Ako vladajuća većina ne postigne s opozicionim Demokratskom partijom socijalista (DPS) i Evropskim savezom konsenzus o izmjenama Ustava, glasove potrebne za to mogla bi eventualno da "namakne" uz pomoć Građanskog pokreta (GP) URA i nezavisnih poslanika.
U suprotnom, tj. ukoliko ne obezbijedi potrebnu podršku kad to pitanje dođe u plenum Skupštine, na izmjene najvišeg pravnog akta moralo bi da se čeka još najmanje godinu iz razloga što je Ustavom (član 155 stav 5) propisano da se, ako predlog za njegovu promjenu nije usvojen, isti ne može ponoviti prije isteka jedne godine od dana kad je odbijen.
To bi usporilo proces pregovora države za članstvo u Evropskoj uniji (EU), s obzirom na to da su predložene izmjene u vezi sa tim procesom. Crna Gora je u obavezi da donese set izmjena koje, osim jačanja nezavisnosti pravosuđa, treba da definišu odnos zemlje i EU, kao i prava crnogorskih državljana u okviru te zajednice. Cilj Vlade je da država do kraja godine zatvori sva pregovaračka poglavlja s EU, kako bi postala nova članica te zajednice 2028.
Za svaku promjenu najvišeg pravnog akta potrebna je dvotrećinska većina u Skupštini (za izmjenu nekoliko članova neophodna je i potvrda na referendumu) - odnosno glasovi 54 od 81 poslanika.
Parlamentarna većina ima 47 poslanika (Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija, Demokrate, Bošnjačka stranka, Socijalistička narodna partija, CIVIS, Albanski forum i Albanska alijansa), što znači da joj za izmjene najvišeg akta fali najmanje sedam glasova.
Njih bi, ako ne nađe zajednički jezik s dijelom opozicije predvođenim DPS-om, mogla potencijalno da pronađe kod GP URA, koji ima četvoro poslanika, te među nezavisnim parlamentarcima, koji su glasali za neke "evropske" zakone.
Iz GP URA juče nijesu željeli da odgovore na pitanja "Vijesti" da li će podržati promjene Ustava.
Lider te partije Dritan Abazović u utorak je, nakon sastanka sa šefom Delegacije EU u Podgorici Johanom Satlerom, poručio da neće učestvovati u pokušaju "pomirenja" vlasti i DPS-a, niti u jedinstvenoj platformi opozicije koja je u pripremi, što bi moglo, a ne mora, da znači da njegova stranka ne zatvara vrata mogućnosti da s vlašću izglasa izmjene Ustava.
Satler je u nedjelju organizovao sastanak s liderima vlasti i dijela opozicije na kom je rečeno da je potrebno da se ustavne promjene, koje su neophodne radi ulaska u EU, usvoje do ljetnje pauze u parlamentu. Navodno je opoziciji poručeno da bi trebalo da učestvuje u tom procesu.
Dio opozicije je nakon toga odlučio da pripremi platformu kojom će, kako su objavile "Vijesti", tražiti da im druga strana omogući učešće u dogovorima o izboru sudija Ustavnog suda i članova Sudskog i Fiskalnog savjeta, kao i da se s njima konsultuje o izmjena važnih propisa koji bi trebalo da budu na dnevnom redu, poput onog o registrima prebivališta i boravišta.
Prema nezvaničnim informacija redakcije, platforma neće uključivati povratak predstavnika DPS-a na čelna mjesta parlamentarnih odbora koje su napustili nakon usvjanja izmjena zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i unutrašnjim poslovima, a njom će se tražiti i da se izmijene, tj. povuku ti sporni propisi.
"To je preduslov svih preduslova", rekao je izvor "Vijesti" koji je prisustvovao sastanku koji je organizovao Satler, dodajući da će opozicija zahtijevati dogovor "u paketu".
"Ili paket ili ništa", poručio je sagovornik.
Opozicija, civilni sektor i dio stručne javnosti tvrde da su ti zakoni uvod u "policijsku državu". Agencija za sprečavanje korupcije ove sedmice je ocijenila da sporni propisi daju preveliku moć šefovima službi bezbjednosti i da otvaraju prostor za zloupotrebe.
Iz vladajuće većine Televiziji Vijesti su u ponedjeljak nezvanično kazali da neće odustati od dva propisa.
Platforma skoro spremna
Vlast je od opozicije zatražila da im platformu dostavi do kraja radne sedmice (tj. danas).
"Vijesti" saznaju da je platforma gotovo spremna i da će se predstavnici dijela opozicije danas konsultovati s nezavisnim poslanicima da vide da li oni možda imaju neke zahtjeve.
Skupština radi u redovnom proljećnjom zasjedanju do 31. jula, kad će otići na pauzu, koja će trajati do početka jesenjeg zasjedanja, tj. prvog radnog dana u oktobru. Tokom pauze moguće je zakazati vanredne sjednice.
Što se tiče pitanja izbora sudija Ustavnog suda, koje je takođe važno opoziciji, za njihov izbor je potrebna kvalifikovana većina, odnosno dvotrećinska podrška svih poslanika u prvom krugu, tj. tropetinska u drugom (odnosno 49 glasova).
Predrag Krstonijević, kandidat predsjednika države Jakova Milatovića, u Ustavnom sudu bi trebalo da zamijeni sutkinju Desanku Lopičić, kojoj je istekao mandat, ali ga joj je Skupština produžila do izbora novog sudije. Ustavni sud ima šestoro sudija, od propisanih sedam.
Krstonijević nije dobio potrebnu podršku u prvom krugu, održanom krajem decembra, dok glasanja u drugom krugu još nije bilo. Drugi Milatovićev predlog za sudiju Ustavnog suda, Jelena Ružičić, još se nije našao na dnevnom redu Skupštine, iako je predložena na funkciju početkom marta.
Iz Delegacije EU "Vijestima" su ove sedmice rekli da su na sastanku predstavnici vladajuće većine i opozicije izrazili spremnost da "kroz inkluzivan politički proces rade na pronalaženju zajedničkih rješenja u oblastima od posebnog značaja za ispunjavanje obaveza Crne Gore u okviru njene EU agende".
Iz Delegacije su, odgovarajući na pitanja s kojim ciljem je održan sastanak čelnika vlasti i opozicije, o čemu je sve razgovarano i šta je konkretno dogovoreno, rekli da je poseban naglasak stavljen na važnost obnove povjerenja među političkim akterima i očuvanja institucionalnog dijaloga kao ključnih preduslova za uspješan završetak pristupnih pregovora Crne Gore s EU.
"Dogovoreno je da će se konsultacije nastaviti u narednom periodu", kazali su.
Povucite Zakon o ANB-u, povucite Zakon o unutrašnjm poslovima, i učinite niz drugih ustupaka koji su važni za građane Crne Gore, i onda se možemo vratiti dijalogu. Do tada - nema nikakvog razgovora”, poručio je u ponedjeljak poslanik DPS-a Nikola Rakočević
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
