Administrativni odbor hoće da i „društvenjaci” mogu u CIK: Hoće li biti izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika?

Administrativni odbor Skupštine iniciraće izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika kojima bi se za članove Centralne izborne komisije (CIK) omogućilo kandidovanje i osobama sa završenim fakultetima iz oblasti društvenih nauka.

To je odlučeno na jučerašnjoj sjednici tog skupštinskog tijela, na kojoj predsjednik i četiri člana CIK-a nisu mogli biti izabrani jer Komisija za sprovođenje postupka izbora, zbog važećih zakonskih uslova, ni nakon pet konkursa nije mogla da sačini listu kandidata.

Usljed toga, Komisija je od odbora zatražila da po hitnom postupku inicira izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika, kako bi se postupak mogao završiti, prenosi Agencija MINA.

Peti konkurs je oboren nakon što članovi Komisije koji su bili prisutni na sjednici nisu postigli zakonom potrebnu većinu glasova 4/5, na osnovu koje bi se došlo do predloga liste za predsjednika i članove CIK-a.

Nakon pet sprovedenih postupaka i osam mjeseci rada, članovi Komisije, kako su saopštili, nisu uspjeli da izvrše povjereni zadatak i zbog toga su svoje mandate stavili na raspolaganje Administrativnom odboru.

Predsjednica Administrativnog odbora Jelena Nedović kazala je da je Komisija ocijenila pristigle prijave, ali da nije mogla sačiniti listu kandidata za predsjednika i četiri člana CIK-a zbog zakonskog uslova da kandidati moraju imati iskustvo u izbornim procesima i završen isključivo Pravni fakultet.

“Jedino moguće rješenje da bi se proširila lista kandidata je da se zakonski omogući kandidovanje i osobama sa završenim fakultetima iz oblasti društvenih nauka, jer su oni više bili uključeni u sprovođenje izbornih procesa”, rekla je Nedović.

“Vijesti” su u subotu pisale da bi rješenje moglo biti predočeno tokom ove sedmice.

Izvor lista je tada kazao da je suština u tome da se radi na izbornom zakonodavstvu, a da je Ministarstvo pravde domaćin sastanaka predstavnika vlasti i opozicije i nevladinih organizacija, uz učešće Delegacije Evropske unije i ODIHR-a.

Prema saznanjima “Vijesti”, kriterijumi za izbor predsjednika CIK-a vjerovatno se neće mijenjati, ali bi za članove tog tijela bili ublaženi, tako da bi mogli da se prijave i ljudi koji dobro poznaju izborno zakonodavstvo, a nijesu pravnici.

Namjera je da izmjene zakona koje se tiču CIK-a predlože poslanici vlasti i opozicije.

Poslanik DPS-a i zamjenik predsjednice Administrativnog odbora Mihailo Anđušić kazao je tom prilikom “Vijestima” da je prvo potrebno da inicijativa o promjeni zakona bude precizno formulisana.

Prvi oglas za popunu CIK-a propao je krajem prošle godine, kad su članovi komisije jednoglasno odlučili da tada jedini kandidat za predsjednika CIK-a nije ispunio zakonske kriterijume.

Drugi konkurs “pao” je krajem februara, kad je saopšteno da nijedan kandadat nije “u potrebnoj mjeri” ispunio kriterijume na osnovu kojih bi mogao biti predložen za predsjednika, a treći krajem aprila, jer niko od kandidata za članove nije imao potrebnih 50 bodova.

Četvrti je “pao” početkom juna, kad je utvrđeno da je kandidat Boško Nenezić ostvario 78 bodova i time ispunio uslove za izbor predsjednika CIK-a (60 bodova), ali da nijedan od kandidata za članove tog tijela nije prešao potreban prag od 50 bodova. Odbor je odlučivao i o imenovanjima.

Poslanik Ujedinjene Crne Gore Danilo Jokić, koji je odnedavno u skupštinskim klupama zamijenio partijskog kolegu Vladimira Dobričanina, jednoglasno je izglasan za člana Odbora za ljudska prava i slobode i Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

Istim rezultatom je odlučeno da se plenumu predloži sedam članova Upravnog odbora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

Skupštini će biti predloženi Isad Muratović, Almira Đoković, Marko Ugrin, Alija Kujović, Senad Sejdović, Avdo Ajanović i Lavdin Kroma.

Takođe, konstatovano je i da je Marina Vujačić povukla kandidaturu za članicu Savjeta Agencije za audio-vizuelne medijske usluge usljed nespojivosti funkcija, nakon što je imenovana u Upravni odbor Zavoda za jedinstveno vještačenje invaliditeta.