Crna Gora je u novom izvještaju međunarodne organizacije Fridom haus pala za jedan bod, pa je, kao i prethodnih godina, svrstana među djelimično slobodne države, sa ukupnom ocjenom 68 od 100.
U prošlogodišnjem izvještaju Crna Gora je imala 69 poena.
Izvještaj o slobodama u svijetu je godišnji globalni izvještaj američke nevladine organizacije (NVO) o političkim pravima i građanskim slobodama, sastavljen od ocjena i opisnih tekstova za svaku zemlju i odabranu grupu teritorija. Izdanje za 2026. pokriva dešavanja u 195 zemalja i 13 teritorija u prethodnoj godini.
U odnosu na stanje političkih prava i građanskih sloboda, države su podijeljene u tri grupe – „slobodne“, „djelimično slobodne“ i „zarobljene“ (not free).
Politička prava u Crnoj Gori ocijenjena su sa 26 bodova (od maksimalnih 40), što je pad za jedan poen u odnosu na izvještaj za 2024, a građanske slobode sa 42 poena (od maksimalnih 60), isto kao i u izvještaju za 2024.
„Nova parlamentarna većina i Vlada uspostavljeni su nakon kompetitivnih izbora 2023, čime je otvoren put ka rješavanju političke nestabilnosti. Korupcija u politici i pravosuđu ostaje problem“, piše u dijelu izvještaja koji se odnosi na Crnu Goru.
Ona je, kako se dodaje, dom „dinamičnih medija i civilnog društva“, a građanske i političke slobode se „generalno poštuju“.
Fridom haus je najavio da će uskoro objaviti opširniji izvještaj za Crnu Goru.
U izvještaju pod nazivom "Rastuća sjenka autokratije" navodi se da su globalne slobode pale 20. godinu zaredom, u 2025. godini. Ukupno 54 zemlje zabilježile su pogoršanje političkih prava i građanskih sloboda tokom godine, dok je samo 35 registrovalo napredak.
Gvineja-Bisao, Tanzanija, Burkina Faso, Madagaskar i Salvador imali su najveći jednogodišnji pad rezultata, dok su Sirija, Šri Lanka, Bolivija i Gabon zabilježili najveće pomake nabolje. Tri zemlje – Bolivija, Fidži i Malavi – prešle su iz statusa djelimično slobodnih u slobodne, „zahvaljujući konkurentnim izborima, većoj nezavisnosti pravosuđa i jačanju vladavine prava“.
Među zemljama koje su ocijenjene kao slobodne, Sjedinjene Američke Države, Bugarska i Italija zabilježile su najveći pad tokom godine.
„U Sjedinjenim Državama, eskalacija zakonodavne disfunkcionalnosti i dominacije izvršne vlasti, rastući pritisak na mogućnost ljudi da slobodno izražavaju stavove, kao i potezi nove administracije usmjereni na podrivanje antikorupcijskih mehanizama, doprinijeli su negativnoj promjeni rezultata“, piše u izvještaju.
SAD su izgubile tri poena na skali od 100 bodova, čime je njihov ukupan pad od 2005. dostigao 12 bodova – više nego kod bilo koje druge zemlje ocijenjene kao slobodne u istom periodu, osim Naurua i Bugarske.
„Iako su mnoga prava i slobode umanjena tokom posljednje dvije decenije, sloboda medija, sloboda ličnog izražavanja i pravo na pravičan postupak pretrpjeli su najteže posljedice. Državni udari, oružani sukobi, napadi izabranih lidera na demokratske institucije i pojačana represija autoritarnih režima bili su glavni pokretači nazadovanja tokom ovog dvadesetogodišnjeg perioda“, navodi Fridom haus.
Od 2005. godine, kako dodaje, grupa zemalja sa statusom djelimično slobodnih značajno se smanjila. Devetnaest djelimično slobodnih zemalja palo je u kategoriju neslobodnih, čime su ojačani redovi svjetskih autokratija, koje su postale represivnije kod kuće i agresivnije u inostranstvu.
„Demokratske vlade dugo su sarađivale kako bi suzbile širenje autoritarne vlasti. Međutim, posljednjih godina evropske zemlje drastično su smanjile finansiranje strane pomoći demokratiji“, piše u izvještaju.
Podsjeća se i da je u 2025. američka administracija naglo ukinula većinu programa strane pomoći, počela da se povlači iz međunarodnih organizacija i uzdržala se od osude izbornih prevara – čime je praktično napustila dugogodišnje principe svoje vanjske politike.
„Kako se demokratije sve više udaljavaju od svoje tradicionalne uloge branilaca slobode, svijet bi mogao da se suoči sa opasnom budućnošću predvođenom osnaženim autokratama“, upozorava Fridom haus.
Kako navodi, većina demokratija ostaje otporna uprkos ozbiljnim izazovima i uprkos unutrašnjim pritiscima i prijetnjama stranih sila, demokratije i dalje pokazuju da su njihovi unutrašnji politički sistemi odgovorni i sposobni da koriguju kurs.
Od 87 zemalja koje su 2005. bile ocijenjene kao slobodne, ukupno 76, više od 85 odsto, ostale su slobodne tokom cijelog dvadesetogodišnjeg perioda globalnog nazadovanja.
„Osim toga, nove demokratije su više puta pustile korijen i u teškim okolnostima, a težnje ka demokratiji redovno nailaze na podršku građana čak i u najrepresivnijim okruženjima“, piše u izvještaju.
Najslobodnija država u svijetu i dalje je Finska sa maksimalnih 100 poena. Slijede Švedska, Norveška, Novi Zeland sa 99 poena, zatim Irska sa 98. Po 97 poena imaju Urugvaj, Slovenija, San Marino, Nizozemska, Luksemburg, Danska i Kanada, a po 96 Švajcarska, Portugal, Japan, Estonija, dok su pri vrhu liste i Island, Njemačka, Češka, Čile i Belgija sa 95 poena.
Bonus video:
