Razlaz bez rata, u boj za birače: Koalicija Mandića i Kneževića na dva kolosijeka - jedan u vlasti, drugi u opoziciji

Birači imaju opciju koja beskompromisno zastupa identitetska pitanja (DNP) i opciju koja bira institucionalni pragmatizam (NSD). Što su identitetske teme prisutnije, to je DNP relevantniji, kaže politikolog Miloš Perović

Navodi da Knežević, optužujući Vladu da je antisrpska, privlači tvrđe jezgro glasača koje je nezadovoljno kompromisima u vlasti

Biće izazovno nastaviti saradnju, jer je nerealno da je dio koalicije u vlasti, a dio u opoziciji, ocijenio je lider DNP-a Knežević

12433 pregleda 48 reakcija 22 komentar(a)
“Biće izazovno nastaviti saradnju”: Knežević i Mandić, Foto: Boris Pejović
“Biće izazovno nastaviti saradnju”: Knežević i Mandić, Foto: Boris Pejović

Nakon izlaska Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića iz Vlade, između te stranke i Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića izvjesnije je “koordinisano razilaženje” - podjela biračkog spektra, uz očuvanje kanala saradnje, nego li otvoreni sukob koji bi dugoročno oslabio obje partije, ocijenio je politikolog Miloš Perović.

On je “Vijestima” rekao da je malo vjerovatno da će doći do potpunog neprijateljstva između NSD-a i DNP-a, stranaka koje više od deceniju djeluju zajedno - prvo u koaliciji Demokratski front (DF), a zatim u savezu “Za budućnost Crne Gore” (ZBCG).

“Čak i ako nastupe odvojeno, njihovi interesi ostaju duboko isprepleteni - od zajedničkog biračkog tijela, preko izborne matematike, do regionalnog uticaja”, kazao je Perović.

DNP je prije četiri dana saopštio da napušta državnu vlast i vladajuću koaliciju u Podgorici, što je Knežević objavio na konferenciji za medije, nakon što je Predsjedništvo te partije prihvatilo ostavke potpredsjednika Vlade Miluna Zogovića i ministarke saobraćaja Maje Vukićević na te funkcije. Tome je prethodilo odbijanje Vlade da podrži njihove zahtjeve o rješavanju identitetskih pitanja, odnosno - uvođenju srpskog jezika kao službenog, mijenjanju Zakona o crnogorskom državljanstvu (uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom), kao i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Uz to, DNP je tražio i dijalog o, za njih spornoj, izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

Nakon odlaska DNP-a u opoziciju, na državnom nivou većina ostaje stabilna, dok bi u Podgorici izlazak Kneževićeve partije mogao da proizvede ozbiljniju krizu i otvori pitanje opstanka vladajuće koalicije u glavnom gradu.

Knežević je na presu rekao da ga je Predsjedništvo stranke zadužilo da u što skorijem roku inicira razgovor s Mandićem o daljoj budućnosti koalicije ZBCG. Naveo je da će mu odnosi sa čelnikom Nove ostati prijateljski i ako dođe do raskida koalicije.

“Vijestima” juče iz NSD-a i DNP-a nisu odgovorili da li će, i ako hoće - kad, biti održani razgovori između Mandića i Kneževića.

Knežević je u subotu saopštio Prvoj TV da će biti izazovno nastaviti saradnju s Mandićem, “jer je nerealno da je dio koalicije u vlasti, a dio u opoziciji”.

“Mislim da će stranački organi obje partije donijeti odluku”, dodao je on.

Najveći test za Mandića i Kneževića

Miloš Perović tvrdi da novi razvoj događaja stavlja saradnju Mandića i Kneževića na možda najveći test do sada.

“Da li je smišljeno ili ne, ono što možemo da ocijenimo je da g. Mandić nastupa s pozicije institucionalne moći (kao predsjednik Skupštine), promovišući stabilnost i pomirljiviji stav kako bi učvrstio poziciju svojih glasača kroz institucije, dok se g. Knežević vraća beskompromisnoj politici, optužujući Vladu da je antisrpska, što mu omogućava da privuče tvrđe jezgro glasača koje je nezadovoljno kompromisima u vlasti”, rekao je Perović.

Prema njegovim riječima, bez obzira da li svjesno odabran politički model djelovanja ili ne, biće zanimljivo ispratiti način na koji će funkcionisati “asimetrična koalicija”, u kojoj je jedan partner u vlasti, a drugi u opoziciji.

“Možemo pomenuti zadržavanje pozicija ‘po dubini’, jer kako je g. Knežević već najavio - DNP se ne odriče funkcija u državnim preduzećima, što znači da koalicija zadržava ‘logističku snagu’”, naveo je Perović.

Iz DNP-a su prošle sedmice kazali da, iako izlaze iz Vlade i vlasti u Podgorici, neće napustiti funkcije “po dubini”, poručivši da su njihovi ljudi na pozicije došli po zaslugama i da šef Vlade Milojko Spajić (Pokret Evropa sad) može da ih se “riješi”.

Funkcioneri i članovi DNP-a, ali i ljudi bliski toj stranci i njenom lideru, pokrivaju pozicije predsjednika odbora direktora “Regionalnog vodovoda”, “Monteputa”, “Aerodroma”... DNP-u u Podgorici pripadaju Komunalna policija, Turistička organizacija, KIC “Budo Tomović”...

“Čak i ako nastupe odvojeno, njihovi interesi ostaju duboko isprepleteni”: Perović
“Čak i ako nastupe odvojeno, njihovi interesi ostaju duboko isprepleteni”: Perovićfoto: Privatna arhiva

Rizik od radikalizacije društva

Perović ističe da se izlaskom DNP-a iz Vlade stvara utisak da birači sad imaju jasnu opciju koja beskompromisno zastupa identitetska pitanja (DNP) i opciju koja bira institucionalni pragmatizam (NSD).

“Za crnogorsku politiku, ovaj rascjep može biti mač s dvije oštrice. Može dovesti do zrelosti - gdje partije civilizovano sarađuju iz različitih pozicija, ili do nove paralize - gdje se svaka važna odluka ucjenjuje identitetskim zahtjevima”, ocijenio je.

Sagovornik upozorava da je veliki rizik ponovna radikalizacija društva, jer, kako navodi, fokusiranje na jezik, zastavu i državljanstvo, u trenutku kada su ekonomske reforme i EU integracije prioritet, može ponovo podijeliti građane.

Poslanici DNP-a predali su juče u skupštinsku proceduru Predlog dopuna Zakona o državnim simbolima. Knežević je najavio da će početkom proljećnog zasjedanja Skupštine predati i predlog u vezi s dvojnim državljanstvom.

NSD i DNP zajedno su u istom političkom bloku od ljeta 2012. Demokratski front (DF) su u julu te godine, osnovali NSD i Pokret za promjene (PzP). Grupa koja će kasnije formirati DNP (Knežević, Predrag Bulatović i dio tadašnje Socijalističke narodne partije) priključila se DF-u uoči parlamentarnih izbora 2012, a potom je DNP formalno osnovan i nastavio je djelovanje u okviru DF-a.

Koalicija ZBCG formirana je početkom avgusta 2020. (za izbore 30. avgusta), a glavni konstituent u njoj je bio DF (NSD, DNP i PzP). DF je prestao da postoji uoči izbora u junu 2023. razlazom s PzP-om, koji je samostalno nastupio na izborima.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u nedjelju u Jutarnjem programu Televizije Pink da cijeni i Mandića i Kneževića, i “da svako bira svoju budućnost”. Na pitanje da li je sad na testu odnos Mandića i Kneževića, Vučić je odgovorio da su “odnosi ljudi svaki dan na testu”.

Istakao je da Knežević “ponekad pretjera u nekim stvarima, ali da se drži svoje politike i ideoloških opredjeljenja”.

“On ne kalkuliše i ne pravi kompromise s političkom platformom i programom, što je velika rijetkost u Srba i zaslužuje svaku vrstu poštovanja i od mene, koji sam mu neka vrsta prijatelja, a imaće i od svakog časnog Srbina koji vidi da se bori za srpsku trobojku i srpski jezik”, poručio je Vučić.

Perović: DNP kao ključni predstavnik tvrde srpske struje

Na pitanje kakva je perspektiva DNP-a nakon izlaska iz Vlade, Miloš Perović odgovara da se ta partija svjesno “žrtvovala” u izvršnoj vlasti kako bi dugoročno opstala kao “ključni predstavnik tvrde srpske struje”.

“Njihova perspektiva je sad vezana za jačinu društvenih tenzija - što su identitetske teme prisutnije, to je DNP relevantniji”, kazao je Perović.

Kako dodaje, DNP će sad vjerovatno graditi narativ na “datoj riječi”, a ostavke Zogovića i Vukićević služe kao dokaz da im fotelje nisu važnije od ideologije.

Knežević: Očekujem ostavku Mujovića

Milan Knežević juče je pozvao gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića (Pokret Evropa sad), da se oglasi, “konstatuje činjenično stanje, zahvali građanima i da se organizuju novi lokalni izbori...”.

On je na konferenciji za novinare rekao da očekuje da Mujović, kao “visokomoralna ličnost” podnese ostavku, jer nema većinu, “osim ako neće da je pravi s Demokratskom partijom socijalista (DPS)”.

Da bi vlast bila srušena, morao bi da se skrati mandat lokalnom parlamentu ili da se Mujović razriješi.

Knežević je juče podnio ostavku na funkciju zamjenika predsjednika skupštinskog Anketnog odbora koji se bavi slučajevima politički motivisanih ubistava i napadima na novinare i intelektualce, jer je, kako je obrazložio, na tu poziciju imenovan u ime parlamentarne većine, čiji dio više nije.

Njegov partijski kolega, poslanik Vladislav Bojović podnio je ostavku na mjesto predsjednika parlamentarnog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.

Bonus video: