Nepovjerenje građana u pravosudne institucije postoji jer su urađene minimalne korekcije, a nije sproveden veting, poručila je predsjednica Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore Jelena Božović (Nova srpska demokratija - NSD)
Ona je to saopštila na današnjoj sjednici tog skupštinskog tijela, na kojoj su poslanici razmatrali predlog za promjenu Ustava koji je Skupštini podnijela Vlada - da ministar pravde ne bude član Sudskog savjeta, kao i predlog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića - da pravo na neradnu nedjelju mora biti garantovano najvećim pravnim aktom.
Na početku zasijedanja, Božović je konstatovala da je novi član tog odbora poslanik Bošnjačke stranke (BS) Jasmin Ćorović.
U sklopu prve tačke, ona je saopštila da, Vladin predlog traži promjene amandmana 4, 8, 9 i 11 na Ustav.
Božović je objasnila da odbor samo razmatra predloge, ali da se ne izjašnjava, već će se za njih glasati na plenumu, te da su uslov za zatvaranje poglavlja 23, a odnose se na izbor članova Sudskog i Tužilačkog savjeta.
Niko od prisutnih poslanika, što se tiče prve tačke, nije uzeo riječ.
"Vjerujem da ni u plenumu neće biti neusaglašenosti kada se bude glasalo za promjene Ustava. Naravno da ćemo prihvatiti da ministar pravde ne bude član Sudskog savjeta, jer se smatra da će se tako smanjiti politički uticaj na rad i odlučivanje Sudskog savjeta. Nadam se da će to dovesti do nepristrasnijem i boljem radu Sudskog savjeta", kazala je Božović.
Kako je dodala, građani ipak ne vjeruju u pravosuđe.
"Moram prepoznati da građani već duže vrijeme ne ukazuju povjerenje u rad tužilaca i sudija. Jedno istraživanje iz decembra pokazuje da 60 odsto građana nema povjerenje u rad tužilaštva i sudstva. Mnoge odluke sudija i pojedinih tužilaca, naravno ne mislim na sve, ali na jednu značajnu većinu koja je naslijeđena iz 30-godšnje vladavine bivšeg režima, a tu prvenstveno mislim na Demokratsku partiju socijalista, imali smo sudije i tužioce koje donose odluke u interesu jedne stranke. Zato i danas imamo nepovjerenje građana u rad pravosudnih institucija. Ovo su neke minimalne korekcije. Ono što se očekivalo je da se uvede veting i da se provjeri imovina sudija i tužilaca koji su se očigledno bogatili ne kroz plate, nego vjerovatno kroz neke sumnjive političke odluke", kazala je.
Kad je riječ o drugoj tački, Božović je istakla da smatra da "nije pitanje koje treba tretirati Ustavom".
Poslanik Pokreta evropa sad (PES) Darko Dragović je poručio da su socioekonomska prava pravo na rad, pravo na odmor i pravo na ograničeno radno vrijeme, te da su "suvoparno definisana".
"U članu 64, gdje se predlaže izmjena je mnogo bolje definisana u zemljama regiona, ova norma je mnogo bolje razrađena na način što se u okviru socioekonomskih prava garantuje pravo na dnevni, nedjeljni i godišnji odmor. Po pravilu bi to trebalo da bude nedjelja. Na način koji je to predložio predsjednik države, ograničavaju se prava zaposlenih, jer se uvodi potpuna zabrana rada nedjeljom, a ne pravo na odmor. Ustav, po mom mišljenju, ne bi smio da ima jednu ovako rigidnu normu koja uvodi opštu zabranu, posebno jedna ovakva norma ne bi smjela da bude ustavna bez jednog širokog konsenzusa", saopštio je.
Dragović je podsjetio da je njegova partija predložila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojom se zaposleni u trgovini oslobađaju rada nedeljom, a da je pitanje da li bi privreda mogla da iznese ovakvu izmjenu.
Bonus video:
