Kada je riječ o primanju novih članica u EU, Evropska komisija ima jedan glavni prioritet: osigurati da nijedna država koja se nada članstvu ne postane sljedeća Mađarska.
Da bi to postigla, plan je da se Crna Gora, koja je blizu završetka pregovora o članstvu, koristi kao "pokusni kunić".
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je za Politiko da razgovara sa EU i državama članicama o tome kako bi to moglo da izgleda, uključujući i tokom nedavne posjete Irskoj, koja će u drugoj polovini ove godine predsjedavati Savjetom EU.
Komisija želi da u ugovor o pristupanju Crne Gore uključi "dugoročne mjere zaštite" kako bi blok mogao da reaguje ako mala balkanska država nazaduje u oblasti demokratije ili vladavine prava, rekao je zvaničnik Komisije za Politiko. Zvaničnik je tražio da ostane anoniman zbog osjetljivosti pregovora, kao i drugi izvori citirani u tekstu.
"Ovo će biti ugovor o pristupanju koji definiše buduće ugovore o pristupanju", rekao je zvaničnik EU.
Crna Gora nije jedina država koja želi da se pridruži EU. Ukrajina nastoji da članstvo u EU 2027. godine bude uključeno u mirovni sporazum sa Kremljom, a Island će održati referendum o nastavku pregovora o članstvu u EU.
Milatović je rekao da "niko zaista ne zna" kako će tekst na kraju izgledati. Podgorica čeka da Komisija pruži više informacija, dodao je crnogorski predsjednik.
Debata u sjedištu Komisije u Berlemonu tiče se "lekcija koje su naučene iz proširenja 2004. godine", rekao je zvaničnik Komisije, misleći na vrijeme kada su Mađarska, Slovačka i još osam zemalja pristupile bloku. "Da li je naša Unija sposobna da reaguje na nazadovanje? Ne baš", kaže izvor.
Mađarska se pokazala kao svojevrsna upozoravajuća priča za EU. Budimpešta pod Viktorom Orbanom predstavlja trn u oku bloku i prošlog mjeseca je blokirala 20. rundu sankcija EU protiv Rusije i kreditnu liniju od 90 milijardi eura za Kijev.
Prioritet Komisije sada je da se osigura da Crna Gora i druge nove članice ne postanu "Mađarska 2.0". Ugovor o pristupanju Crne Gore (praktično pravila pod kojima države ulaze u EU) biće pripremljen od strane radne grupe koju organizuje predsjedništvo Kipra u Savjetu, uz doprinos svih država članica EU.
Portparol kiparskog predsjedništva odbio je da kaže kada će radna grupa biti formirana, ali je zvaničnik Komisije rekao za Politiko da će to biti u roku od "nekoliko sedmica", a dvoje evropskih diplomata potvrdili su da se očekuje ovog mjeseca.
Komesar za proširenje Marta Kos rekla je za Politiko da je Komisija "trenutno u završnoj fazi pripreme nacrta ugovora", ne navodeći vremenski okvir.
Jedina članica koja se protivi je Francuska, rekao je jedan od diplomata. Pariz odbija da odobri pripremu ugovora o pristupanju i zauzima ultra-oprezan pristup proširenju EU pred predsjedničke izbore 2027. godine, dodao je drugi viši EU diplomata.
"Svi pokušavaju da ubijede Francusku da bude saglasna s tim", rekao je treći diplomata.
Pitanje veta
I dalje nije naročito jasno u kojoj će formi EU zaštitne mjere biti primijenjene.
"Postoji nekoliko ideja, ali niko nije iznio konkretan prijedlog", rekao je evropski diplomata uključen u diskusije za Politiko.
Neke od ranih sugestija uključuju suspenziju prava veta ako Crna Gora ili druge nove članice prekrše osnovne vrijednosti EU, posebno vladavinu prava, rekao je diplomata. Druga tema iza kulisa je koliko dugo bi zaštitne mjere trebalo da ostanu na snazi.
Za zemlje koje su pristupile 2004. godine postojale su zaštitne klauzule, na teme poput neprimjene pravila unutrašnjeg tržišta, ali su se mogle aktivirati samo tri godine nakon pristupanja i nisu bile vrlo snažne, rekao je diplomata.
Jedina "crvena linija" za Crnu Goru su ograničenja glasanja, rekao je crnogorski zvaničnik za Politiko. Podgorica je saglasna da EU uvede druge zaštitne mjere, ali ne želi da izgubi pravo glasa u odlučivanju.
Na večeri u Briselu u srijedu između ambasadora EU i šefa kabineta predsjednice Komisije Ursule fon der Lajen, Bjorna Seiberta, razgovaralo se o proširenju. Međutim, prijedlog Komisije da se ubrza članstvo kandidata kroz proces nazvan "obrnuto proširenje" — davanje članstva u EU sa ograničenim privilegijama i pravom glasa — bio je odlučno odbijen, prema trojici diplomata EU.
Unutrašnje napetosti
Sve ovo zavisi od toga da li će Crna Gora ispuniti ambiciozni cilj da postane 28. članica bloka do 2028. godine. Da bi to postigla, mora da usvoji mnogo zakona kako bi se uskladila sa EU pravilnikom.
Međutim, munjevita brzina reformi izaziva unutrašnje političke napetosti. Prošlog mjeseca predsjednik Crne Gore kritikovao je poslanike zbog izglasavanja zakona bez pažljivog čitanja ili debate, odbijajući u početku da ih potpiše prije nego što je popustio.
"Nije evropski standard da vi praktično samo podignete ruku i dobijete platu", rekao je Milatović za Politiko, dodajući da, čak i ako je zakon neophodan za članstvo u EU, poslanici treba da obave svoju dužnost i posvete mu pažnju.
"Istina je da Crna Gora efektivno autsorsuje svoju demokratiju Briselu. Ali nema izbora ako želi da se pridruži EU do 2028.“, rekao je drugi evropski diplomata.
Uprkos brzini kojom Crna Gora napreduje, ostaje veliko pitanje da li može postati članica do 2028. godine. Podgorica je zatvorila 13 od 33 pregovaračka poglavlja i očekuje da zatvori sljedeće — Poglavlje 21, o Trans-evropskim mrežama — u martu, rekao je crnogorski zvaničnik.
Još četiri poglavlja se očekuje da budu zatvorena u junu. To bi joj dalo šest mjeseci da ostvari cilj zatvaranja preostalih 15 poglavlja do kraja 2026. godine, kada sve od trenutno 27 zemalja članica EU, uključujući Mađarsku, treba da ratifikuju članstvo, što je samo po sebi dug proces.
Zvaničnik Komisije je potvrdio da je ambiciozni cilj Crne Gore "tehnički moguć", posebno uz čvrstu posvećenost Podgorice. "Ali postoji politika, a postoji i život", rekao je zvaničnik.
Milatović se složio da je zadatak pred njima veliki. "Nije lako završiti 20 poglavlja u narednih manje od 10 mjeseci. I tu zaista moramo da radimo još više nego što se sada radi", rekao je crnogorski predsjednik.
Bonus video:
