Produžavanje mandata sudijama nije neustavno: Vlada o predlogu Milatovića za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o US

Vlada Crne Gore tvrdi da nema osnova da Ustavni sud prihvati predlog šefa države Jakova Milatovića za ocjenu ustavnosti člana 15 Zakona o Ustavnom sudu, kao ni da obustavi odluku parlamenta kojom je sutkinji Desanki Lopičić, kojoj je istekao mandat, omogućeno da nastavi da vrši funkciju u instituciji koja čuva najviši pravni akt.

Milatović je 31. marta podnio predlog za ocjenu ustavnosti člana 15 Zakona o Ustavnom sudu, kojim je propisano da sudija te institucije kom je istekao mandat, može nastaviti da vrši funkciju do izbora novog sudije, ali ne duže od (jedne) godine.

Predsjednik je ocijenio da je taj član suprotan Ustavu, koji propisuje da mandat sudije Ustavnog suda traje 12 godina.

Milatović je naveo da najviši pravni akt ne dozvoljava produženje mandata nakon isteka, dok zakon omogućava sudiji da nastavi da obavlja funkciju i poslije prestanka mandata.

“Dodatan problem predstavlja činjenica da osporeno zakonsko rješenje predviđa da se, u ovakvim situacijama, istovremeno donosi odluka o prestanku funkcije sudiji Ustavnog suda. Iz takve odluke proizilazi da od momenta kad se ista donese, sudiji kom je istekao ustavni mandat prestaje funkcija i on, samim tim, više nije sudija Ustavnog suda. Istovremeno, omogućavanjem vršenja dužnosti sudije Ustavnog suda licu koje nije ustavni sudija, narušava se pravni poredak”, tvrdi predsjednik.

Šef države konstatovao je da je zakonsko rješenje posebno problematično u kontekstu njegove (zakon) aktuelne primjene u praksi, dodajući da je odlukom Skupštine od 28. decembra prošle godine Desanki Lopičić, nakon isteka mandata, omogućeno da nastavi da vrši funkcije do izbora novog sudije.

“Dakle, od trenutka donošenja takve odluke, licu koje više nije sudija Ustavnog suda omogućava se vršenje funkcije ustavnog sudije, mimo određenja koja su sadržana u Ustavu, i svaka odluka koja se donosi uz učešće lica koje nije sudija tog suda imaće za posljedicu izvjesno nastupanje neotklonjivih štetnih posljedica po javni interes i narušavanje pravne sigurnosti”, poručio je Milatović.

Skupština je 28. decembra prošle godine odlučila da Lopičić produži mandat do izbora njenog nasljednika na funkciji. Odluka je donijeta jednoglasno, dvotrećinskom većinom (glasovi 54 poslanika). Parlament gotovo godinu dana odbija da izabere za sudije Ustavnog suda kandidate koje predlaže Milatović.

Za to je odgovorna parlamentarna većina, koja ne samo što ne želi da s opozicijom obezbijedi “prolaz” Milatovićevim kandidatima, već opstruira i odlučivanje o tome - tako što sabotira održavanje sjednica na kojima bi trebalo da se glasa i što mjesecima drži predsjednikove predloge “u fioci”, ne stavljajući ih na dnevni red.

Iz najvišeg zakonodavnog doma krajem aprila nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” kad će se poslanici ponovo izjasniti o Milatovićevom kandidatu Predragu Krstonijeviću, predloženom na funkciju početkom decembra prošle godine, te kad će biti održan prvi krug glasanja za kandidatkinju Jelenu Ružičić, koju je šef države predložio za sutkinju Ustavnog suda početkom marta.

Rješenje aminovali "Venecijanci"

Vlada u mišljenju koje je objavljeno na njenom sajtu, a koje potpisuje premijer Milojko Spajić, navodi da član 15 Zakona o Ustavnom sudu predstavlja mehanizam za sprečavanje blokade rada te sudske institucije.

“S obzirom na to da Ustavom nije uređeno pitanje funkcionisanja Ustavnog suda u slučaju kad novi sudija nije izabran, odnosno, kad je sud prinuđen da radi u nepotpunom sastavu, zakonodavac se kretao u granicama svojih ovlašćenja kad je osporenom odredbom člana 15 Zakona, kojom je utvrdio ovlašćenje Skupštine da, ako predlagač ne predloži ili Skupština ne izabere na upražnjeno mjesto sudiju Ustavnog suda, istovremeno s odlukom o prestanku funkcije sudiji Ustavnog suda, kom je istekao mandat, donese i odluku da taj sudija nastavlja da vrši funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog sudije, ali ne duže od jedne godine”, navodi se u mišljenju.

U dokumentu piše da je takvo rješenje podržala i Venecijanska komisija, koja je u mišljenju na Nacrt zakona o Ustavnom sudu od 25. septembra 2014. preporučila da pojedine odredbe propisa treba dalje poboljšati kako bi bile u saglasnosti s opštim standardima, a posebno da nakon isteka mandata, sudija treba da nastavi da vrši funkciju dok njegov sljedbenik ne preuzme funkciju.

Venecijanska komisija je, navodi se, svoju preporuku ponovila u mišljenju od 2. juna 2025, navodeći da treba usvojiti odredbu koja omogućava sudiji da nastavi da obavlja funkciju dok novi sudija ne preuzme dužnost, kako bi se izbjegla situacija u kojoj su sudske pozicije upražnjene zbog činjenice da nove sudije nisu izabrane.

“Venecijanska komisija preporučuje da ovakvo produženje mandata koje je deblokirajući mehanizam za funkcionalnost Ustavnog suda, imajući u vidu njegovu ustavnu ulogu u pravnom poretku Crne Gore, treba biti vremenski neograničeno do izbora novih sudija”, navodi se u mišljenju Vlade.

U njemu piše i da je u skladu s nalazima “venecijanaca”, izvršna vlast utvrdila Predlog izmjena i dopuna zakona o Ustavnom sudu na sjednici od 2. aprila ove godine, kojim je predložena izmjena člana 15 kojom se omogućava sudiji, ako je saglasan, da nastavi da obavlja funkciju do izbora novog sudije.

U mišljenju Vlade podsjeća se da je Ustavni sud 2022. ocijenio da član 15 nije protivustavan.

Izvršna vlast stoga konstatuje da odredba koju osporava Milatović nije suprotna Ustavu, niti međunarodnim standardima, te da nema osnova za obustavu odluke parlamenta o tome da Desanka Lopičić nastavi da obavlja funkciju do izbora novog sudije.

Ustavni sud trenutno ima šestoro sudija, od propisanih sedam.

Sudije Ustavnog suda bira Skupština, i to petoro na predlog skupštinskog Ustavnog odbora, a dvoje na predlog predsjednika države.

Predlažu produžavanje vršenja funkcije ako se sudija saglasi s tim

Prema važećem zakonskom rješenju (a na šta je ukazao i Milatović u podnesenom predlogu), Skupština istovremeno donosi odluku o prestanku funkcije sudiji Ustavnog suda kom je istekla, kao i odluku da taj sudija nastavlja da je vrši do izbora novog.

Predlogom izmjena člana 15, koji je (predlog) podnijela Vlada, a Skupština sinoć usvojila, predviđeno je da se funkcija sudiji produžava kad Ustavni sud dođe u situaciju da ima manje od četvoro sudija, odnosno - kad nema kvorum da odlučuje. Predloženo je da sudija kom je prestala funkcija, može nastaviti da je vrši ako se saglasi s tim.

“Ako je u slučaju iz stava 1 ovog člana istovremeno prestala funkcija dvoje ili više sudija Ustavnog suda, te sudije, ako se s tim saglase, mogu da nastave da vrše funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novih sudija tako da Ustavni sud ima najmanje četiri sudije”, piše u predlogu izmjena zakona.

Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) kritikovali su u srijedu u parlamentu predložene izmjene, rekavši da je Ustav jasan.

“Tamo piše da mandat sudija Ustavnog suda traje 12 godina. Znači - ne 12 plus dok se ne snađemo, ili 12 plus dok se politički dogovorimo, već 12 godina, i tačka. O tome nema polemike”, poručio je šef poslaničkog kluba najjače opozicione stranke Andrija Nikolić, dodajući da ako zakon može da dopuni Ustav, onda više nema Ustava kao najvišeg pravnog akta.

Ministar pravde Bojan Božović naveo je u plenumu da su predložene izmjene u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije.