Prvim glasanjem samo se otvara postupak: Počela rasprava o predlozima za promjenu Ustava

Poslanici crnogorskog parlamenta juče su počeli raspravu o predlozima za izmjene Ustava, o kojima će prvo glasanje biti u ponedjeljak, što ne znači da će amandmani tada biti i usvojeni, već da se samo otvara procedura za promjenu najvišeg pravnog akta.

Izmjene Ustava važne su za zatvaranje jednog od ključnih poglavlja u procesu evropskih integracija - Poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava). Ako se taj posao ne završi ubrzo, to bi moglo značajno da ugrozi plan Vlade Milojka Spajića da sva poglavlja zatvori do kraja godine, kako bi Crna Gora postala članica EU 2028. godine.

Podgorica je u obavezi da donese set izmjena Ustava koje se odnose na jačanje nezavisnosti pravosuđa (da, između ostalog, ministar pravde više ne bude član Sudskog savjeta), na to da se ukine imunitet članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti, te na pitanje nezavisnosti Centralne banke.

Procedura za promjenu Ustava propisana je članovima 155, 156 i 157 najvišeg pravnog akta, jedna je od najstrožih u regionu i podrazumijeva tri glasanja.

Koraci su sljedeći: prvo se podnosi predlog za promjenu Ustava (predsjednik, Vlada ili najmanje 25 poslanika), i za tu odluku potrebna je dvotrećinska većina svih poslanika, odnosno najmanje 54 glasa od 81 poslanika.

Zatim slijedi izrada nacrta amandmana (izmjena). Nakon što Skupština odluči da pristupi promjeni Ustava, nadležni skupštinski odbor (Ustavni odbor) priprema nacrt amandmana. Nacrt je usvojen ako za njega glasa dvije trećine poslanika. Potom se organizuje javna rasprava, prije utvrđivanja konačnog predloga o promjeni Ustava. Javna rasprava ne može trajati kraće od mjesec.

Treći korak je usvajanje amandmana. Po završetku javne rasprave, Ustavni odbor sačinjava predlog akta o promjeni Ustava, nakon čega Skupština glasa o konačnim amandmanima. I za njihovo usvajanje potrebna je dvotrećinska većina (54 glasa).

Prema Ustavu, ako se mijenjaju njegove najvažnije odredbe (npr. one koje se odnose na državni karakter, suverenost, oblik države, službeni jezik, državne simbole...), nakon usvajanja u Skupštini promjene moraju biti potvrđene na državnom referendumu. Da bi uspjele, za njih mora glasati najmanje tri petine svih upisanih birača, a ne samo većina onih koji izađu na referendum. To je jedan od najviših pragova u Evropi.

Parlamentarna većina ima 47 poslanika (Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija, Demokrate, Bošnjačka stranka, Socijalistička narodna partija, Albanski forum i Albanska alijansa), što znači da joj za izmjene najvišeg akta fali najmanje sedam glasova.

Usvajanje ustavnih promjena nije se dovodilo u pitanje dok glasovima većine početkom marta nisu usvojeni sporni zakoni o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, za koje opozicija i civilno društvo tvrde da su uvod u “policijsku” državu.

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković poručio je juče, tokom rasprave u Skupštini, da će stav njegove stranke o ustavnim promjenama zavisiti od odgovora na predloženu opozicionu platformu o prevazilaženju političke krize. Ona sadrži zahtjeve za reviziju spornih bezbjednosnih zakona i širok konsenzus vlasti i opozicije prilikom ključnih imenovanja u pravosuđu i regulatornim tijelima.

Istakao je da bi “rasprava trebalo da pokaže šta su evropske vrijednosti”. Rekao je da razgovor ne znači unaprijed dogovor, niti da dijalog znači lijepljenje etiketa da je neko slab, “a samim tim ne podrazumijevaju osude ako neko ne glasa za ustavne promjene - da je kočničar evropskog puta”.

On je pitao šefa parlamnta i lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andriju Mandića šta se desilo s njegovim (Mandićevim) paketom identitetskih pitanja.

“Vjerovatno ste ih odbacili kad ste ušli u voz vlasti. Jedan dan ste ispred američke zastave, a drugi dan dijelite sliku kapele na Lovćenu. Jedan ste ispred NATO zastave, a drugi pričate o Kosovskom boju”, kazao je Živković.

Mandić mu je odgovorio da je njegova partija od samog osnivanja opredijeljena za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji (EU) i da joj u programu piše da je za EU.

“Još kada sam biran za predsjednika Skupštine rekao sam da se do istog cilja može stići različitim putevima. U našem korpusu je neko odlučio da ide starim putevima koji su se od 1998. do 2020. pokazali neuspješnim, dok su drugi izvukli drugačije zaključke i krenuli novim putem. To je novi srpski odgovor za nova vremena, što demonstrira NSD”, istakao je Mandić.