Kabinet Milojka Spajića tvrdi da je premijerova najava da će tokom ove i naredne godine u javnom sektoru biti zaposleno 3.000 novih ljudi - obaveza prema Briselu, kako bi se unaprijedila efikasnost sistema u susret mogućem članstvu u EU. S druge strane, sagovornica “Vijesti” Milena Muk upozorava da je loše stanje javne uprave posljedica već prekomjernog zapošljavanja na “opštim pozicijama”, zbog čega su one stručne upražnjene, te da je zato obaveza Vlade da građanima objasni na osnovu čega bi da angažuje još ljudi.
Spajić je prekjuče, nakon sastanka s generalnim direktorom za proširenje u Evropskoj komisiji (EK) Gertom Janom Kopmanom, saopštio da “evropsku budućnost osiguravamo ozbiljnim odlukama i efikasnom administracijom”, te da je zato “preporuka naših partnera da u 2026. godini osnažimo kadrovske operativne kapacitete policije, inspekcije, agencija i ostalih javnih službi s 1.750 novih zaposlenih, a u 2027. s dodatnih 1.250”.
Ta najava otvara nekoliko pitanja. Između ostalog - da li je posrijedi realna potreba ili bi nova zapošljavanja mogla predstavljati zloupotrebu uoči državnih i svih lokalnih izbora, te može li tri hiljade novih ljudi u sistemu garantovati da će on biti efikasan?
Iz kabineta prvog čovjeka Vlade rekli su juče “Vijestima” da zapošljavanje u javnoj upravi tokom 2026. i 2027, odnosno tokom predizborne i izborne godine, nije rezultat političkog kalkulisanja, kao i da je činjenica da je 40 odsto mjerila u pregovorima s EU usmjereno na administrativne kapacitete - jasan pokazatelj da nova zapošljavanja nisu politički motivisana, već sistemski, uslovljena pregovaračkim okvirom.
“Razumijemo podozrenje javnosti, imajući u vidu ranija negativna iskustva, ali naglašavamo da se planiranje kapaciteta sprovodi u direktnoj komunikaciji s EK”, podvukli su.
S druge strane, analitičarka Milena Muk kazala je redakciji da je činjenica da se značajan broj završnih mjerila u sklopu pregovora s Briselom odnosi na jačanje administrativnih kapaciteta u raznim sektorima, ali da je to posljedica toga što su, uprkos “debeloj” upravi, prekomjerna zapošljavanja bila na onim pozicijama koja se bave opštim nadležnostima, a ne na specifičnim i uskostručnim poslovima.
Ona ocjenjuje da je razlog takvog stanja prvenstveno posljedica dugogodišnjeg zanemarivanja obaveza iz pregovora s EU i iz reformskih dokumenata, koje je sama izvršna vlast usvajala, a da su djelimičan razlog i izazovi u privlačenju odgovarajućeg kadra. Istakla je i da Vlada nije sprovela, niti objavila sveobuhvatnu analizu nedostajućih kadrovskih kapaciteta, navodeći da je obaveza izvršne vlasti da javnosti predoči na čemu se zasnivaju procjene i preporuke o novim zapošljavanjima.
Decenijski problem
Golem administrativni aparat decenijski je državni problem, kom se ne nazire rješenje. Državne i lokalne institucije, kao i preduzeća, služila su i služe partijama, i prije i poslije smjene vlasti na izborima 30. avgusta 2020, kao mjesto za “uhljebljavanje” njihovih ljudi i baza sigurnih birača.
Prema posljednjim dostupnim podacima koje je objavilo Ministarstvo finansija, broj zaposlenih na centralnom nivou javne uprave u septembru prošle godine iznosio je 47.584, dok je u lokalnim upravama 7.257 ljudi. Podaci Uprave za statistiku (Monstat) iz novembra prošle godine pokazuju da je ukupno zaposlenih u državi bilo 272.163, što znači da gotovo 20,2 odsto zaposlenih živi “na državnim jaslama”, odnosno - jedan na svakih pet.
Istovremeno, iz podataka Monstata može se zaključiti da su prosječne plate koje se finansiraju iz budžeta, u državnoj upravi, zdravstvu, socijalnom osiguranju ili obrazovanju - veće nego u sektorima koji su u potpunosti privatizovani, poput trgovine, uslužnih djelatnosti, saobraćaja, građevinarstva...
Prema podacima Evropske agencije za statistiku (Eurostat), udio zaposlenih u javnoj upravi u EU od 2000. varira između 15 i 16 odsto, s tim što treba imati u vidu da se nivoi vlasti razlikuju od države do države, ta da pojedine zemlje, poput Njemačke, imaju čak četiri razine vlasti (Crna Gora ima dvije - centralnu i lokalnu).
Kabinet: Sprovedena analiza
Iz Spajićevog kabineta napomenuli su da je jačanje administrativnih kapaciteta važno i kako bi Crna Gora bila u stanju da sprovodi obaveze koje nosi članstvo u EU.
“Dakle, govorimo o transformaciji javne administracije - od administracije zemlje kandidata ka administraciji punopravne članice. To podrazumijeva povećanje broja zaposlenih u određenim oblastima, dodatne obuke za postojeće službenike, ali i uspostavljanje novih institucija i mehanizama koji su neophodni za primjenu evropskog pravnog okvira”, naveli su.
Ukazali su da je Vlada, prateći obaveze iz završnih mjerila, sprovela detaljnu procjenu svih novih radnih mjesta koja su potrebna radi usklađivanja s EU zahtjevima, te da je ta analiza pokazala da su najveće potrebe u oblasti zaštite granica, prije svega u jačanju kapaciteta granične policije, ali i sektora bezbjednosti hrane, fitosanitarnih poslova i carine, dodavši da se značajna zapošljavanja očekuju i u oblasti vladavine prava, kako na nivou izvršne vlasti, tako i u pravosudnim institucijama.
“Jačanje kapaciteta neophodno je i u sektoru poljoprivrede, ali i u informaciono-tehnološkom sektoru. Više stotina novih radnih mjesta odnosi se na upravljanje EU fondovima”, pojasnili su.
Kao primjer, naveli su zahtjev za povećanjem broja službenika u sektoru granične policije, koja trenutno broji oko 900 službenika.
“... Prema Šengenskom akcionom planu, ovaj broj je potrebno duplirati. Dakle, nedostaje preko 900 novih službenika. Obaveze iz EU agende su jasne i precizne, a za većinu pregovaračkih poglavlja izrađuju se posebni akcioni planovi za jačanje kadrovskih kapaciteta, koji moraju dobiti mišljenje EK, što proces čini utemeljenim i transparentnim i značajno sužava prostor za zloupotrebe”, kažu iz kabineta premijera.
Muk: Vlada da bude transparentna
Milena Muk kaže da su administrativni kapaciteti najtanji tamo gdje bi trebalo da se radi na snaženju antikorupcijskih mehanizama, uključujući i inspekcije, na jačanju unutrašnjih kontrola u javnom sektoru i upravljanju finansijskom podrškom u okviru procesa pristupanja.
“Međutim, to se može samo posredno zaključiti iz analize stanje u pojedinim sektorima. Vlada nije sprovela, ni objavila sveobuhvatnu analizu nedostajućih kadrovskih kapaciteta. Čak se ni redovne obaveze kadrovskog planiranja ne sprovode”, podvukla je ona.
Analiza kadrovskih kapaciteta inspekcija, koju je Institut alternativa objavio u aprilu prošle godine, pokazuje da i pored prekobrojne javne administracije, nedostaje kadar na pozicijama u čijoj je nadležnosti otkrivanje nepravilnosti kako privatnog, tako i javnog sektora.
Prema podacima za 44 inspekcije koje djeluju u skladu sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru, Crnoj Gori fali 149 inspektora, budući da je sistematizacijom predviđen 501 inspektor, dok je zaposleno svega njih 352. U ovaj podatak se ne ubrajaju poreski, carinski i pravosudni inspektori, koji sprovode nadzore u skladu sa svojim matičnim zakonima.
“U okviru 44 inspekcije, trenutna popunjenost predviđenog broja je na nivou od 70 odsto. Samo njih sedam ima u potpunosti popunjene kapacitete, dok uopšte nema inspektora za državnu imovinu, energetsku efikasnost, kulturnu baštinu, kao ni geoloških inspektora”, piše u analizi.
Muk navodi da se, prema informacijama koje su razmatrane na sjednicama Vlade, može vidjeti da su samo četiri organa državne uprave pravovremeno dostavili Upravi za ljudske resurse nacrte kadrovskih planova za prošlu godinu i saglasnost Ministarstva finansija, te da još nema sveobuhvatnog kadrovskog plana za državnu upravu u ovoj godini, koji bi trebalo da pruži jasnu procjenu planiranih zapošljavanja i njihovo obrazloženje.
Kazala je i da centralna kadrovska evidencija, koja bi trebalo da sadrži pregled broja zaposlenih po svim organima uprave, nije u potpunosti ažurna, na šta je takođe ukazivano na sjednicama Vlade “uz otvoreno preispitivanje finansijske isplativosti ulaganja u taj informacioni sistem”, čije funkcionisanje zavisi od državne uprave u cjelini, ali nikad nije u potpunosti postignuto.
“Imajući u vidu slabosti u upravljanju podacima, kao i nepovjerenje javnosti u same procedure zapošljavanja u javnom sektoru, obaveza Vlade je da javnosti predoči na čemu se zasnivaju procjene i preporuke o novim zapošljavanjima. Ta obaveza proizilazi i iz važećeg zakonskog okvira”, dodala je.
Muk je ukazala da bi Vlada trebalo da objavi te podatke po svim ministarstvima i službama, s obzirom na to da su službe izvršne vlasti, organi uprave i sva ministarstva još u septembru prošle godine dobili zaduženje da dostave podatke o broju zaposlenih, starosnoj strukturi, broju zaposlenih potrebnih za zatvaranje poglavlja sa EU, ali i za druge poslove.
“... Kako bi se obezbijedila transparentnost i koordinacija neophodna u uslovima ubrzane dinamike pregovora s EU. Za sada, samo se fragmentirano može izvršiti uvid u pojedine kadrovske planove, koji su za prošlu godinu u određenim ministarstvima usvajani tek u decembru. Oni ne ostavljaju utisak strateškog pristupa, niti pružaju jasnu analitičku osnovu za potrebe novih zapošljavanja”, podvukla je sagovornica.
Moguće "prekomandovanje"
Iz Spajićevog kabineta su kazali da su u prethodnom periodu pritisak na javnu administraciju i obim obaveza značajno uvećani, naročito kako su se intenzivirali pregovori s EU. Međutim, ističu da ulazak u završnu fazu pregovora i priprema za punopravno članstvo podrazumijevaju “kvalitativno drugačiji nivo odgovornosti”.
“Administracija koja može da odgovori na obaveze kandidatskog statusa nije nužno dovoljna za obaveze koje proizlaze iz članstva. Kao punopravna članica, Crna Gora će imati obavezu pune i neposredne primjene evropskog zakonodavstva, upravljanja fondovima, učešća u radu evropskih institucija i sprovođenja kompleksnih nadzornih i kontrolnih mehanizama”, napomenuli su.
Istovremeno, tvrde da je Vlada svjesna fiskalnog aspekta povećanja broja zaposlenih, te da su zbog toga izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima uvedeni mehanizmi trajnog raspoređivanja službenika iz jednog resora u drugi, “kako bi se omogućila optimizacija sistema i pokrivanje prioritetnih pozicija horizontalnom rotacijom, a ne isključivo novim zapošljavanjem”.
Tim propisom je predviđeno da državni službenik može privremeno biti raspoređen u drugi državni organ najduže do šest mjeseci (član 65), kao i da službenik može biti trajno raspoređen u drugi državni organ (član 65a), s tim što če se ta zakonska odredba (65a) primjenjivati do kraja ove godine.
Milena Muk poručuje da Vlada treba da upozna javnost o korišćenju tog instituta, uz transparentan prikaz svih slučajeva u kojima je iskorišćen.
Spajićev kabinet: Važan balans, neće biti nekontrolisanog zapošljavanja
Premijer Spajić je u februaru prošle godine kazao da je Vlada svjesna slabosti javne uprave, navodeći da je tražila od EK da smanji javnu administraciju za 20 odsto, ali da nije dobila dozvolu jer “Evropa traži balans u rješavanju tog problema i usaglašavanje s evropskim propisima”.
Na pitanje da li zapošljavanje 3.000 ljudi znači da je pronađen taj balans, iz kabineta predsjednika Vlade odgovorili su da je jedan od strateških ciljeva koji se u ranijim godinama javljao u oblasti reforme javne uprave bila optimizacija javne uprave, a u jednom periodu i ideja “linearnog smanjenja broja zaposlenih”.
“Međutim, Evropska komisija nije upućivala preporuke da broj zaposlenih u javnoj upravi treba smanjivati, upravo zato što su kroz zajedničke analize jasno identifikovani deficiti, oblasti i radna mjesta koja nedostaju kako bi se ispunile obaveze iz pregovaračkog procesa i budućeg članstva”.
Tvrde da se balans odnosi na istovremeno jačanje kapaciteta i racionalno upravljanje javnom upravom.
“To znači da se zapošljavanje ne sprovodi linearno i nekontrolisano, već ciljano u oblastima gdje postoje jasni i dokumentovani nedostaci. Paralelno s tim, sprovode se mjere optimizacije, unutrašnje preraspodjele kadra i unapređenja kompetencija kroz obuke”.
Istakli su da u narednom periodu od EK očekuju podršku u pripremi specijalizovanih obuka za javnu administraciju, kako bi službenici koji će obavljati najsloženije poslove bili pripremljeni.
Iz EK nisu juče odgovorili na pitanja “Vijesti” da li su zabrinuti najavom zapošljavanja tolikog broja ljudi uoči izbora. Iz Delegacije EU su u februaru prošle godine kazali listu da će Crna Gora sama morati da izabere najbolji model za optimizaciju javne uprave.
Bonus video:
