Crna Gora ne teži privilegijama, ali isto tako ne može prihvatiti da u Evropsku uniju (EU) uđe kao članica drugog reda, niti “u paketu” s nekom od susjednih država - kazala je “Vijestima” ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević.
Ona je u intervjuu, rađenom elektronskom poštom, rekla da je Crna Gora, kroz dugotrajan pregovarački proces i usvajanje zahtjevnih reformi, pokazala zašto se danas prepoznaje “kao lider u evropskim integracijama u regionu”, te da taj status nije politička etiketa, “već rezultat mjerljivog napretka i konkretnih rezultata”.
“Zato Crna Gora ne pristaje na ‘pakete’, već na fer i dosljednu primjenu pravila koja važe za sve”, poručila je Gorčević.
Na pitanje zašto njena partija, Pokret Evropa sad (PES), toleriše “faulove” funkcionera bivšeg Demokratskog fronta (DF), s kojim vrši vlast u državi i nekim opštinama, te do kad će to činiti, ministarka je odgovorila da PES, ako principi koalicionog sporazuma ili Vladine platforme “Barometar 26” budu grubo prekršeni, može započeti proces preispitivanja smislenosti opstanka vladajuće koalicije.
Međutim, napomenula je da će faktor te eventualne odluke biti procjena rizika po društvenu stabilnosti i pristupanje EU.
“Naš kriterijum za učešće u vlasti je jasan: stabilnost države, funkcionisanje institucija i nesmetan evropski put Crne Gore. Sve dok ti ciljevi nijesu ugroženi i dok ostajemo fokusirani na rezultate koje smo obećali građanima, smatram da je postojeća većina svrsishodna...”, navela je Gorčević.
Zašto je Pariz sredinom decembra nakratko blokirao Crnoj Gori zatvaranje dva poglavlja u pregovorima s Briselom, pa onda ipak dozvolio da i ta dva, uz još tri, budu „precrtana”? Čime je, konkretno, Podgorica uvjerila Francusku da treba da dopusti zatvaranje pet poglavlja, i da li je tačno da su predstavnici te zemlje govorili crnogorskim kolegama da nisu imali suštinskih zamjerki na dva poglavlja koja su bili blokirali, ali da su to uradili jer im je teško da pred svojom javnošću, koja većinski ne podržava proširenje EU, pravdaju brzo napredovanje Crne Gore ka članstvu u toj zajednici?
Francuska je, kao i svaka država članica EU, zadržala pravo da svoje odluke o zatvaranju pregovaračkih poglavlja donosi u skladu s vlastitim unutrašnjim procedurama i političkim prioritetima. To je normalan i očekivan dio pregovaračkog procesa i ne treba ga tumačiti kao osporavanje kredibiliteta Crne Gore. Podgorica je jasno pokazala da su sva poglavlja tehnički spremna za zatvaranje i da reformski napredak koji smo ostvarili u oblastima ribarstva, poljoprivrede i drugih ključnih sektora ispunjava evropske standarde.
Konkretno, kroz kontinuirani dijalog i prezentaciju rezultata naših reformi, Crna Gora je uvjerila francuske kolege da proces može napredovati bez rizika po kredibilitet EU. Ono što je najvažnije jeste da ovaj ishod potvrđuje princip: evropski put Crne Gore zasniva se na zaslugama, konkretnim rezultatima i kvalitetu sprovedenih reformi. Naša obaveza je bila i ostala da isporučimo rezultate, a ne da prilagođavamo tempo spoljnoj percepciji. Upravo ta odgovornost, posvećenost i mjerljivi napredak bili su ključni u otklanjanju bilo kakvih formalnih prepreka i omogućili da pet poglavlja bude uspješno zatvoreno.
Da li je Crna Gora u razgovorima s Francuskom o deblokadi dva poglavlja dovodila u pitanje primjenu međudržavnog sporazuma s tom zemljom? Ako jeste, šta je dogovoreno po tom pitanju?
Ova Vlada dosljedno učvršćuje ulogu Crne Gore kao ozbiljnog, pouzdanog i kredibilnog aktera u međunarodnoj politici, s jasnom, predvidivom i odgovornom spoljnom politikom prema svim našim partnerima i saveznicima. U tom kontekstu, nikad nije bilo riječi o dovođenju u pitanje ili uslovljavanju primjene međudržavnog sporazuma s Republikom Francuskom.
Naprotiv, i u relativno kratkom periodu u kojem je postojalo pitanje oko zatvaranja dva poglavlja, vodili smo otvorene i konstruktivne razgovore s francuskom stranom, upravo na osnovu međusobnog povjerenja i partnerskog odnosa. Ti razgovori su potvrdili da bilateralna saradnja između Crne Gore i Francuske ne zavisi od pojedinačnih faza pregovaračkog procesa, već se gradi i produbljuje na širem spektru oblasti - od političkog dijaloga i evropskih integracija, do bezbjednosti, ekonomije, energetike i kulture.
Naši bilateralni odnosi su na visokom nivou i dodatno se osnažuju kroz konkretne projekte i inicijative koje prevazilaze sam proces pristupanja EU. Upravo takav pristup - razdvajanje tehničkih pitanja u pregovorima od strateškog partnerstva - pokazuje političku zrelost i kredibilitet Crne Gore kao države koja razumije da se povjerenje gradi dugoročno.
Je li Pariz uslovio podršku formiranju radne grupa za pisanje ugovora o pristupanju Crne Gore EU time da se početak njenog rada odgodi dok se ne ispuni nekoliko uslova? Ako jeste, kojih?
U ovom slučaju važno je precizno razjasniti kontekst. Zaključak danskog predsjedavanja Savjetom EU koji se odnosi na formiranje radne grupe za izradu ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji dobio je podršku 26 država članica, među kojima je bila i Republika Francuska. Time je jasno potvrđeno da postoji široka saglasnost unutar EU o zrelosti crnogorskog pregovaračkog procesa i spremnosti da se započne rad na nacrtu ugovora o pristupanju.
U narednoj fazi, sasvim je očekivano i legitimno da sve države članice imaju određene sugestije ili tehničke komentare, jer ugovor o pristupanju Crne Gore neće biti važan samo za našu zemlju, već će u velikoj mjeri predstavljati referentni model i za buduće ugovore s ostalim državama kandidatima. Takav pristup dodatno govori o značaju koji se pridaje našem ugovoru o pristupanju.
Crna Gora u taj proces ulazi spremna, s jasnom sviješću o odgovornosti koju nosi završna faza pregovora i s punom otvorenošću za konstruktivan dijalog sa svim državama članicama, u okviru predviđenih procedura.
Smije li se Crna Gora, imajući u vidu decembarsko iskustvo, nadati tome da će joj Francuska, po zatvaranju poglavlja, dati podršku za učlanjenje, ako to u toj zemlji podržava oko 40 odsto građana? Šta će, konkretno, i kad Podgorica uraditi da počne da „pridobija” Francusku i druge članice koje su podozrive prema proširenju, prvenstveno Holandiju?
Evropske integracije nijesu isključivo tehnički proces ispunjavanja mjerila i zatvaranja poglavlja. One su, posebno u završnoj fazi, prije svega politički proces, jer ratifikacija ugovora o pristupanju zavisi od svake pojedinačne države članice i od njihovih unutrašnjih političkih okolnosti. To je realnost koju ne ignorišemo, već kojoj pristupamo otvoreno i odgovorno.
Svjesni smo da podrška proširenju u pojedinim državama članicama, uključujući Francusku i Holandiju, nije na visokom nivou i da postoje dodatni izazovi, poput predsjedničkih izbora u Francuskoj 2027. godine, koji mogu uticati na unutrašnji politički diskurs o proširenju. Upravo zato je jasno da ovaj proces neće biti lak i da zahtijeva ozbiljan, dugoročan i politički promišljen pristup.
U narednoj fazi procesa neće biti dovoljno samo ispuniti tehnička mjerila, biće ključno da reforme učinimo razumljivim, opipljivim i kredibilnim za partnere u državama članicama. Zato smo jasno definisali koordinacionu ulogu Ministarstva evropskih poslova, uz očekivanje da svi akteri čije se djelovanje tiče evropskih integracija budu proaktivni i usklađeni u nastupima.
Upravo sada je važno da Crna Gora nastupi kao jedinstven tim. To podrazumijeva angažman Vlade, poslanika, civilnog društva, akademske zajednice i svih relevantnih društvenih aktera, kako bismo na svim relevantnim adresama u EU jasno i argumentovano predstavili zašto je Crna Gora spremna za članstvo. Ulazak Crne Gore u EU nije samo državni interes, već i test kredibiliteta politike proširenja EU - i to je poruka koju treba dosljedno i zajednički da komuniciramo.
Plan Vlade je da do kraja 2026. zatvori preostala poglavlja u pregovorima s EU - 21. Bez obzira na optimizam u vlasti u pogledu mogućnosti da taj posao bude završen u predviđenom roku, šta ako se to ne desi?
Ne postoji alternativa evropskom putu Crne Gore i ne postoji plan B. Članstvo u EU je strateški izbor države i najvažniji politički, institucionalni i razvojni cilj ove generacije. Upravo zato plan Vlade da do kraja 2026. godine zatvori preostala poglavlja u pregovorima s EU nije zasnovan na političkom optimizmu, već na realnoj procjeni kapaciteta države, reformskih rezultata koje već isporučujemo i jasnih povratnih informacija koje dobijamo od evropskih partnera.
Vjerujem u uspjeh tog plana i uvjerena sam da je ostvariv. Ako, iz bilo kog razloga, ne dođe do zatvaranja svih poglavlja u predviđenom roku, to sigurno neće biti zato što Crna Gora nije završila svoj dio posla. Odgovorna politika, međutim, podrazumijeva razmišljanje o svim scenarijima, uključujući i one manje povoljne. Postoje i unutrašnji i spoljašnji faktori koji mogu uticati na tok pregovaračkog procesa, od političke stabilnosti u Crnoj Gori do političkih prilika u EU i državama članicama, ali to ne mijenja našu obavezu da reforme sprovodimo dosljedno i bez zastoja.
Moja odgovornost, kao ministarke, i odgovornost ove Vlade je da učinimo sve što je u našoj moći da plan bude realizovan. To znači svakodnevni, fokusirani rad, snažnu koordinaciju institucija, političku stabilnost i otvoren, partnerski odnos s Evropskom komisijom i državama članicama. Evropske integracije nijesu projekat jednog mandata, ali završnica pregovora jeste trenutak u kom se mjeri ozbiljnost i kredibilitet svake Vlade.
Kako je, konkretno, moguće da država, imajući u vidu dosadašnji tempo pregovora, zatvori sva poglavlja do kraja 2026, ako je ove godine jedva „prekrižila” šest?
Zatvorili smo šest poglavlja, tačno onoliko koliko je i bilo dogovoreno s Evropskom komisijom kroz zajednički dinamički plan. To znači da proces ide u skladu s planiranom dinamikom i da nema odstupanja u odnosu na ono što je unaprijed definisano.
Važno je razumjeti da dinamika zatvaranja poglavlja ne zavisi isključivo od rada crnogorske administracije. Pregovarački proces je dvosmjeran i podrazumijeva, s jedne strane, spremnost države kandidata, a s druge strane kapacitete, procedure i unutrašnje mehanizme odlučivanja unutar institucija EU i država članica. Svaka država članica ima sopstvene procedure koje moraju biti ispoštovane prije nego što se donese formalna odluka o zatvaranju poglavlja.
Primjera radi, u Holandiji se parlament izjašnjava o svakom pojedinačnom poglavlju koje Crna Gora zatvara, što podrazumijeva dodatno vrijeme i jasno ilustruje zašto formalne odluke ne mogu uvijek pratiti tempo reformi na terenu.
Naša administracija, međutim, ne radi samo na pripremi poglavlja za određenu međuvladinu konferenciju, već paralelno i sistemski na svim poglavljima. Činjenica da je u jednoj godini formalno zatvoreno šest poglavlja ne odražava stvarni obim posla koji je urađen, već trenutak u kom su se stekli uslovi da ta poglavlja budu potvrđena kroz evropske procedure.
Upravo zato ne vodimo politiku „čekanja“, niti prilagođavanja ritma spoljnim okolnostima. Naš pristup je da sva poglavlja dovedemo do stepena pune spremnosti, kako bi, u trenutku kad EU otvori prostor za donošenje odluka, Crna Gora bila u poziciji da taj prostor maksimalno iskoristi. Drugim riječima, ne prilagođavamo se ograničenjima procesa, već se pripremamo za njegov najambiciozniji scenario, jer je to jedini način da Crna Gora ostane kredibilna i ozbiljna u završnoj fazi pregovora.
Nakon što je s visokih briselskih adresa poručeno da bi nove članice EU mogle biti stavljene „na probni rok” kako bi se spriječilo da se po ulasku u Uniju ponašaju kao „trojanski konj Rusije”, rekli ste da Crna Gora očekuje da u EU ima puno pravo odlučivanja. Šta ako Crnoj Gori bude ponuđeno da uđe u Uniju bez prava glasa? Ima li smisla takvu eventualnu ponudu uopšte razmatrati?
Crna Gora pregovara s EU više od decenije i u tom periodu je prošla kroz duboke i zahtjevne reforme koje su oblikovale naše institucije, zakonodavni okvir i političku kulturu. EU je zajednica zasnovana na ravnopravnosti država članica i upravo je ta ravnopravnost jedan od temeljnih stubova evropske ideje. Crna Gora je svoju stratešku orijentaciju dokazala djelima, a ne deklaracijama. Potpuno usklađivanje s odlukama EU u oblasti spoljne i bezbjednosne politike, uključujući i odluke koje nijesu bile politički lake, jasan je pokazatelj naše odlučnosti, pouzdanosti i političke zrelosti. Ulazak u EU bez punih prava odlučivanja bio bi u suprotnosti sa samim principima na kojima Unija počiva i ne bi predstavljao pravi završetak pregovaračkog procesa. Crna Gora ne teži privilegijama, ali isto tako ne može prihvatiti članstvo drugog reda. Evropska perspektiva Crne Gore ima smisla samo ako podrazumijeva punopravno članstvo, s jednakim pravima i obavezama. Sve drugo ne bi bilo u skladu ni s interesima Crne Gore, ni s dugoročnom stabilnošću i kredibilitetom EU.
Ako Podgorici nije prihvatljivo da uđe u EU „u paketu” s ostalim zemljama ovog regiona, da li joj je prihvatljivo da uđe s Albanijom, čije se ime sve češće pominje uz Crnu Goru?
Crna Gora iskreno želi da svi naši susjedi postanu članice EU, jer je to u interesu stabilnosti regiona, bezbjednosti Evrope i dugoročnog prosperiteta Zapadnog Balkana. Evropska perspektiva regiona mora ostati otvorena i kredibilna za sve. Istovremeno, proces pristupanja EU zasniva se na principu individualnih zasluga. Crna Gora je kroz dugotrajan pregovarački proces i usvajanje zahtjevnih reformi pokazala zašto se danas prepoznaje kao lider u evropskim integracijama u regionu. Taj status nije politička etiketa, već rezultat mjerljivog napretka i konkretnih rezultata. Zato Crna Gora ne pristaje na „pakete“, već na fer i dosljednu primjenu pravila koja važe za sve. Ukoliko se dinamika pristupanja poklopi s nekom od zemalja regiona, uključujući i Albaniju, to može biti pozitivan signal za region u cjelini. Ali ključni kriterijum mora ostati isti - ulazak u EU po zasluzi, u skladu s ispunjenim obavezama i postignutim reformama. To je princip koji je Crnu Goru doveo do liderske pozicije u procesu i jedini pristup koji čuva kredibilitet politike proširenja EU.
Dijelite li mišljenje crnogorske opozicije i nekih političkih komentatora - da predsjednik Srbije g. Aleksandar Vučić radi sve da uspori put Crne Gore ka EU?
Crna Gora vodi svoj evropski put samostalno i odgovorno, u skladu sa sopstvenim interesima i obavezama koje je preuzela u procesu pristupanja EU. Svaki politički lider ima mogućnost da svojim odlukama, politikama i izborima ubrza ili uspori evropski put sopstvene države. Dinamika evropskih integracija Crne Gore prije svega zavisi od kvaliteta reformi koje sprovodimo i rezultata koje isporučujemo, a ne od stavova ili postupaka drugih političkih aktera u regionu.
Crna Gora ima interes da njeguje korektne i otvorene odnose sa svim susjedima, uključujući i Republiku Srbiju, na principima međusobnog poštovanja i dobrosusjedstva. Istovremeno, evropski put Crne Gore je suverena odluka države i oko tog cilja postoji širok društveni i politički konsenzus.
Naš fokus nije na tumačenju namjera drugih, već na nastavku reformi, jačanju institucija i ispunjavanju evropskih standarda. To je najbolji odgovor na svaku političku dinamiku u regionu i najčvršća garancija da će Crna Gora ostvariti svoje strateške ciljeve.
Iako ste rekli da je manje važno da li će radna grupa za pisanje pristupnog ugovora biti formirana u maju, junu ili septembru predstojeće godine, kad okvirno očekujete da bude uspostavljena, a kad da počne izradu sporazuma?
Formiranje radne grupe pratiće veliko interesovanje svih država članica, iz razloga što je ovo prvo proširenje nakon 2013. godine, otkad su nastale mnoge promjene na unutrašnjem planu EU i širem geopolitičkom kontekstu, koje će biti, vjerujem biti integrisane u sam ugovor. Takođe, ovaj ugovor će iz tog razloga, a i zbog činjenice da je prvi nakon usvajanja nove metodologije, biti pandan za naredna proširenja, pa vjerujem da će fokus biti veoma usmjeren i na tehničku preciznost i političke partikularnosti, koje se ne tiču nužno Crne Gore, već i drugih kandidata. Sve u svemu, formiranje radne grupe i u drugoj polovini godine ne može narušiti naš plan učlanjenja do 2028. godine, a presvashodno je važno da vrijeme izrade ugovora prati i trenutak dostizanja naše spremnosti.
Za koja poglavlja će Crna Gora tražiti tranzicioni period (za usklađivanje s evropskim zakonodavstvom)? Je li izvjesno da će među njima biti dva najvažnija poglavlja - 23 i 24?
Vlada već mjesecima komunicira s Evropskom komisijom kako bi zajedno procijenili za koja poglavlja bi bilo najadekvatnije i najrealnije tražiti prelazna razdoblja. Treba imati u vidu, u kontekstu Vašeg prethodnog pitanja, da će prelazna razdoblja biti dio ugovora o pristupanju. Imajući u vidu važnost poglavlja 23 i 24, koja je posebno istaknuta novom metodologijom, ne očekujem da će tranzicioni period biti predviđen za njih, dok nasuprot tome, postoji stepen izvjesnosti kad je riječ o tranzicionim periodima za poglavlje 27. Korisno je reći da jedan od negativnih aspekata dugogodišnjeg pregovaranja, kao što je naše, jeste veliki broj promjena u EU pravnoj tekovini, koje nijesu odslikane u zajedničkim pozicijama, dogovorenim pri otvaranju poglavlja, što komplikuje proces. U ovom trenutku, ovo pitanje svakako spada u domen politički osjetljivih, te ne bih dalje spekulisala, ali Crna Gora neće tražiti niti dobiti ništa što i kandidatima u najskorijim krugovima proširenja, poput Hrvatske, Bugarske i Rumunije nije takođe dato.
O odnosima s Hrvatskom: Dijalogom se ne odričemo dostojanstva
Zašto Hrvatska još ne daje „zeleno svjetlo” za zatvaranje Poglavlja 31, koje je blokirala krajem 2024?
Odnosi Crne Gore i Republike Hrvatske su dobri, stabilni i zasnovani na međusobnom poštovanju i saradnji, a Hrvatska je u kontinuitetu jedan od zagovornika evropskog puta Crne Gore. To potvrđuju redovni politički kontakti i saradnja koju ostvarujemo u okviru procesa pristupanja.
Kada je riječ o Poglavlju 31, Crna Gora je tehnički spremna za njegovo zatvaranje. Istovremeno, svjesni smo da postoje određena naslijeđena otvorena pitanja koja zahtijevaju dodatnu pažnju i dijalog. Upravo zato smo započeli intenzivnu komunikaciju s Republikom Hrvatskom na svim nivoima - političkom, diplomatskom i stručnom - kako bi se ta pitanja rješavala u duhu dobrosusjedskih odnosa i evropske prakse.
Formirane su zajedničke komisije i uspostavljeni institucionalni kanali koji omogućavaju da se otvorena pitanja sagledaju ozbiljno i bez politizacije. Naša jasna namjera je da se ta pitanja rješavaju u razumnom roku, uz uvažavanje državnih interesa Crne Gore i bez ugrožavanja dinamike našeg evropskog puta.
Mislite li da je Vlada trebalo da s mnogo više digniteta reaguje na neke poruke iz Hrvatske, prvenstveno na ocjene tamošnjih najviših zvaničnika u kojima se negira postojanje splitskog logora „Lora”? Mislite li da se postojećim pristupom, kako tvrde neki analitičari, narušava državno dostojanstvo?
Riječ je o izuzetno osjetljivom pitanju koje se tiče teških iskustava iz devedesetih godina i koje zahtijeva visok stepen političke odgovornosti, državničke zrelosti i pažljivo odmjerene komunikacije. Nagli potezi, zaoštravanje retorike ili produbljivanje konflikta u ovakvim situacijama ne doprinose ni istini, ni pravdi, ni regionalnom pomirenju.
Vlada Crne Gore se prema ovim pitanjima odnosi na način koji je u skladu s evropskim vrijednostima, principima kulture sjećanja i poštovanja istorijskih činjenica, ali i s jasnom sviješću o složenosti regionalnog konteksta. Posebno je važno istaći da Crna Gora neće dozvoliti relativizaciju žrtava i zalaže se za pravilan, na istorijskim činjenicama zasnovan odnos prema zločinima iz 1990-ih. Patnja svake žrtve zaslužuje poštovanje, a odgovornost prema prošlosti podrazumijeva dosljedan i principijelan odnos prema svim zločinima.
Crna Gora dosljedno njeguje dobrosusjedske odnose i dijalog kao osnov regionalne stabilnosti. To ne znači odricanje od sopstvenog dostojanstva, već naprotiv, pokazatelj političke zrelosti i samopouzdanja države koja razumije da se teška pitanja ne rješavaju kroz javne konfrontacije, već kroz odgovoran institucionalni pristup, otvoren dijalog i poštovanje utvrđenih činjenica.
Naš cilj nije produbljivanje podjela, već doprinos izgradnji odnosa u regionu koji se zasnivaju na međusobnom uvažavanju, istini i evropskim vrijednostima. Upravo takav pristup smatram jedinim koji dugoročno može očuvati državno dostojanstvo Crne Gore i istovremeno doprinositi stabilnosti i pomirenju u regionu.
Većina ima smisla sve dok nesmetano idemo ka EU
Smatrate li da su sve partije vlasti apsolutno posvećene učlanjenju države u EU? Dijelite li mišljenje dijela javnosti da stranke nekadašnjeg DF-a i jedan od njihovih lidera, šef parlamenta g. Andrija Mandić, povlače „antievropske” poteze na lokalnom i državnom nivou?
Evropske integracije su strateški cilj države oko kog u Crnoj Gori postoji širok institucionalni i politički konsenzus. Najvažniji test te posvećenosti nijesu pojedinačne izjave ili dnevnopolitički potezi, već konkretni rezultati koji se isporučuju u zakonodavnoj, izvršnoj i institucionalnoj sferi.
U tom smislu, sistem funkcioniše - reformski zakoni se usvajaju, pregovaračka poglavlja se zatvaraju, a evropska agenda se sprovodi u kontinuitetu. To su mjerljivi pokazatelji koji najbolje govore o stvarnoj posvećenosti svih aktera vlasti.
Vlada ostaje fokusirana na očuvanje stabilnosti procesa i na ispunjavanje obaveza iz evropske agende. Evropski put Crne Gore je iznad partijskih razlika i personalnih ocjena, i upravo taj pristup omogućava da se, uprkos različitim političkim stavovima, isporučuju rezultati koji su u interesu države i njenih građana.
Kakva je Vaša saradnja s g. Mandićem i kako gledate na ulogu njegove koalicije u vlasti?
Imam veoma dobru i kontinuiranu komunikaciju s predsjednikom Skupštine, g. Mandićem, kao i sa svim političkim partijama u parlamentu, što je od ključnog značaja za efikasno funkcionisanje zakonodavnog procesa u kontekstu evropske agende. Ta saradnja nije formalna, već suštinska i operativna, zasnovana na stalnom dijalogu, pravovremenoj koordinaciji i jasnom razumijevanju prioriteta evropskog puta Crne Gore.
Zajednički radimo na tome da Skupština bude prostor u kom se evropske reforme ne usporavaju, već ubrzavaju. Posebnu pažnju posvećujemo zakonima s tzv. „plavom zastavicom“, koji predstavljaju najkonkretniji pokazatelj usklađivanja s pravnom tekovinom EU. Cilj je jasan: da se ti zakoni razmatraju i usvajaju na vrijeme, u planiranim rokovima i uz očuvanje predviđene dinamike evropskih integracija.
Upravo takva saradnja između izvršne i zakonodavne vlasti omogućava da reformski proces ostane kredibilan i da Crna Gora nastavi da se pozicionira kao pouzdan i ozbiljan partner EU.
Zašto vaša partija, PES, toleriše „faulove” funkcionera bivšeg DF-a, pogotovo na lokalnom nivou, i do kad će to činiti?
Naš Pokret ima za cilj da isporuči konkretne rezultate na više polja, uz fokus na podizanje životnog standarda i učlanjenje Crne Gore u EU, a kad nemate apsolutnu većinu, za tako značajne ciljeve potrebni su partneri.
Razlike između Pokreta Evropa sad i pojedinih partnera, uključujući strukture koje potiču iz bivšeg DF-a, postoje i one su i programske i političke. Te razlike nijesu tajna, niti ih relativizujemo, i zato postoji koalicioni sporazum koji definiše djelovanje u okviru poklapajućih prioriteta. Uz sporazum, Vlada je načinila programsko-strateški dokument „Barometar 26“ koji dodatno sužava politički fokus većine i ograničava ga na pitanja evropske integracije. Ukoliko principi nekog od ova dva dokument budu grubo prekršeni, Pokret Evropa sad, kao dominantni činilac vladajuće većine može započeti proces preispitivanja smislenosti opstanka koalicije, a faktor za tu odluku će biti procenjeni rizik po društvenu stabilnosti i po pristupanje EU.
Naš kriterijum za učešće u vlasti je jasan: stabilnost države, funkcionisanje institucija i nesmetan evropski put Crne Gore. Sve dok ti ciljevi nijesu ugroženi i dok ostajemo fokusirani na rezultate koje smo obećali građanima, smatram da je postojeća većina svrsishodna, a tu ne treba zaboraviti da su lokalne koalicije ipak važan zupčanik u ukupnom koalicionom mehanizmu.
Bonus video:
