angažman važniji od same količine ili trajanja izlaganja. O eventualnom uvođenju takvog izvještaja potrebno je voditi detaljnu raspravu i postići saglasnost unutar Skupštine, kako bi svaka mjera doprinijela boljoj funkcionalnosti i transparentnosti rada”, odgovorila je novinaru.
Prema riječima šefa kluba Demokrata Mitra Paunovića, mjerenje vremena izlaganja odbornika bi, ako to dozvoljavaju tehnički kapaciteti, bilo “prihvatljivo i korisno rješenje”.
“... Ali ne kao sredstvo poređenja ili nadmetanja, već kao objektivan i jednostavan način praćenja rada i angažmana izabranih predstavnika. Ne vjerujem da će bilo koja tehnička mjera sama po sebi biti presudna za nečiji politički angažman, ali sam uvjeren da dodatna vidljivost rada može imati pozitivan podsticajni efekat i ohrabriti širu i sadržajniju raspravu u Skupštini, kako od vlasti, tako i opozicije. Klub odbornika Demokrata i do sada je aktivno učestvovao u radu Skupštine, koristeći pravo na diskusiju u punom kapacitetu, i u tom smislu nemamo bojazan od veće transparentnosti, naprotiv, svako rješenje koje doprinosi odgovornijem i sadržajnijem radu Skupštine doživljavamo kao iskorak naprijed”, poručio je Paunović.
Predsjednik Evropskog saveza Miloš Mašković nije odgovorio na pitanja “Vijesti” o mogućem mjerenju odborničkog izlaganja.
Šef Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac kazao “da je to na neki način potrebno”.
Međutim, Klikovac smatra da mjerenje vremena izlaganja “ne znači da će same diskusije biti kvalitetne”:
“Jer vjerujem da i većina građana primjećuje da je u slučaju pojedinih diskusija i bolje da se iste nijesu desile. Tako da uvijek ostaje dilema da li kvantitet znači i kvalitet. Vjerujem da je puno važnije da odbornici predlažu rješenja problema i da ideje građana pretoče u nove odluke.”
Poručio je i da mjerenje diskusija i izvještavanje o aktivnosti mogu biti dobri mehanizmi, ali i motivatori za “veću aktivnost odbornika”.
“Svakako puno je korisnije kad neko od odbornika uz kratku diskusiju da predlog neke odluke ili neki amandman, nego da utroši značajno vrijeme za diskusije bez konkretnog predloga za poboljšanje života građana Podgorice”.
Bonus video:
