U odnosima između Crne Gore i Hrvatske samo je jedno otvoreno pitanje - vodena granica, slobodan pristup Bokotorskom zalivu - a dogovor u vezi s tim treba da se donese na ekspertskom nivou, i to što prije.
To su, između ostalog ostalog, poručili istoričar Adnan Prekić i hrvatski novinar Luko Brailo, gostujući na skupu koji je, povodom obilježavanja 20 godina od obnove nezavinosti Crne Gore, u organizaciji crnogorskih studenata održan prošle sedmice u Dubrovniku.
Brailo je kazao i da, iako svjestan da su u politici mogući totalni zaokreti, lično ne bi volio da, pored ostalih, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić bude taj koji će, u pregovorima s Evropskom unijom (EU), u ime Crne Gore potpisati pristupna dokumenta.
"Imam dovoljno godina i dovoljno novinarskog iskustva, da mi je jasno da će se u politici dogoditi, ako treba, i totalni zaokret, samo da se ispune neki ciljevi… Lično ne bih volio da to bude Mandić, (Milan) Knežević i ta cijela balica... Uvažavam zaokrete u životu, promjenu razmišljanja, uvažavanja novih razloga, okolnosti… ali ne bih volio, iskreno, da Mandić, Knežević i slični budu potpisnici nekih epohalnih odluka", kazao je Brailo.
Prekić i Brailo su na događaju koji su organizovali crnogorski studenti gostovali na panelu nazvanom "Dvadeset godina kasnije: Identitet, država i evropski put". Panel je posvećen pitanjima obnove nezavisnosti, regionalnog pomirenja, savremenih izazova i evropske perspektive Crne Gore.
Govoreći o referendumu 2006. godine na kom je obnovljena državna nezavisnost, Brailo je rekao da je Crna Gora tada samo iskoristila svoje ustavno pravo, poput drugih republika bivše Jugoslavije:
"Nisu se otcijepili ni Hrvatska, Slovenija, BiH, ni Makedonija - iskoristili smo svi pravo prema nekadašnjem ustavu SFRJ. Crna Gora je iskoristila pravo da slobodno raspiše referendum o tome da li će biti nezavisna ili će ostati zajednica sa Srbijom", rekao je on i dodao da su priče o otcjepljenju "lažne teze koje prosipaju frustrirane beogradske i velikosrpske elite koje nisu ostvarile svoje planove 90-ih godina".
"Danas 75 odsto građana podržava samostalnost, suverenost Crne Gore, njeno članstvo u NATO-u i nada se da će u naredne dvije godine postati članica EU", kazao je Brailo.
Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori se danas "malo više priča o broju poglavlja, koliko je otvoreno, koliko zatvoreno, a zapravo se manje priča o suštini, o nekim bitnim stvarima" - konkretno, ulaganjima EU, što, kako je kazao, male države poput Hrvatske i Crne Gore nikad ne bi mogle same.
"Uzmite samo dva velika infrastrukturna objekta, Pelješki most i Dubrovački aerodrom, to je 500 miliona eura ulaganja. Koliko je autobusa u Dubrovniku, svaki drugi ima naljepnicu EU, a gdje su dječji vrtići, bolnice… Ima tih dobrobiti…", poručio je on.
Govoreći o odnosima Crne Gore i Hrvatske danas, Prekić je rekao da su oni "potpuna posljedica onoga što su donijeli izbori 2020".
Dodao je i da su političke elite u Crnoj Gori inferiorne u odnosu na vlast u Srbiji. U prilog tome, prema njegovim riječima, možda i najbolje govori činjenica da srpska vlada i parlament do danas nisu usvojili Deklaraciju o genocidu u Jasenovcu, a da su "vruć krompir poslali u Crnu Goru".
Crnogorski parlament usvojio je Deklaracija o genocidu u Jasenovcu u junu 2024. godine, zbog čega su zaoštreni odnosi sa Zagrebom.
"Sad živimo u posljedicama svega toga… Još nema zelenog svjetla za Poglavlje 31 (vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, prim. nov), koje nam je jedno od ključnih u tom pravcu", poručio je Prekić.
Prema njegovim riječima, i danas postoji politika kontinuiteta Srbije prema Crnoj Gori i ona se nije mijenjala od sredine 19. vijeka.
"Imamo apsolutno identične mehanizme, stoga ne bih govorio o (Alekandar) Vučićevoj politici, nego o politici prema Crnoj Gori u kojoj ključnu ulogu ima Srpska pravoslavna crkva kao najznačajniji instrument indoktrinacije, političkog i svakog drugog uticaja. U posljednje vrijeme ima sve više ekonomskog uticaja. Političke elite su na vlast došle direktno uz podršku SPC. Sad je pitanje koliko će mi da platimo tu cijenu", kazao je crnogorski istoričar.
Kako je dodao, EU u posljednjih nekoliko godina, nakon ruske agresije na Ukrajinu i promjene geopolitičkog konteksta, služi kao "smokvin list" iza koga se skrivaju svi problemi.
"Kompletan politički diskurs u Crnoj Gori stao je u priču o evropskim integracijama. U pozadini se može dešavati bilo šta, a mi ćemo samo pričati o evropskim integracijama. Imamo zamagljen sistem vrijednosti i imamo proces integracija koji je pretvoren u tehničku i administrativnu proceduru gdje vi navodno usvajate neke zakone, stavljate štrikove, ispravljate zareze, a ono što je, po meni, suština EU i što možemo jako dobro da naučimo iz primjera Hrvatske, jeste da mi nemamo taj transformativni karakter društva", kazao je Prekić.
Hrvatsko društvo se, kako je rekao, najviše promijenilo u procesu integracija, jer su tada i kriterijumi bili stroži, ali je Hrvatska, prema riječima Prekića, onog trenutka kad je postala članica EU, nazadovala u svim segmentima vrednosnog sistema.
"Mi čak nemamo ni taj dio, jer je kod nas sav proces pretvoren u ovaj administrativni i tehnički i tu vidim najveću opasnost za crnogorsko društvo. Šta će se desiti 2028. godine ako nama samo jednog dana neko iz Brisela kaže - znate kako, vi ste dobri, završili ste ove stvari, ali još ćete morati malo da sačekate? Šta će onda biti u Crnoj Gori", kazao je.
Brailo i Prekić mišljenja su i da je jedino neriješeno pitanje između Hrvatske i Crne Gore pitanje vodene granice - slobodan pristup Bokotorskom zalivu. Kako su kazali, o tim pitanjima treba da se odlučuje na ekspertskom nivou.
"Što se tiče broda 'Jadran', ja mislim da se tu puno bajrači i sa jedne i sa druge strane, lično nisam sklon da se dvije zemlje svađaju oko sudbine broda koji je star sto godina. Uz dužno poštovanje njemačkoj preciznosti, izvedbi... to je broj iz tridesetih godina 20. vijeka, ko će to da održava", mišljenja je Brailo.
Prekić je stava da javni prostor nije mjesto za priču o "Jadranu", obeštećenju, jer "to su stvari na koje ljudi emotivno reaguju, a ovdje je neophodno racionalno posmatrati stvari".
"U odnosima između Crne Gore i Hrvatske postoji samo jedno pitanje, a to je vodena granica, slobodan pristup Bokotorskom zalivu. Do dogovora se dolazi na ekspertskom nivou i treba da taj dogovor donesete što prije, ne odugovlačenjem, njegovim javnim manipulacijama...", kazao je Prekić i dodao da je ministar odbrane Dragan Krapović, koji je na čelu Komisije za uređenje odnosa sa Hrvatskom povodom statusa "Jadrana" svojevremeno i nosio značku sa motivom tog broda.
Krapović je spornu značku nosio gostujući u emisiji "Minula neđelja" na A plus televiziji krajem avgusta prošle godine. Mjesec prije iz njegovog resora saopšteno je da je izrađena nova serija znački, "posebno dizajniranih za posadu školskog broda 'Jadran', u znak poštovanja prema dugoj pomorskoj tradiciji i značaju koji taj brod ima za Crnu Goru".
Zbog te odluke, Hrvatska je potom uputila protestnu notu, navodeći da "takvi potezi i poruke nisu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti EU koje je Hrvatska dužna poštovati".
Obje države su, hrvatska krajem prošle godine, Crna Gora ovog maja, formirale komisije, Hrvatska - Povjerenstvo za rješavanje pitanja povrata školskog broda "Jadran" i drugih pitanja sukcesije vojne imovine s Crnom Gorom, Crna Gora - Komisiju za uređenje odnosa sa Hrvatskom povodom statusa "Jadrana".
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
