Crna Gora može do kraja godine zatvoriti poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost) samo kontinuiranim fokusom na sprovođenje i postizanje konkretnih rezultata, poručio je ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler.
On i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević otvorili su 15. sastanak Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost između Crne Gore i Evropske komisije, koji se održava danas i sjutra u Podgorici.
Crna Gora je tokom protekle godine uradila značajan posao u reformisanju pravosudnog, antikorupcijskog i medijskog zakonodavstva, jačanju institucija i ostvarenju mjerljivih rezultata u tim oblastima, čime je potvrdila dosljednost svojoj ambiciji da 2028. postane punopravna članica EU. Da bi se zaokružio reformski zamah i ispunili uslovi za zatvaranje poglavlja 23 i 24 do kraja godine, neophodno je osigurati sadejstvo svih političkih i društvenih činilaca i manifestovati rezulate posebno na polju borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, ocijenjeno je na sastanku, kako je saopštilo Ministarstvo evropskih poslova (MEP).
Ministarka Gorčević je istakla da Pododbor ima poseban značaj jer se Crna Gora nalazi u "završnici pregovaračkog procesa", te da on predstavlja ne samo redovni pregovarački mehanizam, već i ključnu tačku provjere stvarne spremnosti da se reformski proces u oblasti vladavine prava dovede do kraja, naglašavajući da Vlada i Skupština "ostaju čvrsto i nedvosmisleno posvećene" sprovođenju tih reformi.
„Crna Gora je danas pravednije i otpornije društvo. Infiltracija i povezanost organizovanih kriminalnih grupa sa institucijama, koja je u prošlosti bila na zabrinjavajućem nivou, danas više nije naša realnost. Jačanje integriteta i nezavisnosti pravosuđa dovelo je do konkretnih i mjerljivih rezultata, uključujući i pokretanje postupaka protiv vršilaca najviših pravosudnih funkcija, što predstavlja jasan dokaz da više nema nedodirljivih i da težimo ka društvu u kojem se zakon primjenjuje jednako na sve“, poručila je ministarka.
Ona je rekla da je u oblasti pravosuđa uspostavljen "snažan i koherentan strateški okvir" kroz usvajanje Strategije reforme pravosuđa, Strategije digitalizacije pravosuđa i Strategije za procesuiranje ratnih zločina. Kako je istakla, intenzivno se radilo i na normativnim reformama, kroz izmjene ključnih sistemskih zakona, uključujući Zakonik o krivičnom postupku, Krivični zakonik, Zakon o sudovima, Zakon o Ustavnom sudu, Zakon o zaradama nosilaca pravosudnih funkcija i Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu, koji se nalaze u završnoj fazi usklađivanja.
„Rezultati su vidljivi i u praksi. Efikasnost sudova u 2025. godini povećana je za oko 10 procenata, pri čemu je stopa riješenosti predmeta porasla sa 92,32% u 2024. na 102,33% u 2025. godini. Ustavni sud je do marta 2025. riješio gotovo sve predmete starije od tri godine i sada se fokusira na predmete iz 2024. i 2025. godine. U oblasti ratnih zločina, Crna Gora nastavlja da gradi kredibilan i održiv bilans rezultata u istraživanju, procesuiranju i suđenju, uključujući i predmete na visokom nivou, u skladu sa međunarodnim pravom“, poručila je ministarka Gorčević.
Ona je kazala da vladavina prava i borba za pravdu nisu procesi koji se završavaju ulaskom u Evropsku uniju, već da je to trajni posao na kojem u kontinuitetu rade i najstarije države članice. „Znamo koji su izazovi pred nama i spremni smo da se sa njima odgovorno suočimo i da ih rješavamo – ne samo do kraja pregovaračkog procesa, već i nakon članstva. Naš cilj ostaje izgradnja pravednijeg društva, sa snažnim i nezavisnim institucijama u koje građani imaju povjerenje i koje su garant povjerenja u državu."
Satler je kazao da je važno da Crna Gora nastavi sa mjerljivim rezultatima i da će na tom putu imati podršku Evropske unije, saopštio je MEP.
„Crna Gora je postavila ambiciozan cilj da zatvori poglavlja 23 i 24 do kraja godine, što se može postići samo kontinuiranim fokusom na sprovođenje i postizanje konkretnih rezultata. Evropska unija je spremna da nastavi da podržava Crnu Goru u ovoj završnoj fazi. Ono što je sada najvažnije jeste dosljednost, institucionalna odgovornost i opipljivi rezultati na terenu“, poručio je Satler.
Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica istakao je da je cilj u ovoj godini završetak započetih reformi, ocijenivši da je crnogorsko društvo "pokazalo snagu" u realizaciji EU agende.
Borba protiv korupcije, kako je rekao, predstavlja ključni segment jačanja institucija kako bi one efikasno služile građanima, uz jačanje integriteta i unapređenje zakonodavnog okvira, uključujući izmjene Zakona o sprečavanju korupcije, "a napredak u ovim oblastima je indikator zrelosti naše demokratije".
Koprivica je kazao da Vlada pruža kontinuiranu podršku pravosuđu, što se "posebno ogleda kroz adaptaciju prostornih kapaciteta za potrebe Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, kao i kroz mjere prevencije korupcije". Takođe je naglasio značaj unapređenja kapaciteta Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije u cilju praćenja Strategije i pokretanja antikorupcijskih inicijativa.
Poručio je da Vlada "ostaje snažno posvećena" evropskim integracijama i da će Crna Gora, na osnovu zasluga, postati članica Evropske unije.
Sastanku su prisustvovali i predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko, predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić, ministar pravde Bojan Božović, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, specijalni državni tužilac Vladimir Novović i vršilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije Dušan Drakić, kao i visoki zvaničnici Evropske komisije, Delegacije EU u Crnoj Gori, te drugi predstavnici međunarodne zajednice.
Bonus video:
