Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su danas izvještaj o proširenju Evropske unije (EU), u kojoj navode da je proširenje strateški odgovor na promjenjivu geopolitičku stvarnost i ključno ulaganje u bezbjednost i stabilnost Unije.
Parlament, kako je saopšteno, smatra da bi cijena neproširenja bila veća od cijene prijema novih članica u EU, jer bi to nosilo rizik stvaranja geopolitičkih sivih zona podložnih neprijateljskom stranom uticaju.
U izvještaju se navodi da su Crna Gora i Albanija već postavile ambiciozne ciljeve da zaključe pristupne pregovore do kraja 2026, odnosno 2027. godine.
"EU bi trebalo da ohrabri ove zemlje kada njihovu ambiciju prate opipljive reforme, a poslanici pozivaju Savjet da prepozna taj zamah i ukloni sve prepreke koje postoje na strani EU. Poslanici takođe žele brzo otvaranje pregovaračkih klastera sa Ukrajinom i Moldavijom", piše u dokumentu.
Pristupanje mora ostati zasnovano na zaslugama i reverzibilno
Ponovo potvrđujući da pristupanje mora ostati zasnovano na zaslugama i reverzibilno, te da nijedna zemlja ne smije biti tretirana kao dio paketa, poslanici u dokumentu ističu da ne može biti prečica kada su u pitanju vrijednosti EU i temeljni principi.
Poručuju da vladavina prava, demokratske reforme, sloboda medija, prava manjina, nezavisnost pravosuđa i borba protiv korupcije moraju ostati u središtu procesa proširenja, uz kontinuiranu podršku civilnom društvu.
Usklađenost sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU ključni je pokazatelj geostrateške orijentacije zemlje kandidata, piše u izvještaju.
Poslanici napominju da je najzabrinjavajuće demokratsko nazadovanje prisutno u zemljama proširenja koje imaju najniži stepen usklađenosti sa tom politikom, kao i u onima u kojima je proces pristupanja faktički zaustavljen.
Poslanici konstatuju i rastuću podršku članstvu u EU na Islandu, te pozdravljaju moguće inicijative Grenlanda za jačanje veza sa EU.
Praćenje reformi
Poslanici pozivaju na jačanje praćenja reformi u zemljama kandidatima u okviru „klastera temeljnih pitanja“, kao i na snažniju podršku proevropskim akterima civilnog društva koji su posvećeni neophodnim reformama i evropskim vrijednostima.
U izvještaju se takođe navodi da bi trebalo obezbijediti adekvatno pretpristupno finansiranje u okviru novog dugoročnog budžeta EU, kao i produbiti saradnju u oblasti infrastrukture, bezbjednosti, otpornosti i suzbijanja stranih manipulacija informacijama.
Izvještaj je usvojen sa 385 glasova za, 147 protiv i 98 uzdržanih, saopšteno je iz EP.
Autor dokumenta, izvjestilac Petras Auštrevičius kazao je da je sa svakom novom članicom politička i ekonomska moć Evrope rasla, donoseći prosperitet i bezbjednost njenim građanima.
"U svjetlu današnjih izazova, moramo unaprijediti model integracije u EU kako bi bolje odražavao interese Unije i očekivanja zemalja kandidata. Proširenje EU mora ići ruku pod ruku sa unutrašnjim reformama kako bi se zaštitilo funkcionisanje EU i unaprijedili procesi donošenja odluka, uključujući veću upotrebu glasanja kvalifikovanom većinom. EU mora završiti te reforme do trenutka kada vodeći kandidati ispune kriterijume za članstvo i budu spremni za pristupanje EU“, poručio je.
Bonus video:
