Od osam peticija koje građani trenutno mogu elektronski potpisati na sajtu državnog parlamenta, dvije imaju više od 6.000 potpisa, koliko je potrebno da bi eventualno stigle do Vlade - peticije kojima se traži ukidanje obavezne vakcinacije i da na svako rođeno dijete majka dobije pet godina radnog staža. Međutim, to ne znači da će one biti razmatrane, jer zakon ne propisuje takve obaveze Skupštini.
Peticija za ukidanje vakcinacije ima 7.207 potpisa, a ona koja se tiče majki 6.441.
Prva peticija, koju je podnijela Slobodanka Krgović, potpisuje se od 26. februara do 27. aprila, a druga, koju je pokrenula nevladina organizacija “Plava planeta”, od 6. februara do 7. aprila.
Parlament odlučuje da li neka tema ispunjava uslove za podnošenje u formi peticije, a sve koje dobiju 6.000 potpisa - nadležni skupštinski odbor trebalo bi da pretoči u formalnu inicijativu i podnese Vladi na mišljenje. Međutim, praksa pokazuje da peticije rijetko dolaze do odbora, a kamoli do izvršne vlasti.
Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje razmatrao je tri peticije koje su prikupile dovoljan broj potpisa građana - za spas Instituta “Dr Simo Milošević (razmatrana 2023)”, za poboljšanje uslova života za djecu i lica s posebnim potrebama, kao i peticiju “Pravo na senzor - pravo na život” (obje razmatrane 2024).
Najviši zakonodavni dom ima pravo da odbije peticiju ako ocijeni da se ona “kosi sa strateškim opredjeljenjima ili ključnim nacionalnim ili spoljnopolitičkim prioritetima Crne Gore”.
E-peticija kojom se traži donošenje zakona, kao i, ako je potrebno, e-peticija koju razmotri nadležno radno tijelo, biće proslijeđene svim poslanicima u Skupštini. Prema Ustavu, pravo predlaganja zakona ima 6.000 birača, preko poslanika koga ovlaste.
Uz to, poslanik koji je član skupštinskog odbora nadležnog za pitanje kojim se bavi određena peticija - može to pitanje staviti na dnevni red sjednice odbora.
“Skupljenih 6.000 potpisa zakonski ne obavezuje nijednog poslanika da predloži tu temu, niti definiše vremenski rok do kada on to mora uraditi”, kazali su prije dvije godine “Vijestima” iz parlamenta. Ovo pitanje bi, kako su tada rekli, trebalo da bude sadržano u zakonu o Skupštini, kad on bude donesen.
Marić: Peticije u proceduru ako su validne
Pravnik Boris Marić kazao je “Vijestima” da mehanizmi neposredne demokratije ili neposrednog učešća građana u odlučivanju na lokalnom i državnom nivou nikad nisu zaživjeli na pravi način.
“Mehanizam koji otvara institucionalni kanal za pokretanje građanske peticije a nema klauzulu obaveznosti stavljanja u proceduru i dolaženja na dnevni red odbora i plenuma je - tigar bez zuba”, ocijenio je on.
Marić je naveo da su građanske peticije prepuštene (samo)volji parlamentarnih partija, “ili, bolje reći, parlamentarne većine”. Dodao je da bi trebalo da se učini normativno obavezujućim stavljanje peticije u proceduru i na dnevni red Skupštine nakon prelaženja praga potrebnog da peticija postane validna.
“Neophodno je propisati i rokove u kojima se mora sprovesti procedura i peticija naći na dnevnom redu Skupštine”, poručio je Marić.
Aktivno osam peticija
Na sajtu Skupštine aktivno je osam peticija, s obzirom na to da je ona koja se ticala vraćanja neradne nedjelje - istekla juče.
Osim dvije gore navedene, aktivna je peticija kojom se traže izmjene Pravilnika o indikacijama i načinu korišćenja medicinske rehabilitacije u zdravstvenim ustanovama koje obavljaju specijalizovanu medicinsku rehabilitaciju.
“Naime, izmjenama predmetnog Pravilnika i Liste za medicinsku rehabilitaciju, osobe s dijagnozom Spina bifida (Q05 po MKB-10), pravo na medicinsku rehabilitaciju mogu ostvariti tri puta, u trajanju od po 21 dan, do navršene prve godine života. Svi međunarodni standardi u slučaju ovog oštećenja preporučuju kontinuiranu rehabilitaciju, radi razvoja punih kapaciteta i prevencije sekundarnih oštećenja, čije dodatno dalje liječenje zapravo povećava troškove zdravstvene zaštite za sistem i pojedinca”, piše u peticiji koju je potpisalo 446 osoba, a koju je inicirala aktivistkinja za prava osoba s invaliditetom, Anđela Radovanović.
Aktivna je i peticija koju je pokrenula Slobodanka Krgović - da majkama koje imaju dijete s posebnim potrebama treba dati doživotnu platu, kao i peticija, koju je inicirao Goran Zejak - da se kućna njega poveća s 99 na 150 eura.
Na sajtu državnog parlamenta može se potpisati i peticija koju je inicirala Milica Begović - da se penzije uvećaju za 15 odsto, koja, za sada, ima 89 potpisa. Druga inicijativa koja se tiče penzija, tj. njihovog povećanja na 60 odsto prosječne plate, uz usklađivanje s penzionerskom potrošačkom korpom četiri puta godišnje - ima 2.051 potpis.
Takođe, aktivna je i peticija kojom se predlaže da se osnovnoškolsko obrazovanje vrati s devet razreda na obaveznih osam godina.
Do juče je bilo moguće potpisati peticiju koju je 29. januara inicirao Vesko Pejak iz organizacije “Alternativa Crna Gora” - traženo je vraćanje i zakonska zaštitu neradne nedjelje, “kao minimuma socijalne i radne zaštite, u skladu s evropskom praksom i osnovnim principima radnog prava”.
Parlament je 16. februara usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, čime se omogućio povratak neradne nedjelje u trgovine na veliko i malo. Prije toga, Ustavni sud je krajem januara, zbog neustavnosti, donio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
Od nastanka servisa za peticije na sajtu Skupštine 2021. godine, prag od 6.000 potpisa prešle su takve inicijative za poboljšanje uslova života za djecu i lica s posebnim potrebama, za povećanje zatvorskih kazni za djela protiv polnih i seksualnih sloboda, za zabranu TikToka u Crnoj Gori, za spas Instituta “Dr Simo Milošević”, za usvajanje Rezolucije o osudi zločina Izraela u Palestini u Skupštini Crne Gore, za promjene Pravilnika o medicinskim pomagalima kojim se uskraćuje pravo na senzore adultnim pacijentima oboljelim od dijabetesa melitus tip 1...
Prošle godine pet peticija imalo više od 6.000 potpisa
Prošle godine je više peticija prešlo granicu od 6.000 potpisa.
Tako je peticija za produženje porodiljskog odsustva s 12 na 18 mjeseci prikupila 9.924 potpisa, a za povećanje dječijeg dodatka 22.883 potpisa.
Peticija za povećanje obeštećenja majkama s troje i više djece imala je 7.475 potpisa, a peticija za uvođenje vjeronauke kao izbornog predmeta u osnovnim i srednjim školama - 6.358 potpisa.
Peticija iz prošle godine za povećanje lične invalidnine, tuđe njege kao i povećanje naknade za staratelja-njegovatelja, imala je 6.372 potpisa.
Bonus video:
