Politička previranja rezultirala su time da neki građani Bara u stanju socijalne potrebe ove godine dobiju određene olakšice, poput besplatnog vrtića i različitih naknada, dok su neki “izvisili”, a nadgornjavanje u vladajućoj većini smanjilo je novčana sredstva za određene mjere pomoći.
Na barskoj političkoj sceni kraj prethodne godine obilježila su socijalna pitanja, a incijative za poboljšanje života ugroženih stigle su iz vlasti i opozicije, što je bila glavna tema na raspravi o budžetu, iako je on predstavljen kao kapitalni i razvojni. Da li je posrijedi stvarna briga o građanima ili prikupljanje političkih poena - pitanje je koje se postavljalo na sjednici Skupštine opštine (SO) krajem decembra, na kojoj se diskutovalo o budžetu za 2026. godinu koji iznosi skoro 66 miliona eura.
Direktorica Akcije za socijalnu pravdu Ines Mrdović kazala je “Vijestima” da se političke elite najranjivijih sjete uglavnom u izazovnim izbornim periodima, ali i tada nedovoljno. Ne treba zanemariti, naglasila je, da je ova godina presudna za izborni ciklus 2027, kad će biti održani lokalni izbori u svim opštinama u zemlji, a s njima, vjerovatno, i redovni parlamentarni izbori.
“Tako da su ulozi za sve političke grupacije (bilo vlasti, bilo opozicije) ogromni i već sada se pokušava zauzeti što bolja pozicija, pa i u odnosu na socijalno ranjive grupacije. Partije dobro znaju da se izborne simpatije obezbjeđuju mnogo ranije od samog izbornog dana i shodno tome i djeluju”, poručila je Mrdović.
Šef SO Bar Branislav Nenezić (SD), početkom decembra je podnio amandman kojim je tražio milion eura za subvencionisanje boravka i ishrane u vrtiću za svu djecu u Baru. Predlog Demokrata da se isti iznos odvoji za subvencije za socijalno stanovanje došao je par dana nakon toga.
Prvi čovjek Bara Dušan Raičević (DPS) je sredinom decembra predstavio Lokalni akcioni plan (LAP) za prevenciju dječje i socijalne zaštite u koji je uvrstio tu stavku, a za ukupno 11 mjera bilo je opredijeljeno 1,7 miliona eura.
Pored vrtića i socijalnog stanovanja, on je predstavio i subvencije za vještački potpomognutu oplodnju, besplatne neinvazivne prenatalne testove za trudnice, besplatan prevoz za đake i penzionere, jednokratnu finansijsku pomoć za kupovinu ljekova za penzionere, subvencionisanje produženog boravka u licenciranim ustanovama za djecu uzrasta osnovne škole…
Neneziću to rješenje nije bilo prihvatljivo, pa ne samo da nije odustajao da njegova inicijativa bude posebna stavka u budžetu, već je zatražio i dopunu dnevnog reda sjednice SO, kako bi njegov predlog bio posebna tačka raspravljanja. U krajnjem, svi odbornički klubovi su podržali Nenezićev amandman, u toku pauze ga korigovali na iznos od 900 hiljada eura u okviru LAP-a, predložili kao zajednički i jednoglasno usvojili, ali je odlučeno da se o tome donese i posebna odluka.
Tim riješenjem ostalo je ukupno 800 hiljada za deset drugih stavki iz domena socijalne i dječje zaštite, a pitanje da li će one, s tim budžetom, moći da budu realizovane, ostalo je otvoreno jer su brojni odbornici imali nedoumicu kako će ostatak novca biti raspoređen na preostalih deset mjera. Taj dokument, kao i odluka o besplatnim vrtićima, biće na javnoj raspravi do 16. januara.
U budžet Opštine za 2026. godinu ušao je i predlog odborničog kluba Biram Bar - Pokret za promjene za uvođenje besplatne usluge kombi-prevoza za starije osobe i građane sa smanjenom izdržljivošću pri kretanju, posebno iz ruralnih i prigradskih naselja, kao i inicijativa Darka Jankovića iz Pokreta Evropa sad koji se odnosi na izdvajanje novčanih sredstava za djecu sa smetnjama u razvoju.
Za upravu ima para, za podstanare nema
Predlog Demokrata da se milion eura opredijeli za socijalno stanovanje nije prošao, jer je prošao Nenezićev predlog, pa nema novca za sve. Mrdović je takav odnos odlučujućih u Baru nazvala “nedopustivim za ugrožene”, posebno ako se uzme u obzir činjenica da barska uprava u kasi ima skoro 66 miliona eura.
“Ako u budžetu Opštine ima novca za naknade odbornicima, dnevnice, putovanja, razne nabavke radi većeg komfora lokalnih upravitelja i stafa, valjda bi trebalo da ima novca i za one koji nemaju krov nad glavom”, poručila je.
Ona kaže da ne vjeruje u naprasnu želju da se socijalne politike značajno unaprijede i ocjenjuje da u Crnoj Gori vlada surova partitokratija kojoj je sve predodređeno.
“Snaga jedne države mjeri se po kvalitetu socijalnih usluga za najranjivije kategorije građanstva”, ocijenila je i dodala da je na tom planu Crna Gora odavno poražena.
Crnogorsko društvo, misli Mrdović, nije uspjelo da se izbori za socijalno pravedniji i bolji sistem, a ranjivim pojedincima i porodicama je najteže to da postignu, jer su oni ugroženi i u dobroj mjeri “nevidljivi članovi zajednica”.
Bar će, navodi ona, tek u ovoj godini, vjerovatno, dobiti dnevni centar za djecu s posebnim potrebama, što samo po sebi dovoljno govori o lošoj situaciji za ranjive porodice i njihove članove koji su primorani da budu društveno isključeni.
Ništa od žalopojki i sjedjenja
Na pitanje kako građani mogu rasuditi da li se radi o iskrenim namjerama ili se oni u stanju socijalne potrebe koriste za promociju partija, Mrdović odgovara da građani dobro znaju da mnogo toga dolazi zarad političkog profitiranja na izborima.
“Poslije izbornog patenta DPS-a, koji im je omogućio trodecenijsku vladavinu, a dio tih mehanizama je bio usmjeren upravo na socijalno i društveno najranjivije, malo je toga ostalo neotkriveno u javnosti o modelima ostvarivanja izbornih pritisaka ili potkupljivanja”, naglasila je Mrdović.
Pored ostalog, kazala je, ljudi koji pokrivaju pozicije vezane za socijalne servise i usluge moraju biti vrsni profesionalci, s posebnom empatijom ka ranjivim članovima društva, a pri tom da imaju podršku lokalne uprave, bez obzira koja politička grupacija njome upravlja.
Takvi ljudi, prema riječima Mrdović, moraju osmisliti realne socijalne politike potrebne jednoj opštini i od svojih lokalnih vlasti, ali i Vlade, s posebnom upornošću tražiti sredstva potrebna za sprovođenje tih politika.
“Moraju biti okrenuti i ka međunarodnim izvorima za traženje sredstava za unapređenje socijalnih politika. Od sjedjenja i žalopojki, i gledanja kako novac građana odlazi onima koji imaju najviše, ili nestaje u koruptivnim kanalima, nikada ničega nije bilo”, kazala je Mrdović.
Pekić: Političari poručuju - “Ja sam ti to omogućio”
Odbornik Građanskog pokreta URA Darko Pekić rekao je “Vijestima” da smatra da socijalne teme nikako ne smiju biti sredstvo za sticanje jeftinih političkih poena, ali su svjedoci da vladajuće većine, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou, pokušavaju da profitiraju na tim pitanjima.
“Zato je jedini ispravan, i održiv, predlog dala koleginica Ferida Peročević iz GP URA Bar - kreiranje socijalnog kartona za svaku građanku i građanina. Na taj način može se vršiti monitoring utrošenih sredstava što dovodi do kreiranja pravih politika. Dosadašnja praksa socijalnih davanja ima isti efekat kao sipanje pijeska u more”, poručio je Pekić.
Kada se socijalnih pitanja vladajuća koalicija sjeti pred koncipiranje budžeta i koristi ga za političke borbe i mjerenje moći među partijama, Pekić misli da se šalje jednostavna poruka - “ja sam ti to omogućio”.
“Građani koji dobijaju korist na ovaj način moraju da se zapitaju da li je takva praksa održiva i do kada će ova ‘fontana želja’\ zvana Budžet Opštine Bar da radi. Kada presuši moraju da znaju da će se puniti iz njihovih džepova kroz razne nove takse, poreze i druge namete”, zaključio je Pekić.
Bonus video:
