Božović: Ustavnopravni sistem zreo za krupnu reformu, potrebne izmjene; Nikolić: Obavijestićemo EU o kršenju Ustava

Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je crnogorski ustavnopravni sistem zreo za krupniju reformu koja neće podrazumijevati samo zakon, već možda i izmjenu Ustava.

“S obzirom na to da smo u jednom veoma važnom i delikatnom momentu za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, imali smo zahtjev i obavezu prema Briselu i prema nama ovdje, na osnovu sporazuma koji je zaključen, da se unutar zakonskih normi predvidi ispunjenje svih preporuka koje su proistekle iz preporuka Venecijanske komisije (VK)”, kazao je Božović na sjednici Skupštine, obrazlažući predlog izmjena Zakona o Ustavnom sudu.

On je istakao da je prva preporuka VK bila donošenje jasnog zakonskog okvira, koji izričito uređuje starosnu granicu za penzionisanje sudija Ustavnog suda.

Druga preporuka je, kako je rekao, uvođenje pojednostavljenog automatskog mehanizma za obavještavanje o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija Ustavnog suda.

“Preporuka broj tri je usvajanje odredbe kojima bi se sudiji omogućilo da nastavi da vrši funkciju dok novi sudija ne stupi na dužnost, kako bi se izbjegla situaciju u kojoj se sudijska mjesta su upražnjena zbog toga što nove sudije nijesu imenovane”.

Božović je rekao da je četvrta preporuka razmatranje proširivanja odredbi o izuzeću sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa uz puno poštovanje procesnih garancija i očuvanje funkcionisanja suda.

Izmjenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore su precizirana rješenja o penzionisanju i prestanku mandata sudijama tog suda.

Ovaj zakon predviđa penzionisanje ustavnih sudija sa 66, dok je Zakonom o radu dozvoljen rad do 67 godina.

Šef kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić istakao je da su ove izmjene temelj ustavnog poretka države, a ne nešto što je puko tehničko pitanje.

“Mi raspravljamo o tome da li je Ustav najviši pravni akt države, ili je sveden na status obične preporuke. Ustav je jasan. Tamo piše da mandat sudija US traje 12 godina. Znači, ne 12 plus dok se ne snađemo ili 12 plus dok se politički dogovorimo, već 12 godina i tačka. O tome nema polemike”, rekao je Nikolić.

On je istakao da ako zakon može da dopuni Ustav, onda više nema Ustava kao najvišeg pravnog akta.

“Ovu knjigu slobodno iznesite odavde. Nema potrebe da bude tu... Nevjerovatno je šta ste spremni da radite i da branite. Pravnici koji će za ovo da glasaju - izbucajte diplome i bacite ih u kantu za smeće”, poručio je Nikolić.

On je poručio Božoviću kako je on odgovoran za potencijalnu blokadu evropskog puta:

“Jer ste zauzeli praksu donošenja neustavnih zakonskih rješenja, kršenja Ustava i demokratskih procedura u finalnoj fazi evropskih integracija”.

On je pozvao predsjednika države i predsjednicu Ustavnog suda da se oglase “povodom ove kampanje pokrenute u parlamentu”.

“Ako se izglasaju ovi zakoni, pozivam predsjednika države da se hitno oglasi. Mi ćemo obavijestiti institucije EU o kršenju Ustava Crne Gore. Ne znam zašto se smijete, jer ovo nije smiješno. Nema potrebe da budete nervozni. Ovo je skandal”, rekao je Nikolić.

Nikolić je rekao kako je cilj donošenja ovakvog zakona da se sudijama omogući da traže produženje mandata, te da su došli na sjednicu bez “zelenog svjetla” EK,

“Ministar i većina dolaze u parlament kako bi donijeli zakon kojim će biti propisano da sudije mogu tražiti da im mandat traje duže od 12 godina. Ko je čitao lekcije iz prava, zna da zakon to ne može činjeti Ustavu. U tome je suština priče”, istakao je Nikolić.

Božović je odgovorio da je javno obznanjeno da su sve četiri preporuke u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije.

Nezavisni poslanik Dragan Bojović je rekao da se začudio žustrom napadu Nikolića na Venecijansku komisiju.

“Upravo je DPS dugo insistirao na mišljenju VK. Iznenađen sam ovim napadom. Vi ste prije pola godine insistirali na mišljenju VK u vezi smjene sudije Ustavnog suda, načina penzionisanja...Sve više stajete na stranu antievropskih politika”, kazao je Bojović.

Nikolić je odgovorio da Bojović nije pozvan da govori o principima.

“Pristao bih da mi Vi govorite o principima, kad biste za to imali bolju podlogu. Vi ste postali poslanik na ideološkoj matrici i izbornom programu koji je podrazumijevao otpriznavanje Kosova i ukidanje sankcija Rusiji… Ako ste završili s tom politikom, onda je to dobra evolucija... Nije tačno da mi vrijeđamo VK. Ne sporimo da je veoma važno tijelo za davanje mišljenja i putokaza vladama, ali sporimo da VK treba da bude iznad Ustava ove države”, rekao je Nikolić.

Poslanik i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je kako je sve “zamutio” šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.

“On je ključni čovjek koji nas je doveo do ustavne krize koju sad pokušava da rješava. On je tražio prošle godine penzionisanje troje sudija, pa kada su mu objasnili da može biti penzionisana samo sutkinja Đuranović, DPS krenuo u bojkot parlamenta. Onda se Satler oglasio i kazao da je zabrinut za parlamentarni život u Crnoj Gori, a nema đe nije okolijevao da troje penzionišemo. On kaže – penzionišite troje sudija, a mi kažemo da možemo samo jednog i onda nastane kriza, DPS opkoljava govornicu...”.

On je kazao da sada “Satler traži da do kraja proljećnjeg zasijedanja kompletiramo Ustavni sud”.

“A ja znam da se neće kompletirati čim on to traži. A neće se kompletirati i zato što dominantno PES-u ne odgovara sedmi sudijana preldog predsjednika države, da se ne bi moglo odlučivati o Alabaru, MUP-u i ANB-u”, naveo je Knežević.

On je istakao da je sad rezultat u sudu 3:3, te da je US partijski.

“To treba da priznamo. Svaka partija je imala svog kandidata za sudiju i svi se drže partijskih direktiva... Samo mi ne pričajte kako je Ustavni sud nezavisan. Ja sam tamo predlagao da se otvori vrtić – igraonica, pa da se đeca tamo zaljubljuju, igraju. Uvijek se smrznem kad prođem pored Ustavnog suda, ono je poput mrtvačnice”, kazao je Knežević.

On je zamolio Satlera da predloži kandidata za sedmog sudiju Ustavnog suda.

“Hajde da ne slušamo Milatovića, nego neka nam dovedu stranca”, rekao je Knežević.

Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša kazao je kako odavno nije bilo predloga zakona sa manje članova, a više dilema.

“U ovoj fazi evropskih integracija bi trebalo da uspostavimo istinski dijalog, ali nažalost mislim da smo daleko od toga. Današnja diskusija je pokazala da nemamo taj stepen demokratske zrelosti. Ima ona izreka – daj čovjeku vlast, da pokaže pravo lice”, istakao je Mugoša.

On je rekao kako je ovo zakonsko rješenje, politički, potvrda da je opozicija bila u pravu u vezi sa penzionisanjem sutkinje Dragane Đuranović.

“Ja sam tada ukazivao da radite neustavnu stvar. Vrijeme je pokazalo da nijeste u pravu. Ovaj prijedlog zakona je pokušaj da se izađe iz te situacije. Zbog toga vas pozivam da svoje znanje ne podređujete dnevnopolitičkim stvarima. To je kratkoročni interes koji može dugoročno da ugrozi stabilnost sistema”.

Mugoša je rekao je da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić od poslanika krio dopise Ministarstva pravde u vezi sa aktivnostima radne grupe.

“Ne sviđa mi se princip da ako je jedan presedan urađen, da treba da nastavimo sa tim presedanima. To prije svega ne znači pravnu sigurnost, nego da zavisno od konstelacija snaga na političkoj sceni možemo da radimo razne ustavno - pravne presedane. Ja mislim da to nije dobro”, naglasio je Mugoša.

On je rekao da predloženo rješenje nije u skladu sa Ustavom, te da je “ovo korak unazad, jer omogućavanje produžavanja mandata na neograničeno vrijeme ostavlja prostor za nove političke kalkulacije”.

Poslanik PES-a Darko Dragović rekao je da ovo nije pitanje koje se prvi put postavlja, već je bilo aktuelno i prilikom ustavnih izmjena 2013.

Istakao je da je tada amandmanski djelovano u dijelu Ustava o načina izbora i broja sudija Ustavnog suda, i tada je preporuka VK bila ista kao i sad.

“I tada je VK postavila pitanje funkcionalnog statusa sudija Ustavnog suda prije nego što se izabere drugi sudija. Tada je VK rekla da je neophodno pronaći mehnaizam da se izbjegne vakuum u radu Ustavnog suda i tada je Skupštini preporučeno da mandat sudiji traje do stupanja na dužnost novog sudije, kako bi se obezbijedio kontinuitet u radu”, kazao je Dragović.

Dragović je istakao da tadašnja politička vrhuška nije prihvatila predlog VK.

“Već je izglasano amandmanima na Ustav da mandat sudiji traje 12 godina i tačka - bez bilo kakvog ustavno-prihvatljivog deblokirajućeg mehanizma”, rekao je Dragović.