Državni parlament duže od godinu neće da izabere za sudije Ustavnog suda kandidate koje predlaže predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a on tvrdi da je Evropska unija (EU) oročila završetak tog procesa do kraja jula.
Milatovićev kabinet rekao je “Vijestima” da je evropska komesarka za proširenje Marta Kos u jednom od nedavnih razgovora sa šefom države na temu izbora nedostajućih sudija Ustavnog suda, poručila da je očekivanje Brisela da se taj postupak okonča najkasnije do ljetnje pauze u zasjedanju Skupštine, odnosno - do kraja jula (do kraja proljećnjeg zasjedanja).
“Zato je odgovornost sad na Skupštini. Crna Gora mora završiti posao i izabrati preostale sudije Ustavnog suda. To je test institucionalne zrelosti države koja želi da postane sljedeća članica EU”, naveo je Milatovićev kabinet.
Na pitanje redakcije do kad Unija očekuje popunu upražnjenih funkcija u Ustavnom sudu, Delegacija EU u Podgorici ponovila je da oni pozivaju da se sudije izaberu bez odgađanja.
“Dosljedno smo isticali da je potpuno funkcionalan i nezavisan Ustavni sud od ključnog značaja za zaštitu prava građana, za osiguranje stabilnosti demokratskih institucija i integriteta vladavine prava. To ostaje od suštinskog značaja za napredak Crne Gore ka pristupanju EU. EU poziva sve političke aktere da postignu i održavaju široki politički konsenzus kako bi se obezbijedilo da se sve nedostajuće sudije imenuju bez daljeg odgađanja, kroz transparentan i meritokratski proces izbora”, saopštila je Delegacija.
Najviši zakonodavni organ opet nije odgovorio na pitanja lista kad će se poslanici ponovo izjasniti o izboru dva Milatovićeva kandidata za sudije - Predragu Krstonijeviću i Jeleni Ružičić.
Izvor “Vijesti” iz vlasti tvrdi da postoji međunarodni pritisak da se popune upražnjena mjesta u sudu koji “čuva” ustavnost i zakonitost, i da se kao rok pominje čak i kraj juna.
Taj sagovornik tvrdi i da u dijelu vladajuće većine - prvenstveno Novoj srpskoj demokratiji (NSD) i Demokratama - postoji volja da se podrži Krstonijević (što su već učinili u prvom krugu glasanja), ali da Pokret Evropa sad (PES), od kog zavisi izbor tog kandidata, navodno ima rezerve prema njemu.
O eventualnoj podršci drugom Milatovićevom kandidatu (Jeleni Ružičić), prema tvrdnjama tog izvora, uopšte nema priče u vlasti.
Godina sabotaže
Kako je list pisao, za to što nema popune Ustavnog suda odgovorna je parlamentarna većina, koja ne samo što ne želi da s opozicijom obezbijedi “prolaz” Milatovićevim kandidatima, već opstruira i odlučivanje o tome - tako što sabotira održavanje sjednica na kojima bi trebalo da se glasa i što mjesecima drži predsjednikove predloge “u fioci”, ne stavljajući ih na dnevni red.
Milatović je prvo, u maju 2025, za sutkinju predložio Mirjanu Vučinić. Četiri mjeseca kasnije, u septembru, predstavnici vladajuće većine nisu omogućili usvajanje dnevnog reda sjednice parlamenta s predlogom da ta advokatica bude izabrana u Ustavni sud.
Nakon toga, u oktobru i novembru prošle godine, Vučinić u dva kruga odlučivanja nije imala dovoljno glasova parlamentaraca da “prođe”.
Predsjednik je potom, početkom decembra 2025, za kandidata predložio Krstonijevića, sudiju Višeg suda u Podgorici. U prvom krugu glasanja, krajem decembra, Krstonijević nije dobio potrebnu podršku. Tada je njegov izbor podržalo 25 skupštinara, dok ih je 20 bilo uzdržano. Krstonijevića su, od partija većine, podržali poslanici NSD-a, Demokrata i Socijalističke narodne partije, te dio poslanika PES-a. Bošnjačka stranka je bila uzdržana, kao i dio predstavnika PES-a. Za Krstonijevića su glasale i dvije nezavisne poslanice.
Opozicija nije učestvovala u odlučivanju, kao ni Demokratska narodna partija (DNP) koja je tada bila u vlasti, ali ju je u međuvremenu napustila.
Od tada nije bilo druge runde glasanja o Krstonijeviću. Iako je ona trebalo da bude održana 17. februara, poslanici se nisu izjašnjavali o predlogu, jer je, kako su “Vijesti” tada objavile, predsjednik parlamenta Andrija Mandić (NSD) tražio još vremena kako bi se nastavili razgovori (o kandidatu).
Krstonijević bi u Ustavnom sudu trebalo da zamijeni sutkinju Desanku Lopičić, kojoj je istekao mandat, ali joj ga je Skupština produžila do izbora novog sudije.
Kad je riječ o Ružičić, šef države nju je predložio za sutkinju početkom marta, ali najviši zakonodavni dom još nijednom nije odlučivao o tome.
Za izbor sudije Ustavnog suda potrebna je kvalifikovana većina, odnosno dvotrećinska podrška svih poslanika (najmanje 54 glasa) u prvom krugu, dok je u drugom potrebna podrška tri petine poslanika (49 glasova).
Ustavni sud trenutno ima šestoro sudija, od propisanih sedam.
“Nema opravdanja što se ne glasa”
Milatovićev kabinet kaže da je, kad je riječ o eventualnom roku za popunjavanje Ustavnog suda, važno naglasiti da to ne može biti predmet političkog odgađanja ili kalkulacija. Riječ je, ističu, o ustavnoj i institucionalnoj obavezi koja mora biti završena bez daljeg odgađanja.
“Ne postoje proceduralne prepreke da se drugi krug glasanja za Krstonijevića zakaže, niti postoji opravdanje da se predlog za Ružičić i dalje ne nađe na dnevnom redu”, rekao “Vijestima” Kabinet predsjednika.
Oni navode da najnoviji non-pejper (neformalni diplomatski dokument) Evropske komisije, predstavljen sredinom juna, potvrđuje ono na šta Milatović mjesecima “dosljedno ukazuje” - da bez funkcionalnog, popunjenog i nezavisnog Ustavnog suda nema pune vladavine prava, stabilnih institucija, ni završetka evropskog puta Crne Gore.
Kabinet šefa države ističe i da su jasne poruke koje su se čule početkom juna na samitu EU-Zapadni Balkan, održanom u Tivtu: da je evropski put Crne Gore stvaran, dostižan i ubrzan, ali da se njegova završnica ne može iznijeti bez pune funkcionalnosti institucija i mjerljivih rezultata u oblasti vladavine prava.
“Uspješno organizovan samit pokazao je da Crna Gora, kad postoje jasna politička volja i ozbiljna institucionalna koordinacija, može da bude pouzdan partner EU i domaćin najzahtjevnijih evropskih procesa. Sad je neophodno da se ista odgovornost pokaže i u ispunjavanju ključnih obaveza iz oblasti vladavine prava, prije svega kroz izbor nedostajućih sudija”, poručeno je.
Petoro sudija Ustavnog suda Skupština bira na predlog svog Ustavnog odbora, a dvoje na predlog predsjednika države.
Mandat sudijama traje 12 godina.
Milatovićev kabinet: Parlament dobio sve što je potrebno da odlučuje
Na pitanje da li je Milatović razgovarao s predstavnicima parlamentarne većine i opozicije o izboru sudija, njegov Kabinet kaže da je predsjednik u okviru svojih ustavnih nadležnosti “bio otvoren za institucionalne konsultacije sa svim zainteresovanim poslanicima”, kako iz vlasti, tako i iz opozicije.
Tokom konsultacija, kako dodaju, jasno su obrazloženi razlozi zbog kojih
su za sudije predloženi Krstonijević i Ružičić, “kandidati s ozbiljnim pravničkim i sudijskim biografijama, profesionalnim iskustvom i integritetom”.
“Predsjednik je svoj dio posla završio odgovorno, transparentno i u skladu s Ustavom. Sprovedeni su javni pozivi, izvršena je provjera ispunjenosti zakonskih uslova, obavljeni su razgovori s kandidatima i Skupštini su upućeni predlozi zasnovani na znanju, iskustvu i profesionalnoj karijeri. Time je parlament dobio sve što je potrebno da odlučuje”, poručio je Kabinet šefa države.
Dio opozicije predvođen DPS-om predstavio je početkom juna “Platformu za prevazilaženje parlamentarne krize u ključnoj fazi procesa evropske integracije”, kojom od vladajuće većine traži i da se izbor sudija Ustavnog suda realizuje “kroz prethodno postignut dogovor vlasti i opozicije”, s ciljem obezbjeđivanja “pune funkcionalnosti, kredibiliteta i političke nepristrasnosti ove institucije”.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
