DNP teško do većine, sve i da je Vlada nadležna?

Funkcioneri Demokratske narodne partije (DNP) trebalo bi danas da ispostave Vladi zahtjeve za rješavanje nekoliko identitetskih pitanja, koje očekuju da izvršna vlast podrži kako bi ostali njen dio. Međutim, pitanje je da li će se kabinet Milojka Spajića o tome izjašnjavati jer nije poznato kakvi će konkretno ti zahtjevi biti i šta će tačno njima biti traženo, kao i da li su uopšte u nadležnosti Vlade. No, sve i ako budu, upitno je da li ima većine za njihovo prihvatanje.

DNP-ovi zahtjevi nisu dostavljeni izvršnoj vlasti prije sjednice (zakazane za danas u 14 časova), kao što se to uglavnom radi, niti su prošli Vladine komisije, pa se na dnevnom redu mogu naći samo ako ih neko predloži na sjednici. Poslovnikom o radu Vlade (član 55) propisano je da prilikom utvrđivanja dnevnog reda, šef ili član izvršne vlasti može da predloži izmjene ili dopune dnevnog reda, kao i promjenu statusa tačke dnevnog reda za verifikaciju u tačku za razmatranje, pri čemu je dužan da taj predlog obrazloži.

Iz partije Milana Kneževića “Vijestima” nisu juče odgovorili koja tačno rješenja predlažu za uvođenje srpskog jezika kao službenog, mijenjanje Zakona o crnogorskom državljanstvu, te normiranje trobojke kao “narodne zastave”.

Spajićev kabinet trenutno broji 31-og člana (upražnjeno mjesto ministra sporta), što znači da bi DNP-u trebalo 16 “ruku” da bi imali većinu. Da će glasati “za”, već su najavili iz Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića, koja ima tri predstavnika u Vladi (potpredsjednik Budimir Aleksić, ministar urbanizma Slaven Radunović i ministarka turizma Simonida Kordić), kao i iz Socijalističke narodne partije (SNP), koju u izvršnoj vlasti zastupa njen lider Vladimir Joković, koji je ministar poljoprivrede.

Računajući i funkcionere DNP-a, potpredsjednika izvršne vlasti Miluna Zogovića i ministarku saobraćaja Maju Vukićević, to je šest glasova, pa im je potrebno još 10 da bi imali većinu.

Osim pobrojanih, Pokret Evropa sad (PES) ima 11 predstavnika u Vladi (od kojih nisu svi njihovi članovi), Demokrate šest, Bošnjačka stranka (BS) pet, Albanski forum dva, dok Albansku alijansu predstavlja jedan ministar. Mjesto ministra sporta i mladih, koje pripada SNP-u, upražnjeno je nakon što je s te funkcije krajem prošle godine razriješen Dragoslav Šćekić.

Čeka se obrazloženje DNP-a

Jedan izvor “Vijesti” iz Spajićevog PES-a rekao je da će se predstavnici te partije u Vladi odrediti o DNP-ovim zahtjevima kad čuju njihov sadržaj na sjednici, dok je drugi sagovornik ocijenio da je za te zahtjeve nadležna Skupština a ne izvršna vlast, s obzirom na to da su, kako je naveo, većinom identitetski i da su za njihovu realizaciju potrebne promjene najvišeg pravnog akta.

On je kazao je da nije siguran da za to postoji većina u zakonodavnom domu, dodajući da bi, sve i da je bude, za promjenu Ustava na referendumu moralo da glasa “više ljudi nego što ih je uopšte izašlo na parlamentarne izbore 2023. godine”.

Iz Demokrata Alekse Bečića redakciji su nezvanično rekli da ne mogu da se izjasne o zahtjevima Kneževićeve partije, već da će sačekati da DNP obrazloži svoju inicijativu, dok su iz BS-a takođe nezvanično najavili da ta stranka uveče treba da razgovara o načinu na koji će pristupiti DNP-ovim zahtjevima.

Iz Albanskog foruma listu su juče popodne kazali da o inicijativi DNP-a nisu razgovarali, dok “Vijesti” nezvanično saznaju da u Albanskoj alijansi smatraju da DNP svojim zahtjevima nastavlja da krši sporazum o koalicionoj saradnji potpisan uoči izbora Spajićeve Vlade krajem oktobra 2023.

U tom sporazumu piše da će se njeni konstituenti suzdržavati “od svih tema koje mogu obnavljati ili produbljivati podjele, s ciljem izgradnje ujedinjene budućnosti za sve građane Crne Gore”.

Uz taj dokument, Vlada je početkom decembra 2024. predstavila “Barometar 26”, platformu o zajedničkim obavezama za okončanje pregovora s EU, kojom se predlaže da se identitetske teme ostave po strani.

Međutim, taj dokument podržao je samo dio vlasti, među kojima nisu NSD i DNP, a njime je propisano da se “polarizujuća pitanja” (“identitetske teme i druga pitanja koja mogu izazvati etničke ili vjerske tenzije ili destabilizovati nacionalnu bezbjednost Crne Gore”) ostave “posebnom mehanizmu razrješenja tih pitanja”, koji uključuje radne grupe, kao i skupštinske odbore gdje će se date teme obrađivati uz ekspertsku podršku akademske zajednice.

Šta su sve predlagali

DNP je u više navrata prethodnih godina izlazio s različitim predlozima povodom njihovih aktuelnih zahtjeva. Na primjer, Zogović je krajem 2024. predlagao da se Ustav ne mijenja u dijelu službenog jezika, već da se “doda” član u kom bi pisalo da je i srpski službeni jezik.

Tu ideju osporavali su mnogi pravnici, konstatujući da se u Ustav ne mogu “dodavati” članovi, već da se najviši pravni akt jedino može mijenjati. Da bi se Ustav mijenjao u dijelu jezika potrebne su dvotrećinska podrška u parlamentu i najmanje tropetinska svih birača na referendumu.

Što se tiče izmjena propisa o državljanstvu, za koji se DNP zalaže kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom, Knežević je u februaru prošle godine predložio uvođenje turskog modela - tzv. plave karte (“Mavi Kart”).

Takvo rješenje omogućilo bi crnogorskim iseljenicima bez pasoša da dobiju mnoga prava koja uživaju crnogorski državljani, izuzev biračkog. Međutim, oni bi, kako su tada “Vijestima” objasnili eksperti za imigraciono pravo, nakon određenog broja godina, mogli da apliciraju za crnogorsko državljanstvo, koje bi ih dovelo i do prava glasa.

Kad je u pitanju normiranje trobojke kao “narodne zastave”, DNP nije otkrio koju bi trobojku predložio za “narodnu”, a ta ideja je, prema tvrdnjama pravnika s kojim su “Vijesti” nedavno razgovarale, protivna Ustavu - jer je Crna Gora, shodno tom aktu, uređena kao građanska, a ne država naroda.

DNP-a je u više navrata koristio, kako su je nazvali stručnjaci s kojim je list razgovarao, “savremenu interpretaciju” zastave Kraljevine Crne Gore. Međutim, ta zastava razlikuje se od onih isticanih u doba Kraljevine, koje su već zaštićene zakonom.

Uz identitetske zahtjeve, DNP će tražiti i pokretanje dijaloga zasnovanog na rezultatima referenduma o gradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, “koji bi uvažio stavove” građana Zete, koji su 14. decembra prošle godine rekli “ne” izgradnji kolektora.

Ako njihovi zahtjevi ne dobiju podršku izvršne vlasti, iz Kneževićeve stranke tvrde da će Zogović i Vukićević podnijeti ostavke, da će poslanički klub DNP-a uskratiti podršku Spajiću u državnom parlamentu, a gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću u gradskom.

Nakon što je 30. decembra prošle godine policija u Botunu izvela akciju kojom je prekinula dvomjesečni protest mještana tog zetskog naselja protiv plana da se tu izgradi kolektor, Knežević je rekao da će predložiti predsjedništvu DNP-a izlazak iz “krvave Vlade”, te da će, ako to partijsko tijelo ne prihvati njegov predlog, podnijeti ostavke na poslaničku funkciju i mjesto šefa partije. Međutim, DNP nije izašao iz vlasti, već je najavio da će Vladi ispostaviti zahtjeve, dok Knežević, uprkos obećanju, nije podnio ostavku.

Eventualni izlazak DNP-a iz Vlade ne bi ugrozio njen opstanak. Međutim, izlazak iz vladajuće koalicije u Podgorici doveo bi u pitanje opstanak vlasti u glavnom gradu.