Udara na Mandića dok miluje Kneževića? Šta predstavlja Vučićeva izjava o "dvije škole" boraca za prava Srba u Crnoj Gori

Izjava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o “dvije škole” onih koji se bore za prava Srba u Crnoj Gori podsjećanje je šefu crnogorskog parlamenta Andriji Mandiću (Nova srpska demokratija) na “ranije dogovore”, a u njoj se može osjetiti i ljubomora jer je Podgorica “prešišala” Beograd na putu ka Briselu. Mandić je napravio taktički otklon od Vučićeve politike jer je uvidio da iz toga može da profitira, pa je takvim potezom očigledno razočarao vlasti u Beogradu, koje sada promovišu Milana Kneževića (Demokratska narodna partija) kao “lidera” Srba u Crnoj Gori.

Tako sagovornice “Vijesti” komentarišu značenje jučerašnje Vučićeve poruke, ali i njegovo ponovno bavljenje unutrašnjim stvarima Crne Gore.

Odgovarajući na pitanje novinara u Abu Dabiju zašto je za Podgoricu problem da se prihvati srpski kao službeni jezik, Vučić je kazao da je to “njihova stvar i neka oni o tome odlučuju”.

’’Tu imate dvije škole - jednu koja to smatra stvarnim i suštinskim ciljem, i drugu koja se za to formalno zalaže, a uvijek će da bude u vladi, pa makar ništa ne uradili... Srpski narod koji želi zaštitu svog jezika i koji želi da srpski jezik bude službeni jezik, koji je dominantniji u Crnoj Gori, uvijek će imati podršku Srbije’’, rekao je on.

Vučićeva izjava uslijedila je nakon Mandićeve preksinoćnje poruke da će ministri iz redova njegove Nove srpske demokratije (NSD) podržati na Vladi najavljene zahtjeve Kneževićeve Demokratske narodne partije (DNP) koji se tiču promjene Ustava u dijelu jezika i zakona o državljanstvu i državnim simbolima, kao i zahtjev vezan za dijalog o situaciji u Botunu, gdje bi trebalo da se gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.

Ipak, prvi čovjek Skupštine nije rekao da će NSD napustiti Vladu ako ti zahtjevi ne budu ispunjeni, kao što su to najavili iz DNP-a. On je rekao da će razgovarati s Kneževićem i tražiti da naprave “racionalni izbor”.

“Ja sam sa 60 godina zagovornik racionalnog izbora. Sve u svoje vrijeme...”, dodao je.

Biševac: Beograd se preračunao

Urednica u beogradskom dnevnom listu “Danas”, Safeta Biševac kazala je “Vijestima” da Crna Gora relativno duže vrijeme nije bila u fokusu vlasti u Beogradu, a ni tamošnje javnosti, ali da se posljednjih sedmica ponovo pojavljuje kao tema uglavnom u prorežimskim tabloidima i medijima, od kojih su neki uživo prenosili i proteste u Botunu.

Navela je da ti mediji pokušavaju da ubijede srbijansku javnost da ni nove vlasti u Podgorici nisu naročito bolje prema crnogorskim Srbima od “mrskog” Mila Đukanovića.

“Vučić svaki boravak u inostranstvu koristi i za komentarisanje političkih pitanja u Srbiji i okruženju, pa njegov komentar o srpskom jeziku u Crnoj Gori nije iznenađenje”, dodala je Biševac.

Nakon što je 30. decembra crnogorska policija u Botunu izvela akciju kojom je prekinula dvomjesečni protest mještana tog zetskog naselja protiv plana da se tu izgradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, lider DNP-a je samoinicijativno ušao u policijsku maricu, a Vučić je tada tvrdio da je Knežević uhapšen, što su potom prenijeli mediji bliski tamošnjem režimu.

“... Ne želim da se miješam u njihove unutrašnje odnose, Knežević je lider srpskog naroda u Crnoj Gori, zato smo iskazali zabrinutost. Lično, on je moj prijatelj i ne samo da se neću odreći tog prijateljstva, već se hvalim time”, kazao je tada Vučić.

Knežević je tom prilikom rekao da će predložiti predsjedništvu DNP-a izlazak iz “krvave vlade”, te da će, ako to partijsko tijelo ne prihvati njegov predlog, podnijeti ostavke na poslaničku funkciju i mjesto šefa partije. Međutim, DNP nije izašao iz izvršne vlasti, već će Vladi na prvoj redovnoj sjednici ispostaviti zahtjeve vezane za promjene Ustava, zakona i situaciju u Botunu, dok Knežević, uprkos svom obećanju, nije podnio ostavku.

Biševac je kazala da su Vučićeve izjave po pravilu blaže od izjava drugih srpskih zvaničnika, posebno Aleksandra Vulina. Doskorašnji potpredsjednik Vlade Srbije je sredinom novembra pohvalio Kneževića da je “Srbin vrijedan predaka” jer DNP nije glasao za odluku da Crna Gora šalje vojnike u misiju pomoći Ukrajini, poručivši da je Mandićev NSD dao presudne glasove da ta odluka prođe parlament, što “nije razlog za čuđenje, već za gađenje”.

“O Crnoj Gori se izjasnio i zvanični lider SNS-a (Srpske napredne stranke) i bivši premijer Miloš Vučević, koji je upozorio da (crnogorski premijer Milojko) Spajić ne bi bio premijer bez srpskih glasova i da do promjene vlasti u Podgorici ne bi došlo 2020. bez Srba”, navodi sagovornica, ocjenjujući da je očigledno da zvanični Beograd, “koji uvijek tvrdi da je faktor mira i stabilnosti u regionu i da poštuje susjede”, to poštovanje vrlo čudno shvata i primenjuje.

Prema njenim riječima, tamošnja vlast i dalje ne može da prihvati da je Crna Gora samostalna država i da će sama odlučivati o svojim simbolima, zvaničnom jeziku, državljanstvu, položaju svojih građana srpske nacionalnosti...

“To jeste pritisak na vlasti u Crnoj Gori, ali čini mi se da se u ovim reakcijama može osjetiti i ljubomora jer je Crna Gora ‘prešišala’ Srbiju u EU integracijama. Vjerovatno je to i poruka stranim faktorima - Zapadu, naravno, da Srbija na Zapadnom Balkanu, pored unutrašnje krize i problema, ima neku težinu i značaj i da može da ‘zabiberi’ komšijama. Plašim se da se tu Beograd preračunao”, navela je Biševac.

Naglasila je da “provučićevi” mediji od dešavanja u Botunu Kneževića predstavljaju kao “lidera Srba” u Crnoj Gori, mada im je, prema njenim riječima, Mandić ranije, čini se, bio bliži.

“Mandić je bio viđan u Beogradu često skoro kao (Milorad) Dodik. Očigledno je razočarao vlasti u Beogradu kompromisima koje je prihvatao s procrnogorskim dijelom vladajuće koalicije u Crnoj Gori”, konstatovala je ona.

Biševac dodaje da joj promovisanje Kneževića u “nekakvog lidera Srba u Crnoj Gori” djeluje pomalo komično, poručivši da lider DNP-a “nema ni harizmu, ni političku težinu”.

Đukanović: Poremećeni odnosi

Docentkinja na Univerzitetu “Donja Gorica”, Nikoleta Đukanović ocijenila je da Vučićeva izjava ukazuje na to da odnosi unutar nekad jedinstvenog političkog bloka koji su činili Mandić i Knežević više nisu tako homogeni kao ranije. Za razliku od prethodnog perioda, kaže Đukanović, danas je vidljivo da je Mandić napravio određeni, makar taktički, ali politički značajan, otklon od Vučićeve politike.

“... Prije svega zato što mu blokada evropskog puta Crne Gore više ne odgovara. Mandić je svjestan da iz evropskog procesa može politički profitirati, kako u smislu legitimiteta, tako i u smislu pozicioniranja pred izbore 2027. godine, i zato nastoji da se predstavi kao faktor stabilnosti, a ne opstrukcije”, rekla je ona “Vijestima”.

Iz Mandićevog kabineta nisu juče odgovorili na pitanja redakcije da li čelnik najvišeg zakonodavnog doma smatra da je Vučićeva izjava adresirana njemu, te ako to misli, kako gleda na nju.

Đukanović je navela da Vučićeva poruka više ne djeluje kao koordinacija, već kao pokušaj pritiska i podsjećanja na “ranije dogovore”. Prema njenim riječima, dok Knežević nastupa otvoreno, tvrdo i ideološki, artikulišući maksimalističke zahtjeve, Mandić sve češće bira pragmatičan pristup, ne odustajući nužno od istih ciljeva, ali svjesno odgađajući njihovu realizaciju jer zna da bi to sad ugrozilo evropski proces i njegovu ličnu političku korist.

“Zato njegova poruka ‘sve u svoje vrijeme’ nije izraz usklađene strategije, već signal da prioritete trenutno postavlja sam, a ne prema očekivanjima iz Beograda”, kaže sagovornica.

Napomenula je da je Vučićeva izjava o “dvije škole” u Crnoj Gori zapravo jasan signal njegovim partnerima da zna ko šta radi - ko igra dugoročnu igru, a ko služi kao pritisak iznutra, dodavši da Vučić premijera Spajića ne doživljava kao relevantnog sagovornika, te da je njegova komunikacija usmjerena isključivo prema strukturama nekadašnjeg Demokratskog fronta.

“Vučićevo uključivanje u temu srpskog jezika u Crnoj Gori jeste politički pritisak, ali ne klasičan diplomatski pritisak na Vladu, već pritisak na njegove političke saveznike u Crnoj Gori. To je podsjetnik na politički dogovor, na očekivanja i na ‘obaveze’ koje, po njegovom shvatanju, oni imaju prema biračkom tijelu koje predstavljaju”, kazala je.

Đukanović je istakla da se tim potvrdilo da identitetska pitanja u Crnoj Gori nisu unutrašnja tema, već dio šire regionalne političke strategije u kojoj se Crna Gora posmatra kao prostor političkog uticaja, pa su upravo zato ta pitanja “tempirana” - ne da se riješe sad, već da budu predmet političke trgovine pred ili nakon izbora 2027. godine, kad evropski proces bude završen ili politički zaključen.

Drugim riječima, navodi ona, nije sporno da će ti zahtjevi u nekom trenutku doći na dnevni red, već je sporno samo kad će se to desiti.

“A odgovor na to pitanje nije u Podgorici, već u političkom dogovoru koji se vodi mnogo šire od formalnih institucija Crne Gore”, podvlači Đukanović.

Vukićević: Vlada nije krvava, ali odgovore nećemo čekati unedogled

Potpredsjednica DNP-a i ministarka saobraćaja, Maja Vukićević kazala je sinoć u emisiji “Reflektor” na Televiziji Vijesti da je njena stranka bliža izlasku, nego ostanku u Vladi.

Najavila je da će sjednica izvršne vlasti na kojoj će predložiti njihovu inicijativu najvjerovatnije biti u četvrtak naredne sedmice, dodavši da neće unedogled čekati odgovor Vlade.

“Vidjećemo kakav će biti odgovor premijera... Ne očekujemo da se o njima diskutuje naredne dvije godine ili do početka mandata neke nove Vlade, već da se ona riješe u određenom roku.”

Za ministarku Vlada nije “krvava”, kako je to rekao šef njene partije.

“Imam mandat od g. Kneževića da kažem da on i dalje stoji pri tome da su određeni elementi Vlade, kako on kaže, krvavi”, kazala je, pojasnivši da se to odnosi na Upravu policije.

Vučić podržao “nevažnog” Dajkovića

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović prekjuče je suspendovao i pokrenuo disciplinski postupak protiv rukovodioca Službe za građane i lidera Slobodne Crne Gore Vladislava Dajkovića.

Dajković je juče kazao da je “smijenjen jer je podržao Srbe u Zeti”, te da izlazi iz vlasti u glavnom gradu. Aleksandar Vučić je povodom toga rekao da se vlastima u Podgorici nije dopalo ponašanje Dajkovića i da ga zato sklanjaju.

Vučić je krajem novembra Dajkovića indirektno nazvao “nevažnim političarem”. Govoreći o ustaškim povicima hrvatskih navijača na fudbalskoj utakmici u Podgorici, predsjednik Srbije je tada kazao da “sem Kneževića ili nevažnih političara, niko važan nije ih kritikovao jer se plaše sopstvene sjenke”.

Dajković je bio jedan od onih koji su osudili skandiranje hrvatskih navijača, rekavši tada da je izostala reakcija crnogorskog državnog vrha.