Bečić: Uređenje biračkog spiska ne smije se tumačiti kao pitanje usmjereno protiv bilo koga

Uređenje biračkog spiska ne smije se tumačiti kao pitanje usmjereno protiv bilo koga, već isključivo kao potreba da se taj spisak usaglasi sa Ustavom i zakonima Crne Gore, poručio je potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić.

Bečić je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, to rekao na otvaranju okruglog stola „Birački spisak – izborni integritet Crne Gore“.

On je naveo da je taj okrugli sto reprezentativan i kredibilan forum koji okuplja predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, međunarodnih institucija, nevladinog sektora, akademske zajednice i medija, sa ciljem vođenja argumentovanog dijaloga o jednom od najvažnijih pitanja izbornog procesa.

Bečić je čestitao i zahvalio Radnoj grupi za kontrolu biračkog spiska na više od godinu posvećenog i predanog rada.

Prema riječima Bečića, analize, zaključci i rezultati Radne grupe važan su doprinos daljem unapređenju izbornog procesa.

Govoreći o značaju teme biračkog spiska, on je istakao da su demokratski i slobodni izbori osnov i oslonac svakog demokratskog društva, podsjećajući da član 2 Ustava Crne Gore predstavlja putokaz svim društvenim i političkim akterima.

Bečić je naglasio da su kredibilan izborni proces, demokratski i slobodni izbori, zajednički cilj svih dobronamjernih činilaca društva, budući da iz demokratski iskazane volje građana, saglasno Ustavu, proističe konstituisanje zakonodavne i izvršne vlasti.

„Po mom skromnom sudu, dva temelja kredibilnog izbornog procesa jesu, sa jedne strane, sloboda - sloboda u političkom kandidovanju, djelovanju, promišljanju, saopštavanju stavova, sloboda u samom izboru i glasanju i, sa druge strane, ono što je tačan, uredan i pouzdan birački spisak“, poručio je Bečić.

On je, govoreći o slobodi, ocijenio da je Crna Gora nakon 30. avgusta ostvarila značajan demokratski napredak.

„Mislim da je jedna od najvećih vrijednosti i najvećih tekovina koje je donio 30. avgust upravo sloboda. Tako da izborni procesi kojima smo svjedočili u prethodnim godinama jesu zaista, po opštoj ocjeni, bili u dijelu slobode istinski praznici demokratije i u mnogo čemu su ličili na izborne procese u najrazvijenijim evropskim državama“, istakao je Bečić.

Govoreći o izazovima sa kojima se Crna Gora suočava u toj oblasti, on je istakao da su oni dominantno produkti nasljeđa prošlosti i određenih zakonskih ograničenja koja onemogućavaju puni zamah u dijelu efikasnosti procesa, kako bi se usporilo postizanje punog stepena ažurnosti i pouzdanosti biračkog spiska.

Kako se navodi, Bečić se posebno se osvrnuo na iskustva sa lokalnog nivoa, navodeći primjer opštine Šavnik, gdje su analiza rada Radne grupe i aktivnosti nadležnih organa ukazale na posljedice izbornog inženjeringa i potrebu daljeg unapređenja mehanizama kontrole prebivališta.

Prema njegovim riječima, taj momentum izazova na lokalnom nivou u pogledu izbornog inženjeringa rješava se kroz dva ključna pravca djelovanja, a prvi se odnosi na važnu odluku crnogorskog parlamenta kojom je, kroz izmjene zakona o izboru odbornika i poslanika, predviđeno održavanje lokalnih izbora u jednom danu, što će značajno smanjiti prostor i motivaciju za izborne manipulacije.

„Drugi pravac odnosi se na dodatno unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira u dijelu terenskih kontrola Uprave policije u slučajevima sumnje na promjenu prebivališta“, dodao je Bečić.

Predstavljajući dio nalaza Radne grupe, on je ukazao na podatak da je u referentnom trenutku popisa stanovništva broj birača bio veći za više od 48 hiljada u odnosu na broj punoljetnih državljana sa prebivalištem u Crnoj Gori, pri čemu se taj broj gotovo u potpunosti poklapa sa brojem osoba koje nijesu izvršile zakonsku obavezu zamjene ličnih karata.

Od tog broja, kako je dodao Bečić, preko deset hiljada je onih koji nijesu zamijenili ličnu kartu ni prilikom prethodne zamjene 2008. godine, odnosno skoro 20 godina.

„Djelovanje tih lica je u direktnoj suprotnosti za Zakonom o ličnoj karti i Zakon o registrima prebivališta i boravišta, odnosno definicijom prebivališta. Ovo su značajni pokazatelji i značajni putokazi u kom pravcu treba da djelujemo“, naglasio je Bečić.

On je poručio da se pitanje uređenja biračkog spiska ne smije tumačiti kao pitanje usmjereno protiv bilo koga, već isključivo kao potreba da se birački spisak usaglasi sa Ustavom i zakonima Crne Gore.

„Ove diskusije i ove analize nijesu usmjerene protiv bilo koga. Samo imaju za cilj da upodobimo naš birački spisak sa onim što su Ustav Crne Gore i zakonodavni okvir“, rekao je Bečić.

Kako je naveo, apsurd u crnogorskom pravnom sistemu je da je državljanin koji boravi privremeno van Crne Gore duže od 90 dana dužan da prijavi tu promjenu boravišta nadležnima što nije naravno sporno, ali da sa druge strane na primjer državljanin koji odluči da da se trajno preseli i živi van Crne Gore, da mu tamo bude mjesto življenja i centar životnih aktivnosti nije dužan da odjavi prebivalište nadležnim organima u Crnoj Gori.

„Kako možemo imati pouzdan i tačan birački spisak, ako nemamo ažurne registre odjave prebivališta, odnosno ako ne postoji zakonska obaveza odjave prebivališta “, istakao je Bečić.

On je naglasio i da ne postoji nikakva povezanost između eventualne odjave prebivališta i gubitka crnogorskog državljanstva, poručivši da je dijaspora velika snaga i veliko blago Crne Gore.

„To što neko odjavi prebivalište iz Crne Gore ne znači da će izgubiti crnogorsko državljanstvo, niti bilo ko ima takve namjere“, kazao je Bečić.

On je ukazao na značaj terenskih kontrola i potrebe njihovog širenja na sve slučajeve sumnje u zakonitost podataka u registrima.

„Unapređenje terenskog okvira kontrole, da se on ne odnosi samo na terensku kontrolu promjene prebivališta iz jedne u drugu opštinu unutar Crne Gore, već na bilo koju sumnju nadležnih organa u odnosu na ono što piše u zakonu. Jer terenske kontrole ne treba da se plaši niko ko radi u skladu sa zakonom“, rekao je Bečić i dodao da zato uvijek podstiče terensku kontrolu.

Kako je kazao, normiranje obaveze odjave prebivališta, uvođenje terenskih kontrola za sve sumnje nadležnih organa i zakonsko rješavanje odjave prebivališta za hiljade i hiljade osobe koje nijesu decenijama zamijenile ličnu kartu je osnov rješavanja problema i izazova sa biračkim spiskom u Crnoj Gori.

Kako je saopšteno, Bečić se dotakao i drugih ideja ili rješenja generalno u vezi sa izbornim zakonodavstvom koja su već primijenjena u nekim zemljama, poput identifikacije birača otiskom prsta, video nadzora određenih faza rada biračkih odbora izuzev onih koji garantuju tajnost glasanja, uvođenja fotografije kao dijela biračkog spiska i slično.

„Sve su to pitanja iz šireg opsega izbornog zakonodavstva o kojima naravno treba diskutovati, ali ova tri u vezi sa biračkim spiskom koja sam prethodno naveo smatram dominantna za ono što je vjerujem cilj svih nas. Da bilo ko ne bude zakinut za jotu, da ispoštujemo Ustav i Zakon i da imamo pouzdan i kredibilan birački spisak“, rekao je Bečić.

On je pozvao na nastavak argumentovane rasprave i organizovanje što više ovakvih foruma u cilju jačanja povjerenja građana u izborni proces i demokratske institucije.

„Dijalog je osnov svega. Neka svako ima stavove, ali neka svako ponese odgovornost za posledice svojih stavova. Naše je bilo da predložimo rješenja“, naglasio je Bečić.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, govoreći o Radnoj grupi koja vrši kontrolu biračkog spiska, rekao je da su ciljevi i zadaci, a naročito analize i zaključci do kojih je došla Radna grupa u potpunosti opravdali njeno formiranje.

On je naveo da se u registrima nalazi više hiljada osoba koje godinama, pa i decenijama nijesu izvršile zamjenu lične karte, već se u evidencijama vode isključivo sa pasošem i da je analizom upisanih birača po adresama stanovanja utvrđen značajan nivo neažurnosti adresnog registra, kao i da postoji veliki broj građana za koje država nema precizne podatke o tačnoj adresi stanovanja.

Šaranović je dodao da je utvrđeno i postojanje preminulih koji se i dalje vode u biračkom spisku, kao i slučajeva osoba rođenih početkom 20. vijeka, što dodatno ukazuje na potrebu ažuriranja i čišćenja evidencija.

,,Ovakvo stanje predstavlja skup ozbiljnih izazova koji zahtijevaju institucionalno i sistemsko djelovanje u cilju uspostavljanja potpunog integriteta biračkog spiska”, zaključio je Šaranović.