To što su na posljednjoj sjednici vrhovne komande donesene odluke o postavljenju, razrješenju i unapređenju pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) do čina kapetana, dok su viši činovi ostavljeni za “dodatnu analizu” - odgovornost je šefa države Jakova Milatovića, jer su i premijer Milojko Spajić (Pokret Evropa sad) i prvi čovjek parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) bili spremni da podrže sve predloge ministra odbrane.
To tvrdi ministar vojni Dragan Krapović (Demokrate).
Milatović je prekjuče, nakon sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, saopštio da je to tijelo donijelo odluke o postavljenju, razrješenju i unapređenju pripadnika VCG do čina kapetana, dok su viši činovi “ostavljeni za dodatnu detaljniju analizu između kabineta tri predsjednika” (države, Skupštine i Vlade - koji čine “stalni sastav” Savjeta). Odluke koje Savjet donosi moraju biti jednoglasne.
Iz predsjednikovog kabineta nisu juče odgovorili na pitanje redakcije zašto su donesene odluke samo do kapetanskog čina.
Odluke o postavljenju, razrješenju i unapređenju u VCG predlaže Ministarstvo, tj. rukovodilac tog resora.
Milatović je sredinom januara uputio Ustavnom sudu predlog za ocjenu ustavnosti pojedinih članova Zakona o VCG. Šef države, između ostalog, osporava član 38 stav 1 tač. 2, 6, 7 i 9 - koji se odnose na nadležnosti ministra odbrane, tj. da on donosi odluke o upotrebi vojske, predlaže vrhovnoj komandi postavljenje i razrješenje načelnika Generalštaba, odnosno postavljenje, unapređivanje i razrješenje oficira - tvrdeći da su te odredbe u direktnoj suprotnosti s najvišim pravnim aktom.
Krapović: Nanošenje štete državi
Krapović je rekao juče “Vijestima” da želi da zahvali Spajiću i Mandiću na “odgovornom odnosu” prema predlozima Ministarstva.
“Naime, kao i prošlog puta, oba predsjednika (Vlade i Skupštine) bili su spremni da usvoje sve predloge odluka, sva unapređenja, postavljenja i razrješenja i na taj način maksimalno pomognu efikasnosti sistema odbrane i pogotovo pomognu nesmetano funkcionisanje Vojske”, naveo je on.
Ministar odbrane rekao je da, “nažalost, to i dalje nije slučaj” s Milatovićem, tvrdeći da predsjednik svakim danom nanosi sve veću štetu “naporima Crne Gore da bude odgovorna članica kolektivnog sistema bezbjednosti”.
“... I našim naporima da adekvatno odgovorimo na sve izazove (kojih nije malo) u ovim geopolitički turbulentnim vremenima. Nadalje, da mi je neko rekao da će predsjednik države nakon sjednice Savjeta reći da je Savjet usvojio odluke o postavljenjima, unapređenjima i razrješenjima do čina kapetana - ne bih mu vjerovao. Međutim, to nije šala već vrlo ozbiljna stvarnost i vrlo opasna stvarnost u kojoj živimo”, ocijenio je on.
Krapović je apelovao na “ozbiljnost”, imajući u vidu da je Savjet tijelo strateškog nivoa - najvećeg mogućeg ranga - te da svako bavljenje mikromenadžmentom degradira vrhovnu komandu.
“... Pogotovo kad se to javno eksponira na način kakvom smo svjedočili”, podvukao je on.
Istakao je da mu je posebno drago da je na sjednici usvojen izvještaj o stanju u VCG za 2024, jer su u njemu, prema njegovim riječima, pobrojane “zloupotrebe bivšeg načelnika Generalštaba Zorana Lazarevića” i da, po prvi put, izvještaj nije puka forma bez suštine.
“Nego tačno ono što je moje viđenje stanja u Vojsci, koje Savjet dijeli sa mnom jer jedino se to može zaključiti iz usvajanja izvještaja”, tvrdi sagovornik.
Napomenuo je da je usvojena i odluka o učešću jedinica VCG u misijama i operacijama za ovu godinu, te da postavlja pitanje:
“Zbog čega smo trpjeli štetu i izgubili mogućnost učešća u vježbi u Grčkoj čime smo udarili sami sebi na kredibilitet bez ikakve potrebe? Podsjetiću da su g. Spajić i g. Mandić bili spremni da ovu odluku izglasamo još u decembru, međutim g. Milatović nije dozvolio tako nešto. Takođe, g. Spajić i g. Mandić su odluku potpisali nedjeljama unazad, međutim Milatović nije, a zbog čega - meni je nedokučivo”, naveo je on.
Preko 150 predloga, a 80 odluka
Iz Ministarstva odbrane “Vijestima” je juče rečeno da je Krapović uputio Savjetu 152 predloga za postavljenje, razrješenje i redovno unapređivanje.
“... Ministar je predložio da se na dužnost postavi 68 oficira, od čega 33 oficira do čina kapetana, a njih 35 iznad tog čina. Za razrješenje od dužnosti predložio je 41 oficira, od čega je za razrješenje od dužnosti do čina kapetana predloženo 15 oficira, dok je 26 oficira iznad čina kapetana predloženo za razrješenje od dužnosti”, piše u odgovoru listu.
Navodi se da je Krapović za redovno unapređivanje predložio 43 oficira, koji su posljednjeg dana 2024. ispunili zakonom propisane uslove za unapređivanje u neposredno viši čin, te da je od tog broja, njih 32 predloženo za unapređivanje do čina kapetana, dok je 11 oficira predloženo za redovno unapređivanje iznad tog čina.
Iz tog odgovora proizilazi da je Savjet prekjuče donio odluku o 80 od 152 predloga za postavljenje, razrješenje i redovno unapređivanje.
NE PROPUSTITE
Trvenja
Sjednica Savjeta koja je održana prekjuče, nastavak je zasjedanja tog tijela koje je prekinuto 24. decembra prošle godine. Na toj sjednici nisu bile usvojene odluke koje je vrhovna komanda juče izglasala, jer tada nije usvojen ni dnevni red.
Razlog tome bile su, kako su “Vijesti” pisale, nesuglasice zbog pisma koje je suspendovani komandant Mornarice VCG Darko Vuković navodno uputio šefu države, a u kom je tvrdio da ga Krapović mobinguje, odnosno - da se ne poštuje njegov čin pri ulasku u zgradu Ministarstva odbrane i prilikom rasporeda sjedjenja na sastancima.
Vuković je udaljen s dužnosti 23. decembra, a istog dana protiv njega je pokrenut disciplinski postupak zbog sumnje da se, suprotno naređenju nadređenog mu načelnika Generalštaba, obratio direktno, pismom, Milatoviću.
Iz Milatovićevog kabineta tada su ocijenili da suspenzija Vukovića predstavlja ponižavanje Vojske, dok je njen prvi čovjek Miodrag Vuksanović poručio da je “prvi mornar” narušio načelo subordinacije obraćanjem šefu države i da je stoga udaljavanje bilo zakonito.
Vladina Komisija za žalbe odbila je krajem januara kao neosnovanu žalbu Vukovića na rješenje Krapovića kojim je udaljen s dužnosti.
“Vijesti” su krajem februara pisale da je šefica Milatovićevog kabineta Ivana Pejović Vojno-disciplinskoj komisiji Ministarstva odbrane, koja vodi postupak protiv Vukovića, saopštila da se on predsjedniku nije obratio službeno. Navela je i da, osim uobičajenog usmenog razgovora koji su njih dvojica imali kad je šef države posjetio Mornaricu (24. novembra prošle godine), zvanična pisana komunikacija ne postoji. S druge strane, Milatović je za tačku dnevnog reda sjednice Savjeta, koja je prekinuta 24. decembra, predložio pismo Vukovića “upućeno predsjedniku Crne Gore”.
Slučaj Bigović
Dragan Krapović podsjetio je i na slučaj imenovanja Milana Bigovića na mjesto vršioca dužnosti direktora Obavještajno-bezbjednosnog direktorata, i tadašnji, kako je rekao, napad na Ministarstvo odbrane s tezom da (Bigović) nije razriješen od strane Savjeta s prethodnog mjesta gdje mu je istekao mandat.
“Naravno, razrješenje je formalnost jer je pukovniku Bigoviću istekao mandat. Međutim, iako su to odmah u septembru prošle godine potpisali g. Spajić i g. Mandić, g. Milatović je to razrješenje držao u kabinetu, vjerovali ili ne, punih 155 dana, da bi na kraju, 2. marta 2026, potpisao razrješenje i poslao odluku u Ministarstvo”, rekao je on.
Krapović kaže da je “vrhunac komedije” u tom slučaju to što je Bigović zvanično razriješen s prethodne pozicije koju je obavljao 29. septembra 2025 - “istog dana kad je odluka i stigla u kabinet g. Milatovića”.
Iz Milatovićevog kabineta nisu odgovorili na pitanje “Vijesti” zašto je predsjednik čekao pet mjeseci da potpiše dokument o Bigovićevom razrješenju.
Krapović: Milatović blokira reforme
Ministar odbrane konstatovao je da je Milatović, na dan održavanja sjednice Savjeta, “pored neviđene štete sistemu odbrane”, vratio Skupštini Zakon o unutrašnjim poslovima i tako, prema tvrdnjama ministra vojnog, nastavio s blokadom reformi “gdje god može i stiže”.
“Međutim, ako misli da će uspjeti da zaustavi reforme - grdno se vara”, ocijenio je Krapović.
Izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima kritikovali su opozicija, civilno društvo, ali i dio vlasti. Kritičari su upozoravali da se pojedinim stavkama zakona omogućava prostor za političku zloupotrebu policije, kao i odstranjivanje “nepodobnih” bez sprovođenja disciplinskog postupka.
Bonus video:
