Papović: Skupština da preuzme odgovornost za svoj dio posla u zatvaranju poglavlja u pregovorima sa EU

Neophodno je da Skupština Crne Gore u narednom periodu preuzme odgovornost za svoj dio posla u zatvaranju poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), poručia je danas državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova (MEP) Biljana Papović.

Ona je na konferenciji za novinare koja je posvećena novom non-pejperu Evropske komisije (EK), kazala da je EK u više oblasti ukazala da je neophodno pravovremeno donošenje odluka koje zahtijevaju politički konsenzus.

Glavni pregovarač Predrag Zenović rekao je da je non-pejper potvrdio napredak u svim oblastima, te da je jačanje institucija izražen segment zakonske implementacije u mnogim ocjenama.

"Afirmativna ocjena - njome se potvrđuje da je zatvaranje poglavlja 23 i 24 realno, ali balans je realan u tehničkim poglavljima. To potvrđuje zatvaranje dva poglavlja naredne sedmice", rekao je Zenović.

Papović je kazala da su izmjene Ustava jedno od najvažnijih pitanja u poglavlju 23 i da je izuzetno važno pokazati punu odgovornost.

Dodala je da nije moguće usvojiti ustavne reforme do kraja juna.

Zenović je kazao da je sjednica COREPER-a večeras i da očekuje pozitivan ishod za dva poglavlja (poglavlje 2 - Sloboda kretanja radnika i poglavlje 28 - Zaštita potrošača i zdravlja).

Njihovo zatvaranje se očekuje na Međuvladinoj konferenciji u ponedjeljak.

EK je u novom non-pejperu ocijenila da je Crna Gora nastavila da napreduje ka ispunjavanju završnih mjerila u pregovaračkim poglavljima koja se odnose na vladavinu prava (23 i 24), ali da su za njihovo zatvaranje neophodni dodatni rezultati u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, usklađivanju vizne politike, upravljanju granicama, kao i u oblasti medijskih sloboda.

U tom nezvaničnom diplomatskom dokumentu o poglavljima 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost), EK navodi da je Crna Gora u oblasti pravosuđa nastavila primjenu zakonodavnog okvira i da je to rezultiralo dodatnim pozitivnim rezultatima.

Papović je kazala da je novi non-pejper vjerovatno najpozitivnija ocjena napretka Crne Gore u oblasti vladavine prava u posljednjih nekoliko godina.

"Prema ocjenama Evropske komisije, većina ključnih reformi je pokrenuta, a institucije sve češće proizvode mjerljive rezultate. Prva i najvažnija poruka jeste da je Crna Gora nastavila da napreduje ka ispunjavanju završnih mjerila za poglavlja 23 i 24", navela je.

Prema njenim riječima, Crna Gora je u prethodnom periodu uspjela da konsoliduje rad ključnih institucija u oblastima pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, te se fokus reformi sve više pomjera sa usvajanja propisa na njihovu dosljednu primjenu i ostvarivanje konkretnih rezultata.

"To je posebno važno jer se uspjeh u završnoj fazi pregovora više ne mjeri brojem usvojenih zakona ili strategija, već sposobnošću institucija da funkcionišu stabilno, profesionalno i nezavisno, da međusobno sarađuju i da ostvaruju održive rezultate. Upravo u tom segmentu registruje se kvalitativni napredak Crne Gore", ocijenila je.

Papović je rekla da su posebno prepoznata strukturna unapređenja u oblasti pravosuđa. Komisija konstatuje nastavak sprovođenja reformskih strategija, jačanje institucionalne stabilnosti Vrhovnog suda, Vrhovnog državnog tužilaštva i Specijalnog državnog tužilaštva, kao i aktivnosti usmjerene na unapređenje koordinacije, smanjenje proceduralnih neefikasnosti i ujednačavanje primjene pravnih standarda. Pozitivno se ocjenjuje i pokretanje postupka za izmjenu Ustava, usmjerenu na dodatno jačanje garancija nezavisnosti sudstva i tužilaštva, u skladu sa preporukama Evropske i Venecijanske komisije.

"U oblasti borbe protiv korupcije prepoznat je nastavak izgradnje institucionalnog i strateškog okvira, prije svega rezultata u procesuiranju slučajeva visoke korupcije. Posebno se registruje nastavak pozitivnog trenda u radu Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja i drugih institucija uključenih u borbu protiv korupcije", navela je.

Kada je riječ o borbi protiv organizovanog kriminala, Evropska komisija konstatuje nastavak izgradnje bilansa rezultata u istragama, optužnicama i međunarodnoj saradnji.

"Posebno je važno što se prepoznaje sve veća sposobnost institucija da se bave složenim predmetima organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou", istakla je.

Kako je dodala, dokument registruje napredak i u oblasti temeljnih prava. Pozitivno se ocjenjuju aktivnosti na unapređenju antidiskriminacionog zakonodavstva, zaštite prava osoba sa invaliditetom, unapređenja prava LGBTIQ osoba, razvoja strateških okvira za prava žrtava, kao i dalji razvoj institucionalnih mehanizama za zaštitu ljudskih prava. Komisija prepoznaje i određene pomake u radu Ustavnog suda, smanjenju zaostalih predmeta i povećanju transparentnosti njegovog rada.

Konstatuje se napredak u upravljanju granicama, funkcionisanju sistema azila i migracija, borbi protiv trgovine ljudima i unapređenju bezbjednosne saradnje sa evropskim partnerima.

Posebno se prepoznaje visok nivo operativne saradnje sa evropskim agencijama i nastavak usklađivanja sa šengenskim standardima.

"Međutim, jednako je važno govoriti i o izazovima koji su pred nama. Iako završna mjerila još nijesu u potpunosti ispunjena, danas imamo jasno definisane prioritete i institucije koje koordinisano rade na ispunjavanju preostalih obaveza", rekla je Papović.

U segmentu pravosuđa, kako je dodala, među najvažnijim izazovima ostaje postizanje političkog dogovora o ustavnim izmjenama, zatim preostala imenovanja, a sve u cilju jačanja nezavisnosti i funkcionalnosti pravosudnih institucija.

"Napredak u ovim oblastima biće i najvažniji pokazatelj kome su evropske integracije istinski prioritet", poručila je.

Generalna direktorica u Ministarstvu pravde i šefica Pregovaračke radne grupe za Poglavlje 23 (Pravosuđe i temeljna prava) u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom, Jelena Grdinić, rekla je da je u dokumentu EK naglašeno da je povećana transparentnost sudstva i tužilaštva, povećan broj pokrenutih slučajeva i riješenih slučajeva, što značajno utiče na ocjenu.

Kazala je da se reformski zakoni sprovode, ali će se napredak tek pokazati.

“Sloboda medija je podržana kroz niz zakona. Antidiskriminacioni zakoni su takođe registrovani. Mnogi zakoni su završeni i ostalo je samo usklađivanje sa EK na osnovu njihovih sugestija. Tokom ljeta imaćemo sve te zakone gotove”, najavila je.

Šefica Radne grupe za Pregovaračko poglavlje 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost) u Crnoj Gori, Jovana Mijović, kazala je da borba protiv organizovanog kriminala kroz saradnju sa Europolom i Eurodžastim govori da je nikad veći protok informacija između institucija.

“Pohvaljene su akcije bezbjednosnog sistema u borbi protiv organizovanog kriminala. Ostaje pitanje migracija i azila koja su uspješno riješena nakon dvije godine izgradnjom novih prihvatnih centara. U završnim mjerilima nemamo otvorenih pitanja i blizu smo zatvaranju”, rekla je ona.