Dio partija vlasti i opozicije poručuje da ne kontroliše koga prima u članstvo, neke od njih ćute o tome, indirektno sugerišući da ni one ne vrše takvu provjeru, dok pojedine pak tvrde da osobe koje prihvataju u svoje redove “skeniraju” kroz lokalnu stranačku bazu i strukturu.
“Vijesti” su takve odgovore dobile od tih partija upitavši ih kontrolišu li kome daju člansku kartu ili im je samo prioritet da ih podijele što više, odnosno da li im je važnije da po svaku cijenu dobiju članove ili to kakve vrijednosti, tj. stavove zastupaju oni koje primaju.
Iz najjače vladajuće stranke, Pokreta Evropa sad (PES), redakciji su nezvanično kazali da nemaju mogućnost, odnosno mehanizme provjere onih kojima daju partijsku knjižicu. No, tvrde da su, zbog nezadovoljstva radom određenih funkcionera koji su došli iz njihovih redova, na stranačkim organima takve uklonili iz članstva.
Međutim, nisu precizirali o kom funkcioneru ili funkcionerima je riječ, te da li pod tim misle i na slučaj bivšeg ministra urbanizma Janka Odovića, koji je, zbog navodnog narušavanja partijskog jedinstva, isključen iz PES-a u proljeće 2023. godine.
Iz najjačeg subjekta opozicije, Demokratske partije socijalista (DPS), listu nisu rekli imaju li mehanizam kontrole ljudi koji im se učlanjuju u stranku, ali iz njihovog odgovora proizlazi da, i ako imaju, to ne rade.
“Našoj partiji pristupaju ljudi koji vjeruju u ideju ili, bolje reći, koji žive ideju na kojoj se temelji politika DPS-a - a to je ideja nezavisne, građanske, antifašističke, evropske Crne Gore. Već pet godina, DPS se nalazi u opoziciji, te i ako je nekad bilo klijentelističkog pristupa u smislu pristupanja partiji od strane pojedinaca zarad ostvarenja ličnih ambicija - toga danas više nema”, tvrde oni.
Iz DPS-a navode da je jedini interes novih njihovih članova “odbrana države i državnih interesa koji su u ovih pola decenije (od pada vlasti DPS-a prim. aut) ugroženi od strane onih koji danas upravljaju Crnom Gorom”.
“Povjerenje članova, birača, građana je ono što politiku DPS-a čini neuništivom, uprkos brojnim udarima s kojima je suočena, i zato je naša obaveza da te ljude i to povjerenje čuvamo, što i radimo vrlo uspješno, a to je pokazalo posljednje istraživanje javnog mnjenja čiji su rezultati potvrdili da je DPS stranka kojoj građani Crne Gore najviše vjeruju”, poručili su.
BOGDANOVIĆ: NEMA ČLANOVA PO SVAKU CIJENU
Iz vladajućih Demokrata tvrde da kod njih svaki zahtjev za članstvo prolazi provjeru kroz lokalnu bazu i strukturu, te da se učlanjenje odbija ako ona prepozna “da neko nije dostojan članske karte Demokrata”.
Šef poslaničkog kluba te stranke Boris Bogdanović rekao je “Vijestima” da im primarni cilj nije puko povećanje broja članova, već “očuvanje karaktera i vrijednosti partije”. Podsjetio je da, saglasno statutu Demokrata, član može biti svaki punoljetni građanin Crne Gore koji prihvata statut i program i dobrovoljno potpiše pristupnicu.
“Dakle, mi ne pravimo partiju zatvorenog tipa, niti gradimo elitizam, ali pravimo jasnu vrijednosnu granicu: članstvo nije automatsko pravo, već dobrovoljni odnos koji podrazumijeva usklađenost s našim principima”, dodao je.
Bogdanović je naveo da zato u statutu piše i da član Demokrata ne može biti član drugog političkog subjekta, niti organizacije koja radi suprotno njihovom programu i ciljevima. Time su, kako je kazao, vrlo precizno zaštitili partiju od političke infiltracije, duplih lojalnosti, prikrivenih agendi...
“Što se tiče samog procesa učlanjenja, omogućili smo da bude široko dostupan: elektronski, putem imejla, u prostorijama opštinskih odbora, preko mjesnih odbora i lokalnih aktivista. I baš zato, da ne bi dostupnost postala ranjivost, svaki zahtjev za članstvo prolazi provjeru kroz lokalnu bazu i strukturu. I tu je suština odgovora: kod nas nije presudno da neko samo dođe - presudno je ko dolazi i s kakvim namjerama dolazi”, istakao je Bogdanović.
Sagovornik je rekao da, ako se desi “propust” - jer, prema njegovim riječima, nijedan sistem u partiji s desetinama hiljada članova ne može biti matematički savršen - dolazi do isključivanja iz članstva.
“Kod nas ne postoje ‘članovi po svaku cijenu’... Uvijek će postojati pokušaji da se kroz masovna učlanjenja, naročito elektronskim putem, napravi greška, da se neko pokuša infiltrirati, iskoristi rupa u vremenu ili namjerno plasira netačna informacija. To su slučajevi koji se odmah ne mogu otkriti, jer stranka nema baze iz kojih crpi informacije o građanima, već se oslanja na svoju infrastrukturu i na informacije s kojima infrastruktura raspolaže, a tu često zna da se napravi propust”, konstatovao je Bogdanović.
BS: BRINEMO O ČLANOVIMA ORGANA
Iz vladajuće Bošnjačke stranke (BS) kažu da ne vrše dodatne provjere onih koji se učlanjuju u tu partiju. Iz BS-a su saopštili redakciji da je članstvo u toj stranci dobrovoljno i slobodno, i da ne podliježe nikakvim dodatnim provjerama, već da se član BS-a postaje potpisivanjem pristupnice. Time, kako navode, članovi prihvataju statut i program BS-a.
“Kad govorimo o članstvu u organima BS-a, onda su predlagači dužni da vode računa o tome koga predlažu uzimajući u obzir, između ostalog, i vrijednosne i političke stavove tih osoba, kao i druge javno dostupne informacije, a sve u cilju čuvanja kredibiliteta BS-a”, poručeno je iz te partije.
Šef medijskog tima opozicionog Građanskog pokreta (GP) URA Boško Laketić, kazao je listu da je ta partija otvorena za sve građane koji žele s njima da daju svoj doprinos borbi za građansku, pravedniju, evropsku, ekološku, ekonomski snažniju Crnu Goru.
“Kad je u pitanju pozicioniranje i rad unutar same organizacije, uvijek će imati prednost one građanke i građani koji svojim znanjem, energijom i integritetom mogu dati veći doprinos našoj zajedničkoj borbi”, naveo je.
Laketić je rekao da nekad i mali broj ljudi koji vjeruju u ideju i ciljeve i koji su spremni da ulože napore da se oni ostvare - može postići mnogo više od onih koji su tu samo na papiru. Tako da je, kako je dodao, svakako važno ko su ljudi koji čine i pristupaju GP URA.
“URA, kao jedina istinski građanska partija, uvijek je bila prepoznata po tome što je čine slobodni i jaki individualci, i zbog toga je, možda više nego što je to slučaj u drugim partijama, kod nas uvijek bilo bitno ko su ljudi koji čine našu organizaciju, koje vrijednosti i ideje zastupaju...”, podvukao je Laketić.
Na pitanja redakcije o tome kontrolišu li koga primaju u članstvo, nisu odgovorile vladajuće Nova srpska demokratija (NSD) i Demokratska narodna partija (DNP), kao ni opozicioni Evropski savez.
PEROVIĆ: MASOVNOST ISPRED VRIJEDNOSTI
Broj članova partije simbolizuje političku moć i ozbiljnost, obezbjeđuje logistiku i sigurnu biračku bazu, a u Crnoj Gori, gdje je stranačka gustina visoka i politika često sredstvo lične koristi - masovnost članstva podstiče se bez stroge provjere.
To su za “Vijesti” ocijenili politikolog Miloš Perović i profesor u penziji beogradskog Fakulteta političkih nauka (FPN) Zoran Stojiljković.
Perović je kazao da u praksi partija u Crnoj Gori, pa i na Balkanu, postoji značajan raskorak između onoga što piše u njihovim statutima i onoga što se dešava na terenu.
“Na papiru pravila o prijemu često su formalno stroga. Međutim, stvarni fokus je u velikoj mjeri ipak na masovnosti”, tvrdi on.
Perović je rekao da se, najčešće, učlanjenje svodi na popunjavanje onlajn formulara ili potpisivanje pristupnice na štandu ili u lokalnom odboru, dok je detaljna provjera biografije, obrazovanja ili prošlosti rezervisana isključivo za ljude koji pretenduju na funkcije.
“Ipak, broj članova je važan jer predstavlja percepciju moći jedne partije. To je poruka i glasačima i koalicionim partnerima da su ‘ozbiljan igrač’. Veći broj članova osigurava bolju logistiku na terenu, finansiranje i članarine, kao i bazu sigurnih glasača, pa ne čudi što je masovnost često ispred vrijednosti”, istakao je Perović.
On je naveo da, na primjer, prema najnovijim podacima (s početka 2026. godine), Srpska napredna stranka (SNS) u Srbiji ima oko 700.000 do 750.000 članova, te da nije siguran o kakvoj detaljnoj provjeri pri pristupanju u partiju se može govoriti kad je riječ o takvim brojkama.
STOJILJKOVIĆ: BITAN MORALNI LIK ČLANOVA
Zoran Stojiljković navodi da Crna Gora pripada društvima s visokom partijskom gustinom, u kojima je u članstvu stranaka 10-15 odsto biračkog tijela. To iz razloga što je, kaže, politika neka vrsta omiljenog hobija koja se da pretvoriti u unosnu djelatnost.
“U takvom okviru provjera članstva je rijetka praksa, posebno kad se radi o bogatim mecenama ili javnim uglednicima”, ocijenio je on.
Stojiljković je rekao da bi stranke morale da vode računa - i to zbog sopstvenog rejtinga i kredibiliteta - o vrijednosnom i političkom profilu, moralnom liku i djelu ljudi koji se učlanjuju, kao i njihovim kompetencijama. Posebno kad se, napominje, po pravilu radi o pretendentima na javne funkcije.
“Radi se o političkim uhljebima ili partijskim preletačima koji idu od partije do partije, nude svoje usluge ostajući u svim režimima u krugu vlasti. Po mom sudu, nema političkog probitka od novih članova i uglednika ako oni ne mogu proći test ugleda i povjerenja u sredinama u kojima djeluju”, poručio je Stojiljković.
Perović: Dobrodošao je ko obećava glasove
Odgovarajući na pitanje da li partije češće prihvataju nove ljude po svaku cijenu, ili vode računa tome ko im dolazi, Miloš Perović je kazao da je u Crnoj Gori situacija vrlo specifična jer se, kako je objasnio, politička scena decenijama zasnivala na oštroj polarizaciji, pa je članska karta često bila važnija kao potvrda lojalnosti, nego kao dokaz ideološke bliskosti.
“Nakon političkih promjena 2020. godine, u Crnoj Gori je nastao ‘lov na članstvo’. Novije i partije u usponu željele su da se što prije omasove kako bi pokazale snagu, dok su ‘stare’ partije pokušavale da zadrže ljude. To je dovelo do toga da se, u velikoj mjeri, vrijednosna provjera svede na minimum”, naveo je Perović.
On je ocijenio da partije u Crnoj Gori vode računa o brojkama jer one donose mandate, a mandati moć.
“Iako se vrijednosti najčešće koriste kao forma za javnost, u praksi se uglavnom vrata otvaraju svima koji ‘obećavaju glasove’”, zaključio je Perović.
Kako su “Vijesti” pisale krajem 2023, PES je tada imao oko 5.000 članova, NSD oko 10.100, Demokrate oko 20.000 članova, koliko i DPS. DNP je krajem 2023. imala između 2,5 hiljada i tri hiljade članova, ali su tada istakli da reevidenciju nisu radili od 2020. BS je tada imao oko šest hiljada članova.
Bonus video:
