Crna Gora jedna je od samo dvije države u istočnoj Evropi koje se demokratizuju, dok gotovo polovina tog regiona ide u negativnom smjeru - 11 država se autokratizuju, a među njima su i članice Evropske unije (EU).
To proizilazi iz godišnjeg izvještaja o globalnom stanju demokratije Instituta "Varieties of Democracy" (V-Dem) pri Univerzitetu u Geteborgu.
U dokumentu se navodi da je Crna Gora počela da se demokratizuje nakon izbora 2020, kojima je okončana trodecenijska vladavina Demokratske partije socijalista (DPS).
"Mirna smjena vlasti i dolazak opozicije učvrstili su izbornu demokratiju, iako korupcija i polarizacija i dalje ostaju izazov. Dalji pomaci zabilježeni su i nakon izbora 2023, nakon čega su demokratski pokazatelji ostali stabilni, što sugeriše da bi zemlja mogla imati poteškoća da ostvari dalji napredak", piše u izvještaju.
Istaknuto je da u Crnoj Gori slabe napori vlasti da cenzurišu medije, da raste autonomija tijela za upravljanje izborima, ali i da političari sve češće opravdavaju svoje stavove pozivanjem na opšte dobro.
"V-Dem" je vodeći svjetski izvor za analizu stanja globalne demokratije, a malu grupu istraživača u Švedskoj predvodi osnivač tog instituta, profesor Stafan Lindberg. Osnovnu grupu od dvanaestak istraživača u Geteborgu čini tim koji sarađuje sa 4.200 istraživača u 180 zemalja, koristeći, kako tvrde, najveću globalnu bazu podataka o demokratiji, sa više od 32 miliona podataka za 202 zemlje i teritorije, koja obuhvata period od 1789. do 2025.
"Imamo univerzalne standarde, ali i ljude na terenu koji nam govore šta se zaista dešava. Izvještaji su u potpunosti naučno zasnovani, vođeni istraživanjima, a naši podaci su oslobođeni pristrasnosti i uticaja država, kao i opštih komentara i političkih razmatranja", rekao je Lindberg.
Tama na istoku
Ipak, pravac kojim navodno ide Podgorice, nije onaj koji preovladava u istočnoj Evropi. Osim Crne Gore, podaci "V-Dema" pokazuju da se još samo Poljska demokratizuje, što čini oko osam odsto teritorije tog regiona.
"Autokratizacija preovladava, sa jedanaest država koje idu tim putem - u odnosu na osam prošle godine. To odgovara za 46 odsto regiona i pogađa 32 odsto njegovog stanovništva", podvlači se.
Navedeno je i da "treći talas autokratizacije" sad zahvata i EU, jer obuhvata države članice Unije i njihove bliske susjede. Među državama članicama EU u istočnoj Evropi koje se autokratizuju su Hrvatska, Mađarska, Rumunija, Slovačka i Slovenija, dok među "autokratizovane" susjede spadaju Jermenija, Bjelorusija, Gruzija, Moldavija, Srbija i Ukrajina.
"U Istočnoj Evropi samo 29 odsto stanovništva uživa demokratiju: pet odsto živi u liberalnim demokratijama, poput Češke i baltičkih država, dok 24 odsto živi u izbornim demokratijama, kao što su Bugarska ili Poljska. Velika većina - 65 odsto - živi u izbornim autokratijama, kao što su Mađarska, Rusija ili Srbija. Bjelorusija je jedina zatvorena autokratija, sa tri odsto stanovništva. Režimi 'sive zone' čine preostalih tri odsto, a u toj kategoriji su Albanija, Bosna i Hercegovina, Moldavija i Sjeverna Makedonija", konstatuje se.
Što se tiče Srbije, u izvještaju je ukazano da je Beograd bio liberalna demokratija kad je započela njegova epizoda autokratizacije, te da je demokratija već 2014. urušena u izbornu autokratiju. "V-Dem" je poručio da su predsjednik Srbije, a ranije i premijer, Aleksandar Vučić i njegova Srpska napredna stranka (čiji nije formalni lider) sve više podrivali kvalitet izbora u Srbiji, koji se, prema njihovoj procjeni, više ne smatraju slobodnim i poštenim.
"Tokom 2024. u Srbiji su izbili protesti nakon smrtonosnog urušavanja nadstrešnice na tek renoviranoj željezničkoj stanici u Novom Sadu, a antivladine demonstracije nastavljene su tokom cijele 2025", podvlači se.
U Srbiji se, prema ocjenama "V-Dem-a", bilježi nazadovanje kad je riječ o pokazatelju slobodnih i poštenih izbora, a posrijedi je i značajan pad u autonomiji tijela za upravljanje izborima. Pojačano je i zastrašivanje od strane vlasti tokom izbora, a pogoršan je pokazatelj angažovanog društva.
Amerika klizi ka autokratiji
U izvještaju je konstatovano i da Sjedinjene Američke Države (SAD) više nisu demokratija, jer su prvi put poslije više od pola vijeka, izgubile status liberalne demokratije. Ta zemlja sada prolazi kroz ubrzan proces autokratizacije - zaključak je "V-Dem-a".
"Naši podaci o SAD-u sežu do 1789. Ovo što sada gledamo predstavlja najteži stepen demokratskog nazadovanja ikad zabilježen u toj zemlji", kazao je Stafan Lindberg, prenosi britanski "Gardijan".
Konstatovano je da je Viktoru Orbanu u Mađarskoj bilo potrebno oko četiri godine, Vučiću u Srbiji osam, a Redžepu Tajipu Erdoganu u Turskoj i Narendri Modiju u Indiji oko deset godina da uguše demokratske institucije, dok je predsjednik SAD-a Donald Tramp to postigao za samo jednu godinu.
Demokratija u SAD-u je sada pala na najniži zabilježeni nivo još od 1965. godine, kad su zakoni o građanskim pravima prvi put uveli faktičko opšte biračko pravo u SAD. Sav napredak ostvaren od tada je izbrisan, prema izvještaju.
Na globalnom nivou, demokratija je pala na najniže nivoe još od sredine sedamdesetih.
"Svijet nikad ranije nije vidio toliki broj zemalja koje istovremeno prolaze kroz autokratizaciju", kaže Lindberg.
Rekordnih 41 odsto svjetske populacije, odnosno 3,4 milijarde ljudi, trenutno živi u zemljama u kojima demokratija nazaduje, navodi se u izvještaju, uz ocjenu da Vašington predvodi ovo globalno udaljavanje od demokratije.
Istraživači koriste 48 različitih pokazatelja za procjenu stanja demokratije, poput slobode izražavanja i medija, kvaliteta izbora i poštovanja vladavine prava. Tako dobijeni "indeks liberalne demokratije" pokazuje da je brzina kojom se američka demokratija urušava bez presedana u modernoj istoriji. Lindberg kaže da je glavni faktor - "brza i agresivna koncentracija vlasti u rukama predsjednika".
Kongres je marginalizovan, čime se dovodi u pitanje sistem "kontrole i ravnoteže" (ograničenja izvršne vlasti od strane sudske i zakonodavne grane) koji je ključan za američku demokratiju. Istovremeno, građanska prava naglo opadaju, a sloboda izražavanja sad je na najnižem nivou još od četrdesetih godina prošlog vijeka.
"Vidjeli smo vrlo brzu koncentraciju moći u izvršnoj vlasti. Zakonodavna grana je praktično prepustila ovlašćenja predsjedniku. Više ne funkcioniše kao kontrola izvršne vlasti", kaže Lindberg.
On ističe da je Tramp u prvoj godini potpisao stotine izvršnih naredbi, dok je Kongres usvojio znatno manje zakona, što, prema ocjeni Lindberga, dodatno briše granicu između izvršne i zakonodavne vlasti.
Bonus video:
