Predsjednik Vlade Crne Gore i lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić objavio je danas na društvenoj mreži Iks prvostepenu presudu u kojoj se navodi da ga je Državna izborna komisija (DIK) diskriminisala kada nije utvrdila njegovu kandidaturu za predsjedničke izbore 2023. godine.
Presudom se DIK obavezuje da u roku od 15 dana od pravosnažnosti presude, Spajiću isplati 1.815 eura na ime troškova postupka.
"Danas je stigla prvostepena sudska odluka kojom je potvrđeno da smo bili oštećeni isključenjem iz predsjedničke izborne trke 2023. godine. Poštujem odluke institucija i vjerujem da je važno da pravda, čak i kada kasni, bude zadovoljena. Nastavljamo da gradimo Crnu Goru u kojoj će zakoni i institucije biti jednaki za sve", naveo je Spajić u objavi na društvenoj mreži Iks.
Na sjednici održanoj 18. februara 2023. godine, DIK nije utvrdio kandidaturu Spajića za predsjednika države.
DIK-u je tada iz Srbije stigla dokumentacija da je Spajić 15. februara odjavio prebivalište u toj državi, a da je dan ranije podnio zahtjev za odjavu srbijanskog državljanstva.
Spajić je 24. marta 2023. godine predao tužbu protiv države Crne Gore, odnosno DIK-a, zbog povrede biračkog prava i diskriminacije.
U toj tužbi se navodi da je DIK 18. februara donio rješenje kojim se ne utvrđuje kandidatura Spajića za izbor za predsjednika Crne Gore, i da je time povrijedio njegovo biračko pravo.
Kako se navodi u tužbi, DIK je u obrazloženju naveo da Spajić u formalnom smislu ispunjava sve uslove za kandidaturu za predsjednika Crne Gore, ali da iz dokaza dostavljenih od Republičke izborne komisije Srbije proističe da je on dan prije predaje kandidature odjavio prebivalište u Srbiji, i da je još državljanin druge države.
U tužbi se dodaje da je na taj način DIK postupio diskriminatorno prema Spajiću u odnosnu na druge predsjedničke kandidate, i da mu je tako povrijedio biračko pravo i prekoračio zakonom data ovlašćenja.
"Kako je Spajić ispunjavao sve Ustavom i zakonom predviđene uslove da bude kandidat za predsjednika Crne Gore, jasno je da mu je DIK povrijedio biračko (pasivno) pravo", kaže se u tužbi koju su podnijeli advokati Ilija Jokić i Danilo Ćulafić.
Oni su podsjetili da je Zakonom o izboru predsjednika Crne Gore propisano da DIK utvrđuje kandidature predsjedničkih kandidata.
"DIK nije imao pravo da odlučuje da li nekom određeno pravo priznaje ili ne, već samo da utrdi da li određeni kandidat ima pasivno biračko pravo, i isto isključivo iz dokaza koje zakon predviđa da se moraju dostaviti uz kandidaturu", navodi se u tužbi.
Dodaje se da svako drugo ponašanje predstavlja prekoračenje zakonom datih ovlašćenja, a posebno imajući u vidu pretpostavku istinitosti javnih isprava dostavljenih uz predlog za kandidaturu.
Kandidat PES-a na predsjedničkim izborima 2023. godine bio je aktuelni predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji je u drugom krugu pobijedio tada aktuelnog predsjednika Crne Gore i tadašnjeg lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA

