Komisija za sprovođenje izbora predsjednika i članova Centralne izborne komisje (CIK) poništila je juče i peti konkurs za imenovanje članova i predsjednika tog tijela i predložili hitnu izmjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika u tom dijelu.
U saopštenju koje je sinoć objavljeno na sajtu Skupštine Crne Gore, navodi se da nakon izvršenog bodovanja, članovi Komisije koji su bili prisutni ovoj sjednici nijesu postigli zakonom potrebnu većinu glasova 4/5, na osnovu koje bi se došlo do predloga liste za predsjednika i članove Centralne izborne komisije. Prema prošlog ljeta usvojenim izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika, Državna izborna komisija treba da se transformiše u CIK.
"Istovremeno, Komisija je obavijestila Administrativni odbor da je na sjednici održanoj 7. jula 2026. godine utvrdila da nije u mogućnosti da ispuni obavezu iz člana 27 stav 5 Zakona o izboru odbornika i poslanika i sačini predlog liste kandidata za predsjednika i članove CIK-a sa obrazloženjem", piše u saopštenju.
Nakon pet sprovedenih postupaka i osam mjeseci rada, članovi Komisije, kako se dodaje, nijesu uspjeli da izvrše povjereni zadatak i zbog toga su svoje mandate stavili na raspolaganje Administrativnom odboru.
Na osnovu iskustva stečenog u dosadašnjem radu, Komisija smatra da postojeći zakonski okvir otežava ostvarivanje cilja izborne reforme – uspostavljanje stručne, profesionalne i depolitizovane CIK.
"Iako smo potpuno svjesni da to nije djelokrug rada i zadatak Komisije, slobodni smo da Administrativnom odboru predložimo da razmotri pokretanje hitnih izmjena člana 24 Zakona o izboru odbornika i poslanika, kako bi se, pored diplomiranih pravnika, omogućilo kandidovanje i licima sa odgovarajućim obrazovanjem iz oblasti političkih nauka, informaciono-komunikacionih tehnologija, ekonomije, finansija i drugih srodnih disciplina. Napominjemo da ovakvo rješenje nije nepoznato u postojećoj uporednoj praksi i da je postojalo kao jedna od opcija tokom sprovođenja izborne reforme u julu 2025. godine", istakli su članovi Komisije za sprovođenje izbora predsjednika i članova.
Ovaj model, kako dodaju, jeste samo jedna mogućih opcija funkcionisanja CIK koja nije isključivo sastavljena od pravnika i predstavljaju ga radi boljeg razumijevanja Administrativnog odbora i šire javnosti da se "ovdje ne radi o pukom proširenju osnove kako bi se jednostavnije izabrali predsjednik i članovi CIK, već o modernijem rješenju koje je prilagođeno savremenim izazovima funkcionisanja izborne administracije".
Time bi CIK, kako tvrde, raspolagala kompetencijama koje odgovaraju savremenim potrebama upravljanja izbornim procesima.
Istovremeno, Komisija smatra da kriterijumi za izbor članova CIK propisani članom 27 stav 3 Zakona treba da ostanu isti, jer predstavljaju ključnu garanciju stručnosti, profesionalnosti i depolitizacije izborne administracije.
"Napominjemo da je u toku rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu definisanje ovakvih kriterijuma bilo jedna od ključnih tačaka političkog konsenzusa, budući da su oni postavljeni kao zaštita potencijalnih jednostranih odluka većine u odnosu na opoziciju i brana izboru CIK onako kako bi to eventualno odgovaralo predstavnicima vlasti", kazali su.
Takođe, smatraju da je potrebno razmotriti mogućnost da Komisija jedinstvenu listu kandidata dostavlja Adiministrativnom odboru u više faza, kako bi se omogućilo postupno popunjavanje sastava CIK-a i obezbijedio njen nesmetan rad.
"Ukoliko Administrativni odbor ocijeni da za ove izmjene ne postoji potreban politički konsenzus, Komisija predlaže da se zakonski precizno uredi način funkcionisanja postojeće Državne izborne komisije do izbora novog saziva CIK, kako bi se spriječila eventualna blokada izbornog procesa", piše u saopštenju.
Komisija je, kako se navodi, u potpunosti svjesna zadatka koji joj je povjeren, te cilja i svrhe dijela izborne reforme koji je njihova odgovornost.
"Pored stručnjaka iz oblasti prava sa značajnim i višegodišnjim iskustvom i znanjem, u Komisiji smo imali i dva člana koji su direktno učestvovali u radu Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, i koji su do detalja upoznati za njenim ciljem i svrhom. Ipak, svjesni smo da nijesmo ispunili svoj zadatak, bez obzira na postojeća zakonska ograničenja. Svjesni smo i svoje odgovornosti imajući u vidu značaj ove reforme za demokratizaciju našeg društva, ali i za naš evropski put. U tom smislu naš mandat stavljamo na raspolaganje Administrativnom odboru", ističe se u saopštenju.
Članovi Komisije za izbor CIK-a su ministar pravde Bojan Božović (Pokret Evropa sad), Dragan Koprivica (CDT), doc. dr Rajka Đoković (Univerzitet Crne Gore), Nikola Rakočević (Demokratska partija socjalista) i Srđan Vujović, sudija Apelacionog suda.
Prvi oglas za popunu CIK-a propao je krajem prošle godine, kad su članovi komisije jednoglasno odlučili da tada jedini kandidat za predsjednika CIK-a nije ispunio zakonske kriterijume.
Drugi konkurs "pao" je krajem februara, kad je saopšteno da nijedan kandadat nije "u potrebnoj mjeri" ispunio kriterijume na osnovu kojih bi mogao biti predložen za predsjednika, a treći krajem aprila, jer niko od kandidata za članove nije imao potrebnih 50 bodova.
Četvrit je "pao" početkom juna, kad je utvrđeno da utvrđeno da je kandidat Boško Nenezić ostvario 78 bodova i time ispunio uslove za izbor predsjednika CIK-a (60 bodova), ali da nijedan od kandidata za članove tog tijela nije prešao potreban prag od 50 bodova.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
