FRIDOM HAUS NEGATIVNO O PREDSJEDNICIMA CRNE GORE I SRBIJE

Đukanović, Vučić i potkopavanje demokratije

"Na Balkanu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nastavili su da konsoliduju državnu vlast oko sebe i svoje klike, potkopavajući, tako, osnovne standarde dobrog rukovođenja i izlazeći iz okvira svojih ustavnih ovlašćenja", navode u Fridom Hausu.
12762 pregleda 19 komentar(a)
Vučić i Đukanović, Foto: Vlada Crne Gore
Vučić i Đukanović, Foto: Vlada Crne Gore

Od svih država Zapadnog Balkana jedino se Hrvatska može pohvaliti titulom "slobodne države" bar kada je riječ o ocjeni koju na početku svake godine u svom izvještaju daje međunarodna nezavisna posmatračka organizacija Fridom Haus (Freedom House).

U izvještaju o slobodama u svijetu tokom prošle godine, FH u negativnom kontekstu spominje još jednog političara iz regiona – predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića.

Mada je ova država iz 2017. u 2018. godinu ušla sa nepromijenjenim statusom "umjereno slobodne", FH Đukanovićeve greške stavlja u ravan sa srpskim predsjednikom.

"Na Balkanu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nastavili su da konsoliduju državnu vlast oko sebe i svoje klike, potkopavajući, tako, osnovne standarde dobrog rukovođenja i izlazeći iz okvira svojih ustavnih ovlašćenja", navode u Fridom Hausu.

Srbija nije više slobodna

Ono što je novina u najnovijim, upravo objavljenim, podacima jeste da je Srbija prvi put, poslije deceniju i po, izgubila epitet slobodne države našavši se u kategoriji "djelimično slobodnih".

"Status Srbije opao je zbog pogoršanja u načinu sprovođenja izbora kao i zbog nastavka pokušaja Vlade i njenih savezničkih medija da kroz zakone ugnjetavaju nezavisne novinare provlačeći ih kroz prljave kampanje", objašnjava Fridom Haus u svom izvještaju i dodaje: "Aleksandar Vučić je de facto akumulirao svoju vlast što je u suprotnosti sa ustavnim ovlašćenjima koje ima kao predsjednik Srbije."

Aleksandar VučićVučić

Još jedna nepovoljna fusnota Fridom Hausa za Srbiju je i podatak da se našla u prve četiri države sa najvećim padom u jednoj godini. Sa šest bodova manje u 2018. našla se tik iza Nikaragve, Tanzanije i Venecuele. Groz grafički prikaz vidi se takođe i to da je Srbija do 2014. išla uzlaznom linijom, a od 2014. silaznom putanjom.

Korupcija zajednički imenitelj regiona

Osim, na početku pomenute Hrvatske, sve druge države u regionu zadržale su status "umjereno slobodnih".

I mada ih u sažetku Izvještaja 2019, FH posebno ne podvlači, Bosni i Hercegovini, Kosovu i Makedoniji na samom sajtu organizacije i dalje se pripisuju već postojeće manjkavosti po pitanju sloboda.

U Bosni i Hercegovini to je korupcija koja, navodi se, ostaje ozbiljan problem.

Konstatuje se takođe da je nestabilna budući da Milorad Dodik nastavlja da preispituje Ustavni sud ističući svoju ambiciju ka otcjepljenju Republike Srpske.

Milorad DodikDodik

Kritike na račun korupcije, slobode izražavanja i rada novinara dijele i Kosovo i Makedonija.

Za Kosovo, pored navedenog, i dalje stoji mišljenje iz prethodnog izvještaja da se izvršna vlast miješa u rad pravosuđa.

Svijet – demokratija u povlačenju

Globalno, sloboda i demokratija u svijetu postepeno ali sigurno opadaju već trinaestu godinu zaredom. Analizom 195 država svijeta, FH zaključuje da je 86 država svijeta slobodno, 59 ima djelimičnu slobodu, dok je 50 uopšte nema.

Poredeći sa izvještajem za 2017. broj slobodnih država je manji a onih iz kategorije "bez slobode" je u porastu.

Pored Srbije, nazadovanje u promjeni statusa tokom 2018. godine, stekle su još četiri države svijeta: Nikaragva, Uganda, Zimbabve i, jedna evropska, Mađarska.

Politika premijera Viktora Orbana godinama unazad smanjuje skor Mađarske na listi Fridom Hausa koji je tu državu 2019. godine ubacio, na kraju i konačno, u kategoriju djelimično slobodne.

Viktor OrbanOrban

Razlog su, smatraju u FH, konstantni napadi stranke Viktora Orbana, Fides, na državne institucije kao i zloupotreba parlamentarne većine.

Ona je, navode, od 2010. do danas, nametnula ograničenja i preuzela kontrolu nad medijima, opozicijom, nevladinim organizacijama, sudovima, religijskim grupama, obrazovnim sistemom, privatnim sektorom i svim drugim sferama društva.

Populizam neprijatelj slobode

Trend porasta populizma i populističkih svjetskih lidera pokazao se pogubnim po demokratiju.

Pozivanje populističkih lidera, smatraju u FH, na "jedinstvene" ili "tradicionalne" nacionalne vrednosti, u demokratijama narušavaju zaštitu prava pojedinaca kao univerzalne vrijednosti što, dodaju, u autoritarnim državama može biti alibi za znatno češća kršenja ljudskih prava.

Populizmu nisu odoljele ni Sjedinjene Američke Države, navodi Fridom Haus. Iako se SAD nalaze u stabilnoj zoni slobodnih država, sa visokih 86 od maksimalnih 100 bodova, one se danas nalaze, podvlače u FH, znatno ispod drugih dugoutemeljenih demokratskih država, poput Australije, Kanade, Velike Britanije, Njemačke ili Francuske.​