Državni cilj miri i ljute protivnike: Borut Pahor za "Vijesti" o saradnji slovenačke vlasti i opozicije na putu ka EU

Iako je jasno da u politici postoje razlike, ako se jedno pitanje, poput ulaska države u Evropsku uniju (EU), okarakteriše kao projekat od nacionalne važnosti - onda bi i vlast i opozicija trebalo da se maksimalno potrude da ne dođe do podjela koje bi mogle da ugroze pristupanje toj zajednici.

To je “Vijestima” juče rekao bivši predsjednik Slovenije Borut Pahor, koji je bio prvi čovjek tamošnjeg parlamenta od 2000. do 2004. godine - kad je ta država ušla u EU.

On je objasnio kako je funkcionisao slovenački model saradnje parlamentarnih stranaka u godinama prije nego što je Slovenija postala dio Unije - na koji način su vođene sjednice tamošnje Skupštine, odnosno kako su usvajani zakoni, ali i kako se djelovalo da ne bi dolazilo do sukoba između vlasti i opozicije.

Vladajuće i opozicione partije u toj zemlji započele su koordinaciju na polju evropskih integracija u julu 1997, potpisivanjem sporazuma o saradnji o pristupanju države EU. Taj dokument je parafiran gotovo godinu prije nego što je Slovenija uopšte otvorila pregovore s EU (u martu 1998), a saradnja je trajala sve do maja 2004, kad je proces priveden kraju.

Pahorova nekadašnja stranka, Socijaldemokrate, 1997. je bila u opoziciji, ali su nakon parlamentarnih izbora 2000. postali dio vlasti, a Pahor je u novembru te godine izabran za šefa slovenačke Skupštine.

“Mi smo počeli s tom koordinacijom krajem 90-ih... I njezina uloga bila je da političke partije, uprkos svim ostalim razlikama, budu zajedno u cilju da što prije i što spremniji uđemo u EU. Mi smo sarađivali, bez obzira na političku situaciju u državi, sve do 2004”, kazao je Pahor redakciji.

Naveo je da su se vlast i opozicija, kad je on postao predsjednik najvišeg zakonodavnog doma, dogovorili da postoji nekoliko “vanrednih mjera u proceduri u parlamentu”, kao i da je jedna od tih procedura bila da se sve zakonodavne promjene vezane za usklađivanje s pravnom tekovinom EU - stave odmah na početak dnevnog reda svake sjednice Skupštine.

“Dakle, sve što je bio prioritet tog procesa - to je bilo uvijek stavljeno na početak svih sjednica parlamenta. I tek kad smo usvojili te zakone, išli smo na druge stvari koje su bile na dnevnom redu u tih četiri godine”, podsjetio je on.

S druge strane, u Crnoj Gori, koja nosi titulu predvodnika u procesu pridruživanja Uniji, trenutno su u toku sporenja vlasti i opozicije zbog usvajanja dijelu javnosti spornih izmjena zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB).

Nakon što su izmjene prošle parlament glasovima predstavnika vladajuće većine, poslanici najjače opozicione partije, Demokratske partije socijalista (DPS), napustili su čelne pozicije parlamentarnih odbora koje su im pripadale te odbili da dalje učestvuju u radu Odbora za izbornu reformu.

Iz opozicije optužuju vlast da želi da napravi “policijsku državu”, a izmjenama zakona usprotivilo se i civilno društvo. U međuvremenu, šef države Jakov Milatović vratio je oba akta najvišem zakonodavnom domu na ponovno odlučivanje.

Svađe pod tepih

Pahor je “Vijestima” rekao da je u koordinaciji slovenačkih partija rađeno i na tome da postoji što veći konsenzus na referendumu o pridruživanju Slovenije EU, koji je bio u martu 2003, kao i da se taj zajednički rad isplatio. Izlaznost na referendumu bila je 60 odsto, a za pridruživanje je glasalo gotovo 90 odsto onih koji su izašli na birališta.

Nekadašnji šef slovenačke Skupštine, a kasnije i premijer i predsjednik države, ocijenio je da je proces usklađivanja domaćih zakona s pravom tekovinom EU najosjetljiviji dio ulaska, jer tu može doći do ubrzanja ili do problema.

“Ne samo vremenskih, nego i političkih. Tako da uz tu koordinaciju i uz moje vođenje parlamenta, uz saglasnost svih saradnika, mi smo uspjeli taj proces da obavimo vrlo dobro”, podvukao je sagovornik.

Konstatovao je da je on, s pozicije prvog čovjeka Skupštine, pazio da u vezi procesa evropskih integracija ne bude nikakvih “posebnih svađa s opozicijom”, dodavši da je, kad je on išao u malo značajnije posjete u inostranstvo, uvijek s njim bio po jedan poslanik opozicije i vlasti.

“Na kraju smo došli do toga da je najbolje da idu sa mnom tadašnji predsjednik vanjskopolitičkog odbora Jelko Kacin iz vlasti, i predsjednik odbora za pridruživanje EU Lojze Peterle iz opozicije. Dakle, mi smo radili na tome da postoji povjerenje između partija, da je to jedan projekat koji je iznad svih političkih projekata. Mislim da smo u tome uspjeli. Prihvatanje pravne tekovine EU je vrlo komplikovan proces. Uspjeli smo u tome i to je bio jedan zaista težak, ali super posao”, poručio je Pahor.

Upitan kako gleda na trenutnu situaciju u Crnoj Gori, sagovornik je odgovorio da neće da ulazi u unutrašnja politička pitanja druge države, ali je ocijenio da Podgorica ima veliku šansu koju ne smije da propusti.

“Zbog geopolitičkih i drugih razloga, zbog želje da Evropska komisija (EK) održi jedan kredibilitet procesa ulaska zemalja Zapadnog Balkana, Crna Gora je sad top država. I treba biti vrlo osjetljiv da se ne izgubi taj status. Jer je to šansa koja se može propustiti, ali onda će biti vrlo teško jer se ne zna kad će biti sljedeća”, naveo je on.

Pahor je poručio da u politici uvijek postoje dvije strane, i kad dolazi i kad ne dolazi do saradnje.

“U politici postoje razlike, ali ako vi smatrate jedan projekat kao od nacionalne važnosti, onda i opozicija i vlast trebaju da ulože maksimalan trud da ne dolazi do takvih podjela koje bi mogle ugroziti ulazak u EU”, ukazao je sagovornik.

Delegacija EU: Svi da podrže reforme

Iz Delegacije EU u Podgorici juče su “Vijestima” saopštili da očuvanje snažne i stabilne političke podrške reformama i odlukama vezanim za EU u Skupštini, uključujući “konstruktivan angažman svih parlamentarnih aktera”, treba da ostane ključni prioritet za Crnu Goru.

Oni su to kazali, komentarišući reakcije opozicije na usvajanje izmjena zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u.

Naveli su da je Evropska komisija upoznata “sa zabrinutostima koje su izrazili civilno društvo, sindikati i politički akteri” povodom nedavnog usvajanja izmjena spornih zakona.

“Komisija podsjeća da je bila konsultovana o nacrtima zakona i smatra da odredbe o zaštiti podataka još nijesu u potpunosti usklađene s pravnom tekovinom EU, naročito s Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i Direktivom o sprovođenju zakona (LED)”, rekli su.

Dodali su da je Komisija savjetovala da Crna Gora obezbijedi potpunu usklađenost s pravnom tekovinom EU, bilo prije usvajanja (zakona) ili kroz blagovremena usklađivanja prije zatvaranja pristupnih pregovora.

“Bez obzira na to koji će mehanizam usklađivanja biti izabran, od suštinskog je značaja da proces bude inkluzivan i transparentan, uz smisleno učešće opozicije”, poručili su iz Delegacije.

Na pitanje “Vijesti” da li je tačno da je Kabinet predsjednice EK Ursule fon der Lajen zatražio od predsjednika Crne Gore Milatovića da posreduje između vlasti i opozicije zbog trenutnih dešavanja, iz Delegacije su odgovorili odrično.

Bogdanović: Milatovićev poziv neiskren

Šef Poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović rekao je juče, komentarišući poziv predsjednika Jakova Milatovića na sastanak u cilju “prevazilaženja političke i institucionalne krize u Crnoj Gori”, da poziv ne doživljavaju ozbiljno “zato što razgovor podrazumijeva minimum političke ozbiljnosti, međusobnog uvažavanja i istine”.

Bogdanović je “Vijestima” kazao da je izlišno komentarisati stepen ozbiljnosti poziva čiji inicijator one koje poziva na sastanak “javno optužuje da Crnu Goru pretvaraju u Sjevernu Koreju”.

“Posebno nakon što je EU jasno i nedvosmisleno saopštila da niti je tražila bilo kakvo posredovanje, niti povlačenje zakona”, rekao je.

Prema riječima Bogdanovića, ako su red, zakon, reforma, bezbjednija društva, čistija policija i evropski standardi za Milatovića Sjeverna Koreja, onda problem nije ni u zakonima, ni u reformama, ni u evropskom putu Crne Gore.

“Problem je u tome što je izgubio politički kompas, pa više ne razlikuje državni interes od sopstvene političke frustracije. I zato ovaj poziv nije ni državnički, ni iskren, ni ozbiljan”, poručio je.

Milatović je juče na konferenciji za medije ocijenio da su najnovija dešavanja, uključujući usvajanje zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u, dodatno produbila političke tenzije u zemlji, te da je zato uputio poziv za sastanak svim liderima političkih partija u zemlji.

Istakao je da se “ne može praviti Sjeverna Koreja, pa ići u EU, jer ovi zakoni (o unutrašnjim poslovima i ANB-u) prave od države Sjevernu Koreju.”

Iz DPS-a juče nijesu željeli da komentarišu poziv Milatovića, dok ostale parlamentarne partije (Socijaldemokrate, GP URA, Bošnjačka stranka, Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Socijalistička narodna partija) nijesu odgovorile na pitanja “Vijesti” kako gledaju na poziv predsjednika države i da li će ga prihvatiti.