Crna Gora morati pokazati kontinuiranu političku posvećenost, posebno u primjeni standarda vladavine prava i rješavanju bilateralnih pitanja sa susjedima kako bi ostvarila cilj da postane članica Evropske unije (EU) do 2028. godine, poručio je poslanik Evropskog parlamenta (EP) Tonino Picula.
On je u intervjuu agenciji MINA kazao da je prethodna godina donijela ubrzanje pregovaračkog procesa sa EU, zahvaljujući ambicijama vlasti da se ozbiljnije suoči s zahtjevanim reformama, ali i otvorenijem prostoru za nastavak politike proširenja u Briselu.
Iako je Crna Gora predvodnik u procesu proširenja EU na jugoistok, prema riječima Picule, zvanična Podgorica nije iskoristila sve prilike za brži napredak.
“Mislim da je Podgorica ipak propustila neke prilike za još brže napredovanje u posljednjih par godina. Najviše zbog unutrašnjopolitičkih odmjeravanja koja su imala štetne vanjskopolitičke posljedice”, rekao je Picula.
Komentarišući planove vlasti da ove godine zatvori preostala poglavlja kako bi Crna Gora bila spremna za članstvo 2028. godine, Picula je upozorio da će za to biti potrebna kontinuirana politička posvećenost.
“Poznato je da u finalu pregovora treba ne samo savladati najteža poglavlja nego i osigurati podršku djelova društva koji najviše osjećaju posljedice reformi”, rekao je Picula, ističući da je crnogorsko društvo i dalje polarizirano, ali da podrška velikog dijela javnosti ulasku u EU nije nikada bila upitna.
On je kazao da se nada da politička podijeljenost u parlamentu, pogotovo unutar vladajuće koalicije, neće nadvladati gotovo konsenzualni zahtjev javnosti da se Crna Gora što brže priključi Uniji.
“Hoće li se deklarisana ambicija pod sloganom '28. članica do kraja 2028. godine' ostvariti zavisi prvenstveno od napretka u primjeni standarda vladavine prava, od rezultata u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, te rješavanja preostalih otvorenih bilateralnih pitanja sa susjedima”, istakao je Picula.
Govoreći o bilaterlanim odnosima sa Hrvatskom, koja je blokirala zatvaranje poglavlja 31, Picula je kazao da se posljednje dvije godine broj nerješenih međudržavnih sporova između Zagreba i Podgorice povećao umjesto da se smanji.
“Bilo bi dobro ne ponavljati loše poteze i greške”, rekao je Picula, navodeći da je Hrvatskoj u interesu da se održi zamah politike proširenja, posebno zbog jadranske dimenzije proširenja Unije.
On je podsjetio da je dijalog o preostalim otvorenim pitanjima obnovljen i dodao da će rezultati zavisiti od dogovora komisija i pregovarača.
Komentarišući odluku Francuske da privremeno blokira zatvaranje dva poglavlja (čije je zatvaranje ipak odobrila, prim. Vijesti), Picula je rekao da ne može sa sigurnošću govoriti o stvarnim motivima za takav postupak, ali da mu se čini da je izraz tradicionalno visoke osjetljivosti Pariza prema politici proširenja i unutrašnjim reformama EU.
“U posljednje vrijeme Francuska se protivi i nekim drugim politikama Brisela poput sklapanja dugo pregovaranog trgovinskog sporazuma EU i nekih država Latinske Amerike (Mercosur), dok na drugim politikama ističe pravo prvenstva kao što su zajednički programi nabavke naoružanja i vojne opreme na nivou Unije”, ukazao je Picula.
On je podsjetio da je nedavno upravo zvanični Pariz onemogućio početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom tražeći restrukturisanje metodologije pregovaranja o članstvu.
“Predsjednik (Emanuel) Makron, pored toga, vrlo često naglašava primat unutrašnjih reformi EU prije novog ciklusa proširenja. Dakle, ovaj potez Pariza bio je, u barem jednakoj mjeri, poruka EU partnerima, koliko samoj Podgorici“, naveo je Picula.
Komentarišući navode da je Srbija mogla imati uticaj na blokadu, Picula je kazao da bi srbijanski politički vrh vjerovatno želio da se razmišlja u tom pravcu, ali da on smatra da je Pariz puno više vodio računa o svojim interesima nego o srpskim.
On je ocijenio da trenutno stanje u Srbiji može imati određenog uticaja i na situaciju u Crnoj Gori.
Picula je kazao da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ne gleda blagonaklono na evropsku perspektivu Crne Gore, navodeći da je to indirektno pokazao kada je demonstrativno odbio da prisustvuje posljednjem sumitu EU - Zapadni Balkan.
Picula je istakao da Srbija u Crnoj Gori ima “lokalne izvođače svojih projekata”, uključujući prosrpske i proruske stranke, uz prisustvo Srpske pravoslavne crkve i srpskih medija.
“Podgorica se mora čuvati nekog pristupnog couplinga s Vučićevim Beogradom koji u osnovi falsifikuje javno deklarisane namjere o pridruživanju EU”, rekao je Picula ističući da vlasti u Srbiji od Brisela očekuje isključivo finansijsku i ekonomsku podršku, ali odbacuju demokratske standarde EU.
Komentarišući inicijativu Vučića za zajednički ulazak zemalja Zapadnog Balkana u EU, Picula je podsjetio da je srpski predsjednik prošle godine, u Crnoj Gori, izjavio da nijedna zapadnobalkanska država neće ući u EU prije Ukrajine, a svakako ne u narednih šest godina.
Danas, kako je ocijenio Picula, Vučić zagovara „big bang“ proširenje na Zapadni Balkan.
“Imajući u vidu stagnaciju, pa i nazadovanje Srbije u pristupnom procesu nije teško zaključiti da izjava ima više želju da inhibira umjesto da stimuliše nastavak politike proširenja”, rekao je Picula.
On je kazao da se danas deset država nalazi u “čekaonici” pred EU - šest zemalja na Zapadnom Balkanu, Ukrajina, Moldavija, Gruzija i Turska.
“Sve su one u veoma različitim fazama procesa pristupanja i teško je zamisliti novo veliko proširenje kao što je to bilo 2004. godine. Razlike među kandidatkinjama za članstvo su jednostavno prevelike”, rekao je Picula.
Prema njegovim riječima, budući da je politika proširenja navedena kao jedan od prioriteta EU u ovom mandatu, sada se traži način da se proces afirmiše u novim geopolitičkim okolnostima.
“Apsorpcijski kapaciteti za novo proširenje EU postoje, ali treba ugraditi dodatne sigurnosne mehanizme. Ekonomski prosperitet i sveobuhvatna saradnja nijesu više jedini prioriteti politike proširenja nego su to i zajednička sigurnost i odbrana demokratije”, naveo je Picula.
Kako je istakao, EU nije samo zajedničko tržište, zajednička valuta, nego i zajednica vrijednosti i podjele rizika.
“Bez stabilnih i sigurnih susjeda nema ni takve EU, ali susjedi, a pogotovo kandidati za članstvo, treba da dijele temeljne vrijednosti s blokom”, naglasio je Picula.
Predsjedništvo EU na samitu EU – Zapadni Balkan donijelo je zaključke o formiranju ad hoc radne grupe za izradu pristupnog ugovora za Crnu Goru.
Picula je rekao da je u slučaju Hrvatske, iako je tada na snazi bila drugačija metodologija pregovora, trebalo godinu i po da sve države članice ratifikuju pristupni ugovor.
“Drugim riječima, ulazak zemlje u EU je složeni etapni proces. Nijedna se faza ne smije podcijeniti, a nijedan datum prejudicirati”, kazao je Picula.
Bonus video:
