Boris Mugoša za “Vijesti”: Prvo da proširimo savez,pa ćemo birati lidera

Evropski savez trenutno vodi razgovore s drugim političkim organizacijama, nepartijskim udruženjima i pojedincima, a u narednih par mjeseci biće poznato ko bi sve mogao da bude dio ove platforme. Nakon što se to definiše, ići ćemo u proces izbora nekoga ko bi mogao da bude prvi među jednakima - poručio je šef poslaničkog kluba Evropskog saveza, Boris Mugoša.

On je u intervjuu “Vijestima” rekao da su kroz određena istraživanja shvatili da je potrebno uraditi još neke stvari na dodatnoj prepoznatljivosti te nadstranačke platforme, koju čine Socijaldemokratska partija (SDP), Socijaldemokrate (SD) i Liberalna partija (LP), te da su sad u fazi pokušaja da prošire savez i da su “na dobrom putu da se to i desi”.

“U narednih par mjeseci ćemo dobiti izvjesne konture ko će sve potencijalno da bude dio saveza, a onda ćemo prirodno ići u susret izborima i ka definisanju nekoga ko će biti prvi među jednakima i ko će na pravi način zajedno s ostalima reprezentovati ovu našu nadstranačku viziju”, naveo je Mugoša.

On je istakao da npr. SD nije želio da održi redovni kongres, upravo i zbog toga da bi afirmisali nadstranački pristup. Konstatovao je da žele potpuno da izađu iz uskopartijske forme razmišljanja, te da je ubijeđen da je građanima potrebna jedna vrsta takve nadstranačke ponude.

Govoreći o tome šta će biti u fokusu Evropskog saveza u susret parlamentarnim i lokalnim izborima dogodine, Mugoša je kazao da će se njihova platforma temeljiti na ekonomiji i boljem životnom standardu, socijalno pravednijem društvu, vladavini prava, borbi protiv kriminala i korupcije, jačanju profesionalnosti i nezavisnosti institucija...

“Želimo da indentitetske teme, koje se svako malo potenciraju, ne budu u fokusu javnog diskursa, jer to samo dodatno produbljuje podjele u našem društvu”, podvukao je sagovornik.

Nedavno je poslanički klub SD-a u Skupštini preimenovan u Klub poslanika Evropskog saveza. Zašto ste se odlučili na taj potez?

Taj potez ima i simbolički, ali prije svega suštinski značaj. To je naša želja da doprinesemo afirmaciji novog projekta koji zagovaramo - formiranje nadstranačke platforme. Naša političko-programska platforma nadilazi partije, želimo da formiramo savez i da u njemu okupimo, osim partija i nepartijska udruženja, razne pojedince, aktiviste - sve one koji imaju sličan sistem vrijednosti a to je građanski i progresivni ideološki okvir.

Ovo s formiranjem poslaničkog kluba Evropskog saveza je jedan u nizu koraka ka afirmaciji te ideje. Slične stvari ćemo sprovoditi i na lokalnim nivoima. Duboko vjerujem u ideju Evropskog saveza odnosno nadstranačke platforme, mislim da je ona neophodna za prosperitet naše države i političku stabilnost u Crnoj Gori.

Da li to znači da će SD, SDP i LP prestati da postoje u stranačkom obliku?

Mi smo potpuno fokusirani na oblikovanje navedene programsko-političke platforme. Imamo razgovore s drugim političkim organizacijama, nepartijskim udruženjima i pojedincima kako bi i oni postali dio te platforme. Mi npr. nismo (SD) željeli da održimo redovni kongres upravo i zbog toga da bismo afirmisali ovaj nadstranački pristup. Veoma ozbiljno gradimo tu priču i detaljno analiziramo svaki korak i prema tome se odgovorno odnosimo. Na izborima nastupamo i nastupaćemo kao nadstranački savez.

Evropski savez formiran je u ljeto 2024. godine. Od tada ste nastupili na više lokalnih izbora, između ostalog u Podgorici i Nikšiću. Šta od tad vidite kao dobre, a šta kao loše poteze?

Kad formirate neku strukturu, posebno kad želite da preraste u jednu kredibilnu nadstranačku priču - potrebno je određeno vrijeme. Prvo je, naravno, bilo potrebno vrijeme da se i sami konstituenti uhodaju, a s druge strane je važno što smo već u izborne procese u kojima smo učestvovali uključivali nestranačke ličnosti. To je jedan proces koji gradimo i naravno svjesni smo i da nam je potrebno da još dodatno da afirmišemo brend Evropskog saveza i isti na adekvatan način približimo javnosti i na tome sad intenzivnije radimo.

U ovom jednom opštem metežu - ideja objedinjavanja progresivnih segmenata društva naišla na vrlo dobre reakcije od strane javnosti. Kako vrijeme prolazi, te reakcije su sve pozitivnije i pokazuje se potpuna opravdanost formiranja Evropskog saveza. Postigli smo vrlo korektne rezultate na određenim lokalnim izborima, a siguran sam da će za godinu ti rezultate biti mnogo, mnogo bolji.

Evropski savez još nema jedinstvenog lidera. Smatrate li da je to bila prepreka ka boljem rezultatu na nekim prethodnim izborima, kako tvrde pojedini analitičari? Mislite li Vi da je Evropskom savezu potreban jedinstveni, nadstranački lider?

Mi smo kroz određena istraživanja prepoznali da je potrebno uraditi još neke stvari na dodatnoj prepoznatljivosti Evropskog saveza. Sad smo u fazi pokušaja da proširimo Evropski savez i na dobrom smo putu da se to i desi. U narednih par mjeseci ćemo dobiti izvjesne konture ko će sve potencijalno da bude dio saveza, a onda ćemo prirodno ići u susret izborima i ka definisanju nekoga ko će biti prvi među jednakima i ko će na pravi način zajedno s ostalima reprezentovati ovu našu nadstranačku viziju.

Ići ćemo prirodno ka tom procesu, ali nam je sad prioritet da u narednih mjesec, dva zaokružimo koji su to sve segmenti ovog saveza.

Da li su pominjana konkretna imena, ko bi mogao da bude na čelu saveza?

Iz korektnosti prema ljudima s kojima vodimo razgovore i s određenim političkim subjektim i nepartijskim udruženjima, u ovom trenutku ne bih želio da govorim o tim detaljima, ali će javnost brzo biti upoznata i siguran sam da će pozitivno reagovati. Želimo potpuno da izađemo iz uskopartijske forme razmišljanja, jer sam ubijeđen da je građanima potrebna jedna vrsta takve nadstranačke ponude. Siguran sam da će Evropski savez biti jedan od temelja svih progresivnih procesa u budućnosti.

Kako gledate na kritike da i Evropski savez i Demokratska partija socijalista (DPS) samo čekaju “poziv” da uđu u Vladu?

Trebalo bi samo da razdvojimo ko plasira takve komentare. Određeni konstituenti sadašnje vlasti žele na bazi tih neistina da peru svoju političku biografiju, odnosno da nalaze opravdanje zašto su oni dio ovako pogrešno skrojene većine. S druge strane, postoje i ljudi koji po “difoltu” žele da kritikuju svaki proces i naravno postoji ona treća grupa koju najviše cijenim, koji su nagovještavali u razmišljanjima da su ponekad stekli i takav utisak.

Niti smo čekali poziv, niti ga čekamo - iz razloga što ne želimo da budemo dio ovakve većine, kojoj je jedini kohezivni faktor raspodjela funkcija. Bilo je poziva da participiramo u ovoj vlasti, ali mi smo ostali dosljedni onome što zagovaramo, a to je da vlast treba da čini spoj subjekata koji dijele ideološke vrijednosti i koji imaju istinsku želju da ova država bude evropska, progresivna, građanska, emancipovana.

S druge strane, vrijeme u opoziciji nam je poslužilo da i iz jednog objektivnijeg ugla sagledamo greške koje smo pravili dok smo bili u vlasti, jer ozbiljni i odgovorni ljudi uvijek treba da analiziraju i preispituju svoje djelovanje.

Na čemu ćete temeljiti taktiku budućeg djelovanja Evropskog saveza, u susret državnim i lokalnim izborima dogodine? Šta će biti u fokusu - ekonomija, identitetska teme, nesposobnost vlasti ili koktel svega toga?

Izbori na državnom nivou i u svim lokalnim samoupravama ozbiljan ispit za crnogorsko društvo. Mi smo formirali ovu nadstranačku političko-programsku platformu da bismo samostalno nastupili na svim izborima, jer želimo da budemo kredibilna ponuda koja nudi jasan, realan i održiv program.

Fokusiraćemo se na svakodnevne izazove s kojima se suočavaju građani. To je ekonomija i bolji životni standard, socijalno pravednije društvo, vladavine prava, odlučna borba protiv kriminala i korupcije, neophodno jačanja profesionalnosti i nezavisnosti institucija. Želimo da identitetske teme koje se svako malo potenciraju ne budu u fokusu javnog diskursa, jer to samo dodatno produbljuje podjele u našem društvu.

Suština djelovanja je da zaista državu učinimo boljim i kvalitetnijim mjestom za život svih građana - a to znači unapređenje u oblasti životnog standarda, zdravstva, kulture, obrazovanja i dr.

Rekli ste da ćete na sve buduće izbore da izađete samostalno. Šta mislite o ideji objedinjavanja tzv. procrnogorskog bloka?

Pod objedinjavanjem crnogorskog bloka - crnogorsko ne posmatram u nacionalnom smislu, nego u državotvornom. Krenuli smo u priču Evropskog saveza upravo da bi objedinili pod jednu platformu sve koji žele da se zalažu za temelje vrijednosti ovog društva - građanski, sekularni i antifašistički koncept, koncept progresivnog razvoja, a ne koncept retrogradnosti, istorijskog revizionizma.

Trebalo bi da se fokusiramo na sadašnjost kako bi ljudi sada živjeli što bolje i kako bi stvorili kvalitetnu osnovu za još bolju budućnost. To je suština programskog okvira u kom mi želimo da se krećemo. Modaliteti nastupa na izborima - uvijek će o tome da bude priča, ali mi kad smo formirali Evropski savez, zaista smo željeli da ona budemo ponuda koja će moći da okupi što veći broj kvalitetnih ljudi, odnosno ljudi koji žele dobro ovom društvu i državi.

Zašto niste podržali DPS i izašli iz skupštinskih odbora nakon usvajanja izmjena zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i unutrašnjim poslovima?

Vi s jedne strane imate taj formalni napredak ka Evropskoj uniji (EU), što svako od nas pozdravlja i dajemo doprinos da to bude što brže. Međutim, s druge strane imate brojne izazove kad je suština napretka društva u pitanju. Radi se o tome da pod maskom evropskih integracija većina, nažalost, u praksi sprovodi drugačiju agendu. Evidentna je neodgovornost većine, koja umjesto da oblikuje dijalog, ona ga simulira, umjesto da ubrzava neophodne sistemske i strukturne reforme ona ih fingira.

Izmjene zakona iz oblasti bezbjednosti imale su ozbiljne elemente antiustavnosti i nisu pratili evropske standarde. Tada su kolege iz DPS-a, ja to poštujem, napustile rukovodeće funkcije koje su imali u parlamentu u oblasti EU integracija kako bi pokazali da u tom procesu stanje nije redovno i da se simulira demokratija.

Evropski savez djeluje kao zaseban politički subjekti i donosi svoje odluke. Odbor kojim ja presjedavam, a koji se bavi ekonomijom, finansijama i budžetom i odbor u kom je kolega (Nikola) Zirojević zamjenik predsjednika, a pokriva segment bezbjednosti, ipak su to odbori koji se fokusiraju na svakodnevne izazove društva. Zbog toga smo mi smatrali da opozicija ne treba taj dio kontrolnog mehanizma da preda vlasti. Vrijeme je pokazalo da je naša odluka da opozicija zadrži kontrolni mehanizam u tim odborima ispravna, jer vlast sve čini da uruši kontrolne mehanizme koji stoje na raspolaganju opoziciji i da se ne otvaraju brojne važne teme. Svakako je dobro da kolege iz DPS-a i drugih partija opozicije participiraju u radu navedenih odbora kao njegovi članovi.

Kako gledate na djelovanje opozicije u prethodne dvije i po godine, s obzirom na to da pojedini analitičari ocjenjuju da ste propustili mnoge šanse da povučete efektnije poteze, imajući u vidu da je vlast imala mnogo loših odluka?

Nisam neko ko bi trebalo da procjenjuje djelovanje drugih subjekata iz opozicije. Mi iz Evropskog saveza se trudimo da apostrofiramo sve one izazove s kojima se suočava društvo, da predlažemo konkretna rješenja za prevazilaženje brojnih socio-ekonomskih izazova i da ukazujemo na brojne primjere neprincipijalnosti, neznanja, loše namjere vlasti koja je došla na talasu populizma koji pomiješan s nacionalizmom može da ima dugoročne posljedice za društvo.

Čini mi se da smo uspjeli da otkrijemo srž djelovanja većine, to je taj interesni dio oko trgovine foteljama i drugo da razbijemo tu manipulativnu sliku uljepšane realnosti koja se plasira od strane većine.

Da li smo u određenim trenucima trebali da jačamo i druge vidove pritiska na vlast, mislim prije svega o vaninstitucionalnom pritisku? Svakako da jesmo, to je ono što smo, sad kad sagledamo stvari, trebali raditi na drugačiji način, ali mislim da smo i uspjeli da zaustavimo neke težnje većine oko ustavnih izmjena i zadiranja u ozbiljne i osjetljive stvari.

Svako ima pravo da procijenjuje djelovanje opozicije, što se tiče Evropskog saveza - mogu da kažem da sam u značajnoj mjeri zadovoljan našim radom... Mi svakog dana analiziramo naše ponašanje i slušamo što nam građani govore i zaista se trudimo da sve te dobronamjerne sugestije i kritike prihvatimo.

Više puta ste u parlamentu i van njega govorili o stabilnosti javnih finansija. Jesu li one održive na način koji se njima trenutno upravlja?

Kao prvo, u kontinuitetu imamo neadekvatan ekonomski model. Taj ekonomski model nam se konstantno svodi na to da je 90 i nešto odsto budžeta potrošnja, manje od 10 odsto kapitalni odnosno razvojni budžet. Nije to samo problem ove vlasti, nego je to već više decenijski problem, pri čemu ga je ova vlast dodatno problematizovala, jer je dodatno povećala sami segment potrošnje u budžetu.

Došli smo do toga da punjenje budžeta gotovo isključivo zavisi od poreza, a s druge strane nismo ništa uradili na poboljšanju kvalitete ekonomije. Sve to ima za posljedicu da imamo i ogromna zaduživanja, nikad veći spoljnotrgovinski deficit uz usporeni rast ekonomije.

NIšta se ne radi na neophodnom konsenzusu, odnosno visokom stepenu saglasnosti oko toga kako Crna Gora treba da se razvija u narednih 10, 20 godina, jer kako koja vlada dođe, kaže: “Ne valja ništa što je radila prethodna, mi idemo iz početka”. Ne radi se na diversifikovanju ekonomije, poboljšanju njene konkurentnosti, produktivnosti; ne može naša ekonomija da bude u ovolikoj mjeri zavisna od turizma odnosno kako je ja nazivam ekonomijom sunca i snijega. Još malo nas čeka da budemo dio EU, tog zajedničkog ogromnog tržišta, možete misliti naše privredne subjekte kad se suoče s tom ogromnom konkurencijom, tržišta s više stotina miliona građana i kolikim brojem privrednih subjekata.

Fiskalni savjet je jedan od zakonskih kontrolnih mehanizama koji treba da analizira i kontroliše stabilnost javnih finansija. On je i mjerilo za zatvaranje poglavlja 17 i vlast preko tri godine opstruira njegovo formiranje. Zašto? Zato što im, prvo ne odgovara da neko nezavisno kontroliše sistem javnih finansija. S druge strane, žele da politizuju svaku instituciju koja se bira u parlamentu, i onda im nažalost i Fiskalni savjet predmet unutarstranačkih koalicionih kalkulacija.

U Skupštini improvizacija na štetu integriteta parlamenta

Koji je Vaš pogled na organizaciju zasjedanja Skupštine - od načina zakazivanja sjednica, izglasavanja dnevnog reda, nemogućnosti adekvatne pripreme usljed velikog broja zakona...?

Na sceni je klasična improvizacija, nažalost, na štetu integriteta parlamenta.

Od načina kako se zakazuje rad sjednice do toga da početak sjednica kasni po tri, četiri sata bez ikakvog obavještenja, da je postojeća većina odmah Poslovnikom urušila kontrolne mehanizme koji stoje opoziciji na raspolaganju, odnosa izvršne vlasti prema obavezama u parlamentu, do toga da se imenovanje u svim tijelima svodi na trgovinu između konstituenata, do toga da dijaloga s opozicijom suštinskog nema, da se on simulira sve ovo vrijeme, da se opozicija zove na dijalog samo kada su potrebni brojevi opozicionih poslanika za glasanje o određenim zakonima i kod određenih imenovanja...

Vjerujem da će ovaj “talas lutanja” proći, da će se nakon 2027. ipak uvesti red na političkoj sceni. I upravo zbog toga je Evropski savez krenuo u formiranje ove nadstranačke programsko-političke priče da bi se vratio red na političkoj sceni i da bi se postigla neophodna politička stabilnost, kao i kreirala vlast od onih konstituenata koji istinski žele da Crna Gora bude evropska država progresivnog karaktera.

Podržavam zahtjeve sindikata za OKU, neodgovoran pristup vlasti

Podnijeli ste inicijativu za saslušanje ministarke Naide Nišić i ministra Novice Vukovića, povodom situacije oko Opšteg kolektivnog ugovora (OKU). Kako gledate na tu situaciju i da li podržavate zahtjeve sindikata u vezi s povećanjem obračunske vrijednosti koeficijenta s 90 na 100 eura, što bi uticalo na rast zarada za 10 odsto?

I tu svjedočimo neodgovornom pristupu izvršne vlasti. Neprimjereno je da imate situaciju da OKU ne postoji, da radnička prava značajnog broja zaposlenih nisu zaštićena ovim vrstom dokumenta, da se ignorišu dogovori sa socijalnim partnerima, a da s druge strane imate drastičan rast troškova života.

Podržavam zahtjeve za korekcijom obračunske vrijednosti koeficijenata koja je od 2013. na istom nivou i vjerujem da bi dogovor mogao ići u pravcu fazne realizacije zahtjeva sindikata. Naravno, podržavam i korekciju koeficijenta složenosti jer je određenim adhok ekonomskim mjerama koje nisu bile sveobuhvatne napravljena nepravednost u odnosima između određenih zarada.

Rekli ste da podržavate zahtjeve sindikata. Ako je to slučaj, zašto niste bili na protestu koji je organizovan ispred Vlade 29. aprila?

Moj princip, upravo da se ne bi politizovala ta priča da ne bi vlast iskoristila to da kaže da mi iz opozicije želimo da politizujemo tu priču, ja nisam prisustovao. Ja sam, kao što ste i naveli, inicirao održavanje skupštinskog saslušanja resornih ministara, za koje sam predložio i prisustvo predstavnika sindikata zaposlenih i udruženja poslodavaca kako bi javno ukrstili sve argumente.

Ko je to posvađan u Crnoj Gori da bi ga političari mirili

Šef DPS-a Danijel Živković nedavno je intervjuu “Vijestima” rekao da u toj partiji smatraju da je došlo vrijeme za “prevazilaženje crnogorsko-srpskog jaza”. Smatrate li Vi da je došlo vrijeme za to, te da li bi bilo “zdravo” za državu da na vlasti bude koalicija Crnogoraca i Srba?

Mislim da se floskula o pomirenju, od nekih konstituenta većine, vrlo često zloupotrebljava u javnom diskursu. Postavljam pitanje - ko je to posvađan u Crnoj Gori da bi ga političari mirili. Ne želim da političari šalju konstantno poruke da su građani posvađani, jer vjerujem da nisu.

Isto tako molim građane da ne dozvole da ih svađaju političari. Priča o pomirenju za epilog je dobila podmirenje konstituenata vlasti raznim privilegijama.

Mi ne smijemo da postanemo država naroda, čemu nažalost teže pojedini politički subjekti, jer građanska Crna Gora nema alternativu. Neprihvatljivo je da se u nekim lokalnim samoupravama slave praznici drugih država, a ne državni praznici Crne Gore. Neprihvatljivo je da se rade stvari kojim se pokušava mijenjati karakter društva, izmišljati naša istorija i veličati retrogradne ideologije. To su stvari oko kojih s nama nema kompromisa i to nije stvar pomirenja, nego civilizacijskog pogleda na osnovne vrijednosti društva.