Ustavom se mogu propisati i najšira rješenja, ali nelogično je da se zakon u ponovnom glasanju usvaja strožom većinom nego što je inače predviđeno, jer su propisi u najvišem pravnom aktu raspoređeni prema važnosti i većini potrebnoj za njihovo donošenje.
Tako pravnici s kojima su “Vijesti” nezvanično razgovarale gledaju na jučerašnju najavu šefa države Jakova Milatovića - da će predložiti promjenu Ustava kako bi se zakoni koje vrati Skupštini morali u ponovnom glasanju usvojiti kvalifikovanom većinom.
Prema Ustavu (član 94), predsjednik je dužan da proglasi zakon u roku od sedam dana od izglasavanja, odnosno u roku od tri dana ako je usvojen po hitnom postupku, ili da ga vrati (parlamentu) na ponovno odlučivanje. Ponovno izglasani propis, šef države je, prema najvišem pravnom aktu, dužan da proglasi.
Jedan od pravnika s kojim su “Vijesti” pričale, kazao je da se Ustavom može propisati sve ako za to ima dovoljne većine, ali da nema logike da se “nešto usvaja većom većinom nego što je propisano”.
Drugi pravnik rekao je da su zakoni u Ustavu već raspoređeni po važnosti, odnosno po tome kojom se većinom donose. Podsjeća da je predsjedniku ukaz o proglašavanju zakona protokolarno ovlašćenje koje mu daje prostor da bude korektivni mehanizam samo kod očiglednih propusta, a da je sve ostalo - miješanje u rad druge grane vlasti.
Taj sagovornik pojašnjava da ako je ustavopisac htio da predsjedniku dodijeli veću snagu tog ovlašćenja - napisao bi da se o vraćenom propisu vodi nova rasprava, a ne samo da se glasa bez rasprave.
“Ustavno rješenje je takvo da samo obezbjeđuje ponovno glasanje, bez mogućnosti korekcije i amandmana”, dodaje sagovornik.
Ustavom (član 91) propisano je da Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika na sjednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ako najvišim pravnim aktom nije drukčije određeno.
Kako se navodi, većinom glasova svih poslanika Skupština donosi zakone kojima se uređuju: način ostvarivanja sloboda i prava građana, crnogorsko državljanstvo, referendum, materijalne obaveze građana, državni simboli i upotreba i korišćenje državnih simbola, odbrana i bezbjednost, vojska, osnivanje, spajanje i ukidanje opština; proglašava ratno i vanredno stanje; donosi prostorni plan; donosi poslovnik Skupštine; odlučuje o raspisivanju državnog referenduma; odlučuje o skraćenju mandata; odlučuje o razrješenju predsjednika države; bira i razrješava predsjednika i članove Vlade i odlučuje o povjerenju Vladi; bira i razrješava predsjednika Vrhovnog suda, predsjednike i sudije Ustavnog suda; imenuje i razrješava zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
S druge strane, najviši zakonodavni dom odlučuje dvotrećinskom većinom glasova (54 “ruke”) svih poslanika o zakonima kojima se uređuje izborni sistem i imovinska prava stranaca. Prema istoj odredbi ustava, u prvom glasanju dvotrećinskom većinom i u drugom glasanju većinom svih poslanika najranije nakon tri mjeseca, parlament odlučuje o zakonima kojima se uređuje način ostvarivanja stečenih manjinskih prava i upotreba jedinica Vojske u međunarodnim snagama.
Pravnik Boris Marić kazao je “Vijestima” da Milatovićeva ideja “zvuči dobro”, ali da u praksi može da proizvede mnogo problema, te da stoga treba dobro razmisliti o mnogim razlozima “za” i “protiv”.
Podsjeća da inače mora doći do procedure promjene Ustava, zbog procesa evropskih integracija.
“Svi činioci vlasti treba da skupe svoje predloge, da ih obrazlože i da ih uvedu u tu proceduru kad u nju uđe promjena Ustava, a ona će se desiti”, naveo je, dodajući da će Brisel insistirati na određenim izmjenama, kao što je ona da ministar pravde ne bude član Sudskog savjeta.
Predlog Milatovića dolazi uoči današnje sjednice Skupštine na kojoj poslanici treba ponovo da se izjasni o izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koje je predsjednik vratio na ponovno usvajanje.
NE PROPUSTITE
Milatović je, kako su “Vijesti” pisale, do početka decembra prošle godine, u tom trenutku - za dvije i po godine mandata - vratio 18 zakona najvišem zakonodavnom domu, ali su poslanici opet usvojili njih 17.
Milatović predložio sedam koraka za ubrzanje evropskog puta
Predsjednik države juče je na konferenciji za novinare predložio sedam koraka za izlazak iz političke krize i ubrzanje evropskog puta.
Prvi korak je, kako je naveo, usvajanje zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u koji su u potpunosti usklađeni s pravnom tekovinom EU i s Ustavom, “kako bi se osigurala puna pravna sigurnost i vladavina prava”.
Drugi korak je povratak opozicije u rad skupštinskih odbora, “čime bi se obnovila puna funkcionalnost naše parlamentarne demokratije”.
Kao treći korak naveo je izbor dvoje sudija Ustavnog suda kao ključnu odluku ka potpunoj funkcionalnosti institucije koja garantuje zaštitu ustavnog poretka.
Četvrti korak je pokretanje rada Odbora za izbornu reformu, s jasnim fokusom na uređenje i transparentnost biračkog spiska; potpuno usklađivanje zakonske regulative sa standardima OEBS-a, odnosno ODIHR-a, i evropskim standardima; i uvođenje otvorenih izbornih lista.
Peti korak je određivanje jasne agende parlamentarnog rada do kraja ove godine.
Kao šesti korak, Milatović predlaže intenziviranje dijaloga s Hrvatskom, ali s jasnom pregovaračkom pozicijom, a u kontekstu rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja u cilju deblokiranja Poglavlja 31 (vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika).
Sedmi korak je formiranje Državnog savjeta za evropske integracije, koji bi okupio najviše državne zvaničnike, uključujući i predsjednika države, predsjednika Skupštine, predsjednika Vlade, ali i lidere opozicije, kao i sve relevantne društvene činioce...
Bonus video:
