Predsjednik Skupštine Crne Gore i čelnik Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić saopštio je u emisiji "Naglas"na TVCG1 da se ne može reći da je vlast u Crnoj Gori nestabilna.
On je istakao da parlamentarna većina nalazi snage da nađe kompromise i pokazuje veliku vještinu dogovaranja, prenpso portal RTCG.
"Da pronađemo rješenja na korist svake grupe koju predstavljamo i na korist građana Crne Gore", kazao je Mandić.
On je kazao da brojne međunarodne adrese, u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i Evropskoj uniji (EU), podržavaju politiku parlamentarne većine.
Rerezve prema njemu i predsjedniku Demokratske narodne partije (DNP) Milanu Kneževiću nazvao je starom matricom, koja je prevaziđena.
"Ova parlamentarna većina treba da bude većina i nakon 2027. godine, i uvede Crnu Goru u EU", kazao je Mandić.
Naglasio je da vezano za zahtjeve Demokratske narodne partije (DNP) o statusu srpskog jezika i simbola, to jeste politika NSD, a ranije Srpske narodne stranke.
Kazao je da je borba za prava srpskog naroda konstantna i istakao da se ne može prenebregnuti činjenica da je jezička većina u zemlji srpska, što su pokazali podaci sa posljednjeg popisa stanovništva.
"Mi smo počeli sa dinamikom da rješevamo pitanja koja se tiču svih građana. To su pitanja plata i penzija, slobode govora i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije beskompromisno", rekao je Mandić.
On je naglasio da partneri u savezu na vlasti nijesu antisrpski nastrojeni, ali svi imaju svoje prioritete i pitanja koja treba rješavati.
Ubijeđen je da sve što je radila Vlada, ali i parlamentarna većina, ima za rezultat da Crna Gora napreduje u svakom smislu, prenosi portal RTCG.
"Mislim da se danas ovdje živi mnogo bolje nego ikada, a postoji i sloboda govora. Postoji i želja da se stvari koje treba rješavati rješavaju, ali do te želje ne možemo stići bez dogovora onih koji su nam najbliži. Da se razumijemo, ono što su predložili iz DNP-a naši ministri će podržati na Vladi. O tome treba da se razgovara, da se vodi otvoren dijalog i da se formiraju radi timovi za razgovore na tu temu. Kada će to biti završeno zavisi od dinamike dogovaranja", kazao je Mandić.
NE PROPUSTITE
Shodno tome što je Mandić rekao da će podržati ono što je predložio DNP, voditelj emisije je je pitao Mandića kakav će biti stav NSD-a, ukoliko ipak dođe do izlaska iz Vlade, što je danas Knežević ponovio još jednom u izjavi za jedne srpske novine, jer su NSD i DNP dio šire koalicije "Za budućnost Crne Gore". Voditelj je pitao Mandića da li bi NSD djelovao automatski kao njihovi koalicioni partneri ili bi razmotrili sve mogućnosti i da li ima pomaka u pregovorima sa premijerom Milojkom Spajićem kada se govori o konkretnim pitanjima.
Mandić je odgovarajući rekao, da sa Kneževićem nije samo koalicioni partner, već i prijatelj.
Najavio je da će razgovarati sa Kneževićem narednih dana, predočavajući situaciju i tražeći da naprave racionalni izbor.
"Ja sam sa 60 godina zagovornik racionalnog izbora. Sve u svoje vrijeme. Mi smo danas dio parlamentarne većine. Mi smo parlamentarna većina koja ima 41 glas. Mi smo stranke koje imaju 41 glas. Mi imamo ukupno 13 poslanika od 81. Za ovo što se predlaže, za to treba da imate dvije trećina parlamenta, to je 54 poslanika, da bi uradili ono što smo predlagali 2011. godine, da se izvrši dopuna Ustava, oko čega se vodila polemika među pravnicima je li to moguće, nije moguće i slično. Želim da nađemo rješenje kao najbliži politički saradnici, ali ako DNP, koja nije NSD, opredijeli se da ide u tom pravcu, svakako da ću nakon toga sazvati naše stranačke organe, da neko ne bi rekao da Andrija Mandić ili par naših ministara u Vladi brane svoje pozicije", kazao je Mandić.
On je rekao da ostvarenje zahtjeva DNP ne želi ništa manje, ali ne može pobjeći od utiska da možda nije sada trenutak za takve inicijative.
"Do tako bitnih stvari može da se dođe dogovorom", kazao je Mandić.
On je kazao da građani imaju jasna očekivanja, koja se tiču rasta životnog standarda, infrastrukture, unapređenja turizma, jačanja vladavine prava, borbe protiv kriminala...
Mandić je rekao da je parlament uradio što se od njega očekivalo kada su u pitanju pregovori o pristupanju sa EU.
Kaže da je politiku pomirenja promovisao kao jednu od najvažnijih za preporod Crne Gore.
Po njegovom sudu, crvene linije su ono što ruši mir i stabilnost u Crnoj Gori. Mandić kaže da je i mlađim kolegama rekao da sve zahtjeve i inicijative treba da prati narod.
"Ne smije biti destabilizacije u Crnoj Gori. Crvene linije su one koje govore o tome da ne smije da se ugožava mir i stabilnost u zemlji. Sve ono što treba da dođe, doći će. Nešto će doći ranije, nešto brže. Moramo da budemo razumni", kazao je predsjednik parlamenta.
On je kazao da je napadan iz Hrvatske, ali i od nekih sunarodnika, iz Beograda.
"Ne odgovaram, kao što vidite. Neka svako govori što hoće, i misli šta hoće, mi kao parlamentarna većina imamo šansu da učinimo Crnu Goru boljom", kazao je Mandić.
Čelnik Skupštine je rekao da svi nesporazumi, pa i oni na lokalnom nivou, mogu da se rješavaju u okviru zakona.
"Izbori su 2027. godine i ja mislim da su to najvažniji izbori. Mislim da kroz završetak ovog mandata treba da pokažemo koliko smo pomjerili naprijed Crnu Goru, koliko se bolje živi i kolika je sloboda govora. Da pomognemo da se politički život preseli na racionalni kolosjek, gdje se ljudi takmiće sa idejama i programima, a ne sa omrazama", konstatovao je Mandić.
Podsjetio je na prijateljstvo Milovana Đilasa i Matije Bećkovića, kao prijateljstvo dva čovjeka različitih političkih profila i promišljanja, ali dva čovjeka sa integritetom.
Kada je u pitanju reforma sudstva, dodao je, najbolji indikator postignutih rezultata pokazaće pravosnažne presude.
Osvrćući se na Demokratsku partiju socijalista (DPS), on je rekao da se vrh te stranke kriminalizovao, što je imalo ogromne posljedice za Crnu Goru. Naglasio je da kod mlađih ljudi iz te stranke prepoznaje određene namjere da se stvari pomjere naprijed.
Na pitanje o Anketnom odboru za "crne trojke", kazao je da ne možemo sve ispraviti, ali važno je da postoji osuda.
"Prije deset godina, po kafanama smo slušali kako 'svaka država švercuje', on 'se snašao', čime se to pravdalo. Danas to nije tako. To je rezultat smjene vlasti", naglasio je Mandić.
On je rekao da se za pet godina u Crnoj Gori, nakon smjene vlasti, puno uradilo, praktično je urađeno čudo.
"Ovo što se dešava u Botunu, a to sam i rekao premijeru, sjedimo i razgovarajmo. Često i čujemo bolje mršava nagodba nego masna parnica", kazao je Mandić.
Govoreći o Cetinju, on je rekao da su se tamo mijenjala politička i ideološka uvjerenja. Na referendumu 1992. godine, kako je rekao, isti broj građana, oko 12.000, glasao je za zajedničku državu kao što je i 2006. godine na referendumu glasao za nezavisnostl. Potencirao je važnost politike pomirenja.
Što se tiče odnosa sa Hrvatskom, kazao je da postoje pitanja koja opterećuju bilateralne odnose.
"To su veoma složena pitanja, nijesu jednostavna za rješavanje. Držim do mišljenja Miodraga Lekića i Milana Paunovića kada je u pitanju proces razgraničenja i vjerujem da je o tome potrebno razgovarati", kazao je Mandić.
Kazao je da su i pitanje "Lore" i onoga što se dešavalo u Dubrovniku 1991. godine bolna pitanja, ali očekuje od političkih elita da budu most koji će biti osnova da se i ta pitanja rješavaju.
Velika strateška prednost vlade premijera Milojka Spajića, kako je rekao, jeste što su u njoj predstavnici svih naroda u Crnoj Gori.
Mandić je rekao da je Srbin iz Crne Gore i čestitao je dan osnivanja Republike Srpske - 9. januar. On je rekao da treba jačati veze sa regionom, i na tome treba da rade i i bošnjačke, albanske i hrvatske stranke.
Kako je poručio, moramo raditi na tome da do kraja godine zatvorimo sva poglavlja sa EU.
Predložio je da premijer Spajić formira radne grupe koje će se baviti pitanjima na kojima insistira DNP, te za razgovore sa predstavnicima Botuna.
"Na moje interesovanje da li je moguće da se postrojenje planirano u Botunu izmjesti, dobio sam čvrsta uvjeravanja da to nije moguće. Tu je i opcija da se to kompezuje, ali to ostavljam akterima koji će pregovarati o tim pitanjima", rekao je Mandić.
On se zapitao šta je to više što neko može da uradi van Vlade, nego u samoj Vladi. Kako je rekao, u opoziciji su mogli da insistiraju na nekim pitanjima, ali nijesu mogli da presudno odlučuju.
Bonus video:
