Kako razvezati pravni čvor u Kotoru: MJU ne može preko rupa u zakonu?

Propisi nijesu prilagođeni kriznim situacijama koje su postale pravilo, tvrde sagovornici “Vijesti”

Naše odluke ćemo braniti i pred domaćim i pred međunarodnim sudovima, poručuje šef SO Kotor Vojin Batuta

11702 pregleda 6 komentar(a)
Podsjeća na presude Vrhovnog i Upravnog suda iz 2024. i 2022. godine: Jokić, Foto: Printscreen/YouTube
Podsjeća na presude Vrhovnog i Upravnog suda iz 2024. i 2022. godine: Jokić, Foto: Printscreen/YouTube

Ministarstvo javne uprave (MJU) praktično nema mehanizam da riješi pravni spor u Kotoru jer zakoni nijesu prilagođeni kriznim situacijama poput aktuelne u tom gradu, a koje su posljednjih godina postale pravilo u Crnoj Gori - tvrde pravnici s kojima su “Vijesti” razgovarale.

I dok su iz MJU juče ponovili da kotorski parlament treba da skrati sebi mandat jer nije izabrao predsjednika opštine u zakonskom roku, tamošnja vlast predvođena prvim čovjekom grada Vladimirom Jokićem (Demokrate) poručuje da se Skupština opštine (SO) već izjašnjavala o skraćenju mandata na predlog opozicije (odbivši inicijativu), te najavljuje da će svoje odluke braniti pred sudovima.

Iz MJU su upozorili da će se onaj ko ne želi da primijeni zakon, suočiti s pravnom odgovornošću, ali nijesu odgovorili na pitanje “Vijesti” koje mehanizme imaju ako SO Kotor ne skrati sebi mandat, odnosno da li će to voditi uvođenju prinudne uprave u tom gradu, a samim tim i vanrednim izborima.

Pravnici s kojima je redakcija razgovarala podsjećaju da Vlada može da donese odluku o prinudnoj upravi, ali da za to treba da se steknu uslovi, među kojima je da SO duže od šest mjeseci ne održava sjednice, ne izvršava odluke nadležnih sudova ili ne izvršava zakonom utvrđene obaveze, čime se onemogućava ostvarivanje prava građana ili nanosi znatna materijalna šteta...

Međutim, sve i da SO skrati mandat, izbore nema ko da raspiše. Prema izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika, Državna izborna komisija treba da se transformiše u Centralnu izbornu komisiju (CIK), čije članove Skupština još nije izabrala. Izmjenama navedenog propisa, predviđeno je da CIK raspisuje lokalne izbore umjesto predsjednika države, kako je to do sada bilo.

Kotorska opozicija tvrdi da Jokić nema legitimitet da upravlja opštinom jer aktuelni saziv tamošnjeg parlamenta, konstituisan u decembru prošle godine, nije izabrao prvog čovjeka grada u zakonskom roku (od 30 dana). To je učinio stari saziv, prije skoro godinu, zbog blokade lokalne samouprave koja je uslijedila nakon nezavršenog izbornog procesa. Nakon rješavanja ustavnih žalbi i proglašenja rezultata lokalnih izbora koji su održani u jesen 2024, novi saziv kotorskog parlamenta konstituisan je 23. decembra prošle godine.

Zbog toga je Demokratska partija socijalista (DPS), uz podršku dijela tamošnje opozicije, pokrenula inicijativu da se SO skrati mandat (što po Zakonu o lokalnoj samoupravi slijedi ako se predsjednik opštine ne izabere u roku od 30 dana od konstituisanja), ali je ona odbijena prije pet dana - 12 odbornika glasalo je “za”, a 19 “protiv”.

Ministarstvo javne uprave je u nalazu upravnog nadzora nad primjenom člana 56 Zakona o lokalnoj samoupravi, ukazalo da je kotorska Skupština bila dužna da izabere predsjednika opštine najkasnije u roku od 30. Prema navedenom članu, ako se to ne desi u predviđenom roku, lokalni parlament na predlog Vlade ili trećine odbornika donosi odluku o skraćenju svog mandata.

S druge strane, članom 55 istog zakona propisano je da se predsjednik opštine bira na četiri godine.

Reagujući na nalaz MJU, koji je objavljen u ponedjeljak, predsjednik Opštine Kotor Jokić rekao je da su službenici Ministarstva i kotorskog DPS-a “u saradnji tumačili zakone za račun i u interesu DPS-a”.

Predsjednik SO Kotor Vojin Batuta, kazao je juče “Vijestima” da je kotorski parlament odbijanjem inicijative DPS-a dao odgovor i na nalaz nadzora MJU.

“Uvjeren sam da će i svaka naredna inicijativa slično proći. U krajnjem, naše odluke ćemo braniti i pred domaćim, i pred međunarodnim sudovima”, poručio je on, dodajući da se nada da će naredne aktivnosti lokalnog parlamenta biti usvajanje budžeta i formiranje skupštinskih radnih tijela.

Jokić je nedavno rekao “Vijestima” da postoje presude Vrhovnog i Upravnog suda iz 2024. i 2022. u kojima se jasno navodi da predsjednik opštine ne može biti biran prije isteka mandata prethodnog. Podsjetio je da se presude odnose na slučaj Ivana Vukovića (DPS), koji je za gradonačelnika Podgorice ponovo izabran 5. jula 2022. godine, prije nego što mu je istekao mandat.

Upravni, pa Vrhovni sud poništili su, po tužbi Demokrata, odluku Skupštine glavnog grada o izboru Vukovića.

“Upravni sud pravilno nalazi da je za izbor predsjednika opštine neophodna pretpostavka - prestanak mandata gradonačelnika na jedan od zakonom propisanih načina, da bi se moglo pristupiti novom izboru”, piše u presudi Vrhovnog suda.

Vuković je za gradonačelnika Podgorice prvi put izabran 31. jula 2018, što znači da mu je četvorogodišnji mandat isticao 31. jula 2022.

Nije osporavana odluka o izboru Jokića

Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, u Opštini Kotor smatraju da odluku o izboru Jokića za predsjednika Opštine 6. marta 2025. nije osporavana, niti da je pokrenut postupak za ocjenu njene zakonitosti ili ustavnosti.

Oni ocjenjuju da je inicijativa DPS-a kojom je traženo skraćenje mandata SO zanemarila član 66 Zakona o lokalnoj samoupravi, koji kaže da se predsjednik bira u roku od 30 dana tek nakon prestanka mandata prethodnog predsjednika, a skraćenje mandata SO i/ili imenovanje povjerenika dolazi u obzir ako se tada ne izabere novi predsjednik.

Navode da pošto mandat predsjednika traje četiri godine i može prestati samo na zakonom propisane načine (istek mandata, razrješenje, ostavka ili “po sili zakona”), konstituisanje novog saziva SO samo po sebi ne stvara obavezu da bira novog predsjednika.

Drugačije tumačenje, tvrde, narušava pravnu sigurnost i bilo bi suprotno standardima Evropskog suda za ljudska prava, “jer promjena političke većine ne može biti osnov za skraćenje zakonom zaštićenog mandata bez jasne norme”.

U Opštini Kotor smatraju da je, u konkretnom slučaju, potrebno i cjelishodno “povući paralelu između Vlade i predsjednika opštine”.

“Vlada predstavlja izvršnu vlast u državi, dok je predsjednik opštine izvršni organ na lokalnom nivou. Ustav izričito vezuje mandat Vlade za mandat Skupštine, te u članu 110 izričito propisuje prestanak mandata Vlade u slučaju prestanka mandata Skupštine, dok Zakon o lokalnoj samoupravi nije uveo takvo određenje za izvršni organ opštine, te je jasno da namjera zakonodavca i nije bila da mandat predsjednika opštine uslovi mandatom skupštinskog saziva koji ga je izabrao”, tvrde oni.

Bonus video: