Demokratska partija socijalista (DPS ) predložiće izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se uvodi model otvorenih izbornih lista, potvrđeno je "Vijestima" iz te partije.
Modelom otvorenih lista se biračima omogućava da, pored glasanja za izbornu listu, iskažu preferencijalnu podršku kandidatima s te liste.
Na taj potez su se, kako navode, odlučili nakon što je postalo jasno da Odbor za izbornu reformu neće isporučiti rezultate.
"Naime, zakonom se predlaže da birači mogu glasati za jednu izbornu listu, a u okviru te liste do 10 kandidata za poslanike na parlamentarim izborima, odnosno za jednu listu i do pet kandidata za odbornike sa te liste na lokalnim izborima. Garantovano je da će kandidatkinje manje zastupljenog pola imati 40 odsto mjesta u prolazu na izbornim listama", predviđeno je predlogom DPS-a.
Ovaj predlog će biti stavljen na javnu raspravu koju će partija organizovati.
Partija će tražiti od medijske zajednice, civilnog sektora, akademske zajednice, nadležnih nezavisnih institucija i ostalih zainteresovanih strana predloge za dalje dopune zakona o izboru odbornika i poslanika:
"Kako bi kroz amandmansku dopunu zakona dobili predlog koji odražava sveobuhvatno reformisan krovni izborni zakon".
Iz najjače opozicione partije će pozvati sve poslaničke klubove opozicije da se pridruže inicijativi i "kroz javnu raspravu realizuju zajednički važan demokratski i reformski cilj crnogorskog društva".
Zakonom o izboru odbornika i poslanika uređuju se pravila izbornog postupka, način ostvarivanja biračkog prava, kao i raspodjela mandata u predstavničkim tijelima.
DPS u predlogu u koji "Vijesti" imaju uvid, navodi da se važeći zakonski okvir zasniva na sistemu zatvorenih izbornih lista, u kojem politički subjekti određuju redosljed kandidata na listi, dok birači glasaju isključivo za izbornu listu u cjelini.
"Predloženim izmjenama i dopunama Zakona uvodi se model otvorenih izbornih lista, kojim se biračima omogućava da, pored glasanja za izbornu listu, iskažu preferencijalnu podršku kandidatima sa te liste", navodi se u predlogu.
Na taj način, kako obrazlazu, birači dobijaju mogućnost da neposredno utiču na izbor kandidata koji će dobiti mandat, čime se dodatno unapređuje demokratski karakter izbornog sistema.
"Uvođenje preferencijalnog glasanja ima za cilj jačanje političke odgovornosti izabranih predstavnika prema građanima, povećanje transparentnosti izbornog procesa, kao i podsticanje većeg učešća građana u političkom životu", navodi se u predlogu.
Omogućavanjem biračima da odlučuju ne samo o izbornoj listi, već i o pojedinačnim kandidatima, jača se,kako isticu, veza između izabranih predstavnika i građana koje predstavljaju.
Podsjećaju da je model otvorenih izbornih lista prisutan u značajnom broju razvijenih evropskih demokratija i predstavlja jedan od mehanizama za unapređenje kvaliteta predstavničke demokratije.
Navode da predloženi model zadržava proporcionalni izborni sistem, ali ga unapređuje uvođenjem preferencijalnog glasanja.
"Birač glasa za jednu izbornu listu i može dati do deset glasova za kandidate za poslanika, odnosno pet preferencijalnih glasova kandidatima za odbornika, sa liste koju glasa. Mandati koji pripadaju izbornoj listi dodjeljuju se kandidatima prema broju dobijenih preferencijalnih glasova, čime se obezbjeđuje da mandat dobiju kandidati koji uživaju najveću podršku birača", istice se u predlogu DPS-a.
Istovremeno se, kako naglašavaju, zadržava institut nosioca izborne liste, koji dobija prvi mandat ukoliko izborna lista osvoji najmanje jedan mandat, čime se obezbjeđuje jasna identifikacija liste i stabilnost izbornog procesa.
Bonus video:
