Čapuni: Ako samo jedna primorska opština može postati grad, problem je u zakonu

Ako je već sada jasno da bi, prema postojećim kriterijumima, samo jedna ili eventualno veoma mali broj opština mogao dobiti status grada, onda problem očigledno nije u opštinama — nego u samim kriterijumima, ocijenio je poslanik Force u Skupštini Crne Gore Ilir Čapuni, odgovarajući na jučerašnje saopštenje ministra javne uprave Maraša Dukaja.

Čapuni je za juče "Vijesti" ocijenio da je Predlog zakona o lokalnoj samoupravi nedovoljno promišljen pokušaj reforme sistema, te da kao takav zahtijeva mnogo ozbiljniji društveni i politički konsenzus. Prema predloženim odredbama, tvrdi Čapuni, "istorijski i urbani centri poput Ulcinja ili Kotora" mogu ostati bez statusa grada, dok opštine poput Tivta mogu steći taj status "isključivo na osnovu administrativnih i fiskalnih parametara".

Dukaj je na to odgovorio kazavši da je Čapuni u intervjuu za "Viejsti" vrlo tendenciozno naveo da će Ulcinj kroz novi Zakon o lokalnoj samoupravi izgubiti nešto što već ima, a zapravo je suprotno.

Čapuni kaže da je reakcija ministra javne uprave na njegove stavove o Predlogu zakona o lokalnoj samoupravi pokazala da se umjesto suštinske rasprave o konceptu decentralizacije i položaju lokalnih zajednica, pokušava otvoriti politička polemika o tome “ko radi, a ko kritikuje”.

"Međutim, ovo pitanje prevazilazi dnevnu politiku. Ono se tiče budućnosti lokalne samouprave u Crnoj Gori i odnosa države prema gradovima koji imaju istorijski, kulturni i razvojni značaj. Ministar tvrdi da se “prizivaju istorijska sjećanja”, kao da je riječ o nostalgiji. Naprotiv — istorijski kontinuitet jednog grada nije sentimentalna kategorija, već važan element njegovog identiteta, funkcije i značaja. Ulcinj nije nastao administrativnom odlukom. On je vijekovima bio grad — kulturni, trgovački, pomorski i turistički centar ovog dijela Jadrana", naveo je poslanik Force.

Zato je potpuno legitimno pitanje da li novi zakon prepoznaje realne funkcije i značaj pojedinih sredina ili uvodi model u kojem će status grada biti privilegija rezervisana samo za mali broj opština, dodao je on.

"Jer ako je već sada jasno da bi, prema postojećim kriterijumima, samo jedna ili eventualno veoma mali broj opština mogao dobiti status grada, onda problem očigledno nije u opštinama — nego u samim kriterijumima. Takav model ne doprinosi ravnomjernom razvoju države, nego stvara novu hijerarhiju privilegovanih i manje vrijednih sredina", istakao je Čapuni.

On naglašava da Ulcinj danas faktički obavlja funkcije grada.

"To potvrđuju njegov međunarodni turistički značaj, kulturno-istorijsko nasljeđe, regionalna uloga i specifični infrastrukturni izazovi koje nosi jedna izrazito turistička i obalna sredina. Tokom turističke sezone, Ulcinj višestruko povećava broj stanovnika i suočava se sa potrebama koje prevazilaze standardni okvir jedne male opštine. Zato status grada ne može biti sveden isključivo na fiskalne pokazatelje i administrativne formule. Ako država uvodi novu kategoriju “grada”, onda kriterijumi moraju uvažiti i istorijski kontinuitet, turistički značaj, kulturno nasljeđe i razvojne specifičnosti lokalnih zajednica", kaže poslanik Force.

Posebnu težinu ovom pitanju, smatra on, daje i činjenica da Ulcinj nije samo turistički i istorijski centar, već i važno kulturno i institucionalno središte Albanaca u Crnoj Gori.

"Kao sjedište Nacionalnog savjeta Albanaca, Ulcinj ima dodatnu simboličku i društvenu odgovornost u očuvanju multietničkog karaktera i kulturne raznolikosti države. Upravo zato bi odnos države (a pogotovu konkretnog ministra) prema Ulcinju morao biti zasnovan na dodatnom senzibilitetu, uvažavanju i strateškom razumijevanju njegovog značaja", ukazuje Čapuni.

Posebno ga kaže zabrinjava pokušaj da se ova rasprava personalizuje kroz ocjene o lokalnim vlastima ili stanju u Starom gradu.

"Status grada ne može zavisiti od toga ko je trenutno na vlasti niti od političkih simpatija centralne administracije. To mora biti pitanje objektivnog značaja jedne sredine i strateške vizije razvoja države. Naravno da svako nosi odgovornost za stanje u svojoj sredini i da Ulcinj ima probleme koje rješava na zadovoljstvo svojih građana. Ali upravo zbog toga lokalnim zajednicama treba omogućiti dodatne razvojne instrumente i snažnije nadležnosti, a ne postavljati kriterijume koje gotovo niko ne može ispuniti", navodi poslanik Force.

"Godinama slušamo političku viziju Crne Gore kao “Švajcarske na Balkanu” — države snažnih lokalnih zajednica, razvijenih regiona i decentralizovanog sistema u kojem razvoj ne zavisi isključivo od centra. Zato se danas legitimno postavlja pitanje: da li ovaj zakon zaista ide u tom pravcu? Jer ako je fokus zakona prije svega na fiskalnim restrikcijama i administrativnim barijerama, a ne na jačanju lokalnih kapaciteta i decentralizacije, onda se otvara dilema da li se ovim modelom zapravo slabi ideja ravnopravnog regionalnog razvoja", uvjeren je Čapuni.

On poručuje da suština decentralizacije nije da privileguje najjače, nego da omogući i ostalima da postanu snažni.

Posebno je, kaže, problematična logika po kojoj finansijska zaduženost ili razvojni problemi postaju argument protiv statusa grada.

"Ako bismo takvu logiku primijenili šire, onda bi se moglo postaviti apsurdno pitanje: da li država koja ima javni dug prestaje da bude država? Naravno da ne. Isto tako, opštine koje imaju razvojne izazove ne smiju biti trajno diskvalifikovane za institucionalni razvoj i statusno napredovanje. Naprotiv — upravo njima treba omogućiti dodatne mehanizme razvoja, veće nadležnosti i snažniju podršku države", istakao je Čapuni.

Dukaj poručuje da se ne smijemo dijeliti na one koji rade i one koji kritikuju, ali Čapuni ukazuje da kritika zakona nije opstrukcija razvoja.

"Kritika je sastavni dio demokratskog procesa. Parlament ne postoji da bi potvrđivao zakone bez rasprave, već da bi provjeravao da li su oni pravedni, održivi i dobri za građane. Nijedan grad pa ni Ulcinj ne traže privilegije. Ulcinj traži ravnopravan tretman i da država prepozna njegov stvarni istorijski, kulturni i razvojni značaj. I zato suštinsko pitanje ostaje isto: da li želimo zakon koji otvara mogućnosti za razvoj svih lokalnih zajednica, ili zakon koji unaprijed pravi uski krug “poželjnih” gradova? Od odgovora na to pitanje zavisi ne samo status Ulcinja, već i budućnost lokalne samouprave u Crnoj Gori", zaključio je poslanik Force.