Sjećanje na žrtve Holokausta treba da bude trajni moralni kompas, poručio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić, navodeći da je u vremenu novih sukoba i netrpeljivosti važno sačuvati ljudskost i saosjećanje za sve narode svijeta.
Mandić je u Skupštini, gdje je obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, kazao da su se danas okupili da bi se sjetili miliona nevino stradalih žrtava Holokausta, najmračnijeg i najsramnijeg poglavlja u istoriji čovječanstva.
“Ovo nije dan politike niti podjela, već dan ljudske savjesti, sjećanja i moralne obaveze da istina nikada ne bude zaboravljena”, rekao je Mandić.
On je podsjetio da je na današnji dan prije 81 godinu oslobođen koncentracioni logor Aušvic, simbol nacističkog sistema istrebljenja u kojem je, prema podacima, ubijeno oko 1,1 milion ljudi, među kojima oko milion Jevreja.
„Aušvic nije bio samo logor, već simbol jedne izopačene ideologije u kojoj je ljudski život sveden na broj, a dostojanstvo pretvoreno u pepeo“, kazao je Mandić, dodajući da je nacistička ideologija dovela do ubistva šest miliona Jevreja, ali i miliona pripadnika drugih naroda i zajednica koje su proglašene nepoželjnim i osuđene na istrebljenje.
On je podsjetio i na druga mjesta masovnih zločina u Evropi, poput Treblinke, Majdaneka i Sobibora, ističući da je samo u Treblinki ubijeno oko 870 hiljada ljudi.
Govoreći o stradanjima na prostoru bivše Jugoslavije, Mandić je podsjetio na Jasenovac i druge logore u kojima su, kako je rekao, Srbi, Jevreji i Romi zajedno dijelili sudbinu progona i istrebljenja.
On je istakao da je u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj sprovođena "politika istrebljenja koja je po brutalnosti često prevazilazila i nacističke uzore”.
„Jedna od najstrašnijih istina tog vremena jeste da su egzekutori često bile dojučerašnje komšije“, rekao je Mandić.
On je kazao da je crnogorski parlament, usvajanjem rezolucije o osudi genocida u sistemu logora Jasenovac, Mauthausen i Dahau, napravio „civilizacijski iskorak i svrstao se na pravu stranu istorije“.
“Naša je dužnost da govorimo, pamtimo i da prenosimo sjećanje na žrtve Holokausta, ne iz osvete, već iz odgovornosti”, istakao je Mandić.
On je poručio da Crna Gora i Izrael, kao i srpski i jevrejski narod, danas treba da grade zajedničku budućnost.
“Drago mi je da i danas demonstriramo i potvrđujemo da nijesmo nestali, da nas nijesu uništili i da imamo mogućnost da, u inat ideologijama mraka, zla i prošlosti, Crna Gora i Izrael, a svakako srpski i jevrejski narod, grade novu i svjetliju zajedničku budućnost”, naveo je Mandić.
Prema njegovim riječima, u dobu novih sukoba, netrpeljivosti i konflikta, važno je sačuvati mir, stabilnost, ljudskost i saosjećanje za sve narode na svijetu.
„Naša zajednička obaveza je da se ideje koje su dovele do najvećeg zločina u istoriji čovječanstva nikada i ni u kom obliku ne vrate“, rekao je Mandić, dodajući da će Skupština Crne Gore uvijek biti „na prvoj liniji borbe protiv takvih pojava“.
Mandić je zahvalio Jevrejskoj zajednici u Crnoj Gori i njenim predstavnicima koji su, kako je naveo, kroz istoriju uvijek bili integralni dio crnogorskog društva, ističući da je Crna Gora „najjača kada čuva svoju različitost, gradi dijalog i bira put pomirenja“.
“Ujedinimo se oko onoga što nam je zajedničko – ljudskosti, saosjećanja i istine. Odbacimo mržnju, jer nas istorija uči da ona lako izopači ljudska srca i odvede društvo u ponor. Neka sjećanje na žrtve Holokausta bude naš trajni moralni kompas”, zaključio je Mandić.
Predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori i potpredsjednica Svjetskog jevrejskog kongresa, Nina Ofner Bokan, kazala je da Holokaust nije započeo gasnim komorama, već riječima, etiketiranjem i ćutanjem društva pred mržnjom.
Ona je naglasila da je Holokaust posebno brutalno pogodio najmalađe, podsjećajući da je među šest miliona ubijenih Jevreja bilo oko milion i po djece.
„Holokaust je djeci oduzeo djetinjstvo, mnogima i priliku da odrastu, da idu u školu, da se igraju i sanjaju o budućnosti“, kazala je Ofner Bokan, dodajući da su preživjela djeca bila “rasuta” širom Evrope – pronađena u oslobođenim logorima, manastirima, tuđim domovima ili kako sama lutaju ulicama i šumama.
Ona je kazala da je djetinjstvo te djece bilo obilježeno skrivanjem, glađu i strahom, kao i gubitkom roditelja, doma, identiteta, vjere i jezika, navodeći da su mnoga djeca bila primorana da ćute i potiskuju osjećanja kako bi preživjela.
Ofner Bokan je istakla da Holokaust nije bio samo tragedija jevrejskog naroda, nego civilizacijski slom čitavog društva.
"Jevrajske zajednice koje su vjekovima gradile gradove, razvijale trgovine, kulturu i znanje, gotovo su u potpunosti uništene”, rekla je Ofner Bokan, podsjećajući da su pored Jevreja sistematski progonjeni i ubijani Srbi, Romi, antifašisti, politički protivnici i pripadnici drugih etničkih i vjerskih zajednica.
Ona je kazala da je Holokaust počeo onda kada je neko rekao: “To se nas ne tiče”.
“Počeo je dehumanizacijom, teorijama zavjere, institucijama koje su ćutale i liderima koji nijesu imali hrabrosti da se usprotive mržnji dok je ona postala društveno prihatljiva“, navela je Ofner Bokan.
Zato je, kako je naglasila, sjećanje na Holokaust istovremeno i upozorenje da antisemitizam nikada ne dolazi sam, već da je uvijek znak da se Evropa udaljava od sopstvene humanosti.
Ofner Bokan je zahvalila Mandiću na, kako je rekla, izraženom senzibilitetu prema jevrejskoj zajednici i jasnoj poruci da Crna Gora i njen parlament u teškim vremenima stoje uz jevrejski narod.
“Zahvalili smo što naša zemlja i njen parlament u ovim izazovnim trenucima jasno potvrđuje da nijesmo sami, već da imamo iskrene prijatelje i pouzdane savjetnike”, navela je Ofner Bokan.
Mandić i Ofner Bokan su, nakon obraćanja, simbolično upalili šest svijeća, u znak sjećanja na šest miliona stradalih.
Događaju su prisustvovati poslanici, predstavnici diplomatskog kora i prijatelji Jevrejske zajednice.
Bonus video:
