Uoči 20. godišnjice obnove nezavisnosti Crne Gore, predsjednik Jakov Milatović u intervjuu za DW govori o najvećim uspjesima i neuspjesima u posljednje dvije decenije, podjelama u društvu, ali i odnosima sa Beogradom.
DW: Ove godine navršava se 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti. Kada pogledate Crnu Goru danas, šta smatrate njenim najvećim uspjehom, a šta najvećim propuštenim šansama u protekle dvije decenije?
Jakov Milatović: Najveći uspjeh Crne Gore je sama činjenica da je obnovljena nezavisnost sačuvana kao mirna, demokratska i međunarodno priznata odluka građana. Dvadeset godina kasnije, Crna Gora je suverena država, članica NATO-a, prva naredna članica Evropske unije i zemlja koja ima realnu šansu da u narednim godinama zatvori najvažnije istorijsko poglavlje svoje evropske integracije.
Uz taj uspjeh stoji i važna demokratska činjenica: Crna Gora je 2020. godine pokazala da vlast može da se promijeni mirno, na izborima, bez ugrožavanja države.
Najveća propuštena šansa je nezavršena reforma i izgradnja jakih i nezavisnih institucija. Prethodni režim je obnovu nezavisnosti koristio kao politički štit za klijentelizam, korupciju i privatizaciju države. Prve godine nezavisnosti trebalo je iskoristiti za izgradnju nezavisnog pravosuđa, profesionalne administracije, slobodnih institucija i ekonomije zasnovane na znanju. Predugo je građen sistem u kojem je partijska pripadnost vrijedjela više od rada i sposobnosti.
Zato danas imamo zadatak da nezavisnost konačno dobije svoj puni smisao kroz nezavisnost institucija i jednakost prilika. To znači da je Crna Gora država u kojoj zakon važi jednako za sve, u kojoj mladi imaju mogućnost za uspješan život u svojoj zemlji, institucije koje rade bez poziva iz partijskih centrala, a evropska pravila znače bolji standard, sigurnost i dostojanstvo.
Crna Gora je od svih država kandidata najbliža članstvu u Evropskoj uniji, dok je Srbija posljednjih godina u zastoju. Šta je Crna Gora uradila drugačije?
U našem društvu postoje brojne podjele, ali postoji i snažno uvjerenje građana da je članstvo u Evropskoj uniji najbolji okvir za bolji život, jače institucije i sigurniju budućnost. Istovremeno, Crna Gora ima jasan spoljnopolitički kurs. Crna Gora je članica NATO-a i ima u potpunosti usklađenu spoljnu i bezbjednosnu politiku sa Evropskom unijom.
Takođe, Crna Gora je otvorila sva pregovaračka poglavlja, privremeno zatvorila 14 poglavlja i sada ulazi u završnicu pristupanja. Radna grupa koju je formirala EU započela je rad na Ugovoru o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. To je velika šansa, ali i velika odgovornost.
Srbiji želimo sve najbolje. Svaka država sama bira svoj put.
Preći u fazu institucionalnog čišćenja
Pad DPS-a trebalo je da označi kraj sistema koji su mnogi opisivali kao zarobljenu državu. Koliko je Crna Gora u međuvremenu zaista uspjela da oslabi korupcijske i klijentelističke mreže ili su se one samo prilagodile novim političkim okolnostima?
Sistem zarobljene države jeste razbijen. Zapravo, monopol jedne partije nad državom više ne postoji. Pokrenuti su brojni postupci i javnost danas mnogo otvorenije govori o visokoj korupciji, organizovanom kriminalu i zloupotrebi institucija.
Ipak, mreže korupcije i organizovanog kriminala pokazale su veliku sposobnost preživljavanja. One mijenjaju političke adrese, traže nove zaštitnike, preživljavaju kroz javna preduzeća, javne nabavke, rasprodaju državnih resursa i slabosti pravosuđa. Zato je pad DPS-a otvorio početak mnogo težeg posla.
Građani su 2020. tražili pravdu, red i institucije koje rade svoj posao. Hapšenja imaju smisao samo kada dobiju zakonit i definitivan sudski epilog. Pravosnažne presude, oduzimanje nezakonite imovine i puna transparentnost biće pravo mjerilo uspjeha.
Crna Gora mora da pređe iz faze političke promjene u fazu institucionalnog čišćenja. To znači nezavisno i efikasno pravosuđe, otvorene javne nabavke, kontrolu državnih kompanija i nultu toleranciju na korupciju i partijski uticaj na državne institucije.
Crna Gora između dvije snažne identitetske struje
Uprkos uspjesima u evropskim integracijama, Crna Gora i dalje djeluje kao društvo razapeto između dvije snažne identitetske struje, crnogorske i srpske. Da li mislite da je Crna Gora uspjela da pronađe ravnotežu?
Crna Gora još traži punu ravnotežu, ali znamo šta je temelj na kojem se ravnoteža gradi. To je građanska država u kojoj svaki čovjek ima pravo na svoje ime, jezik, vjeru, naciju i sjećanje, uz jednaku obavezu da poštuje Ustav, zakone i državne institucije.
Identitetske razlike postaju problem kada se pretvore u sredstvo za političku trgovinu, instrument straha ili sredstvo za prikrivanje korupcije, siromaštva i neodgovornosti. Predugo su građani pozivani da biraju u koji će identitetski rov da uđu, dok su javni resursi trošeni bez kontrole, obrazovanje uništavano, zdravstvo zapostavljano, a mladi odlazili.
Ravnoteža se gradi tako što država pokazuje pravednost prema svakome. Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Hrvati, Muslimani i svi drugi građani moraju znati da se njihova prava zasnivaju na Ustavu i zakonu, uz potpunu zaštitu od partijske samovolje. Građanski karakter Crne Gore znači slobodu identiteta i jednakost pred državom.
Naša generacija ima obavezu da identitetska pitanja izmjesti iz prostora političke ucjene u prostor poštovanja. Kada građanin zna da može da živi dostojanstveno, da dobije posao po znanju, da se liječi na vrijeme i da ga institucije štite, tada se i društvene podjele smanjuju. Pravda i razvoj su najbolja politika pomirenja.
Povezanost dublja od svake dnevne polemike
Odnosi Podgorice i Beograda i dalje djeluju nestabilno i opterećeno čestim političkim tenzijama. Tome svjedoči i odluka predsjednika Srbije Aleksandar Vučić da ne dođe na obilježavanje jubileja nezavisnosti Crne Gore. Zašto odnosi dvije države ni poslije dvije decenije nijesu uspjeli da postanu istinski partnerski i stabilni?
Odnosi Crne Gore i Srbije biće u potpunosti rasterećeni dnevne politike kada se potpuno prihvati činjenica da je Crna Gora suverena država, a Srbija susjed sa kojim želimo najbolje moguće odnose. Poštovanje nezavisnosti Crne Gore temelj je svakog zdravog partnerstva.
Naše porodice, privreda, kultura, jezik, istorija i svakodnevni život povezani su mnogo dublje od bilo koje dnevne polemike. Upravo zato državni odnosi moraju biti mirni, racionalni i zasnovani na međusobnom poštovanju.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
