Crna Gora uskoro bi mogla da dobije novi zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom, a prema mišljenju direktorice Akcije za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović, njegovi dometi biće znatno manji od očekivanih.
Ona je, komentarišući ključne odredbe Predloga zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, rekla “Vijestima” da će država, prije pravosnažne presude, moći da oduzima imovinsku korist veću od 50.000 eura samo kad je riječ o krivičnim djelima počinjenim u okviru kriminalnog udruženja ili kriminalne organizacije.
“Mogućnost oduzimanja imovinske koristi od 50 hiljada eura - kad je potvrđena optužnica ili zakazan pretres za skraćeni postupak - vezana je isključivo za krivična djela učinjena u sastavu kriminalnog udruženja ili kriminalne organizacije. Samim tim su i dometi zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom prije pravosnažne presude u manjem opsegu nego što je javnost imala očekivanja, ili i dalje ima”, kazala je Mrdović.
Vlada je prošle sedmice uputila Skupštini predlog, i on će biti pred poslanicima na vanrednoj sjednici zakazanoj za 24. avgust.
Predlogom se uređuju uslovi za oduzimanje imovine stečene kriminalom, postupak njenog oduzimanja, upravljanje tom imovinom, ali se uvodi i poseban model trajnog oduzimanja imovine prije donošenja pravosnažne osuđujuće presude u strogo propisanim slučajevima organizovanog kriminala.
Uvođenje ovog modela, kako je objašnjeno iz Ministarstva pravde koje je napisalo predlog, zasniva se na članu 16 Direktive EU (od 24. aprila 2024. godine) o povratu i oduzimanju imovine, kojim se državama članicama omogućava uvođenje instituta oduzimanja bogatstva neobjašnjenog porijekla povezanog s kriminalnom djelatnošću.
“Predloženo rješenje zasniva se na činjenici da je riječ o posebnom postupku u kom se ne odlučuje o krivičnoj odgovornosti učinioca, već isključivo o zakonitosti porijekla konkretne imovinske koristi”, piše u obrazloženju predloga.
Pravna sudbina oduzete imovine, kako se dodaje, ne zavisi od ishoda krivičnog postupka, jer je predmet odlučivanja imovina, a ne krivična odgovornost.
“Imalac, kao i treća lica koja polažu određeno pravo na imovinu, imaju mogućnost da iznesu dokaze i učine vjerovatnim njeno zakonito porijeklo, pri čemu sud cijeni sve izvedene dokaze i donosi odluku o ispunjenosti zakonom propisanih uslova za trajno oduzimanje imovinske koristi”, navedeno je u obrazloženju.
Kako je pojašnjeno, primjena ovog modela ograničena je na najsloženije oblike kriminaliteta izvršene u sastavu kriminalnog udruženja i kriminalne organizacije i “moguća je samo kad su kumulativno ispunjeni zakonom propisani uslovi”, uključujući postojanje potvrđene optužnice, odnosno zakazanog glavnog pretresa u skraćenom postupku, vrijednost imovinske koristi od najmanje 50.000 eura i utvrđenje suda da postoji očigledna nesrazmjera između vrijednosti imovine i zakonitih prihoda imaoca, pri čemu imalac nije učinio vjerovatnim zakonito porijeklo imovine.
Iz Vlade tvrde da slični modeli trajnog oduzimanja imovinske koristi bez pravosnažne osuđujuće presude postoje i u uporednom pravu članica EU. Tako, kako navode, u Sloveniji Zakon o oduzimanju nezakonite imovine propisuje da se smatra da je imovina nezakonitog porijekla ako se ne dokaže da je stečena iz zakonitih prihoda ili na drugi zakonit način, pri čemu se pretpostavlja da imovina nije zakonitog porijekla kad postoji očigledna nesrazmjera između njene vrijednosti i zakonitih prihoda. Istovremeno, slovenačko zakonodavstvo predviđa pokretanje postupka tek nakon okončanja finansijske istrage, što predstavlja stroži model u odnosu na rješenje predviđeno crnogorskim zakonom, piše u obrazloženju.
Prema članu 2 predloga, od učinioca krivičnog djela može se oduzeti imovinska korist za koju postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošću, ako njena vrijednost iznosi najmanje pet hiljada eura, ali tek po završenom postupku (ako je osoba pravosnažno osuđena za krivično djelo).
“Ovim članom dodatno se preciziraju uslovi pod kojima se imovinska korist može trajno oduzeti od pravnih prethodnika, pravnih sljedbenika, članova porodice učinioca i trećih lica na koja je imovinska korist prenesena ili koja su je stekla, kad okolnosti konkretnog slučaja ukazuju da je cilj prenosa ili sticanja bio izbjegavanje njenog oduzimanja”, navodi se.
Istovremeno, kako se dodaje, radi jačanja efikasnosti sistema oduzimanja imovine, preciziraju se okolnosti pod kojima se pretpostavlja da su navedena lica znala, mogla znati ili bila dužna da znaju za takav cilj prenosa.
Takođe, uređuje se mogućnost oduzimanja imovinske koristi stečene za drugo lice, kao i oduzimanja druge imovine koja odgovara vrijednosti imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću kad njeno neposredno oduzimanje nije moguće, “čime se sprečava da učinilac ili druga povezana lica izbjegnu oduzimanje raspolaganjem, prikrivanjem ili otuđenjem imovinske koristi”.
Uspjeh zavisi od tužilaca i sudija
Ines Mrdović ističe da predlog zakona dodatno naglašava značaj suda u oduzimanju imovine prije presude, ali napominje da je sud svakako ključna karika u zamrzavanju imovine (nakon tužilaca koji to traže).
“Tako da uspješno oduzimanje imovine samo dijelom zavisi od dobrih zakona, a mnogo više od tužilaca i sudija i toga koliko su oni nezavisni, objektivni i koliko su stvarna ‘brana’ u borbi protiv kriminala. Crnogorski građani svakako imaju svoju percepciju o sudsko-tužilačkoj organizaciji i njenoj (ne)zavisnosti”, kazala je.
Prema njenim riječima, jedna od prednosti ovog predloga jeste što detaljnije reguliše digitalnu imovinu, ali je veliki nedostatak što u javnom interesu nije u prelaznim odredbama predviđeno da se svi ranije započeti postupci i istrage okončaju isključivo po novom zakonu.
ASP je na predlog zakona, dok je bio na javnoj raspravi, imao više primjedbi, a jedna od ključnih bila je da opseg oduzimanja imovine bude niži, odnosno - 30 hiljada eura.
Mrdović kaže da većina primjedbi nije prihvaćena.
“Predložili smo i da neke fakultativne odredbe u postupanju tužilaca ili sudija budu imperativne (naročito što se radi o zamrzavanju imovine za koju je sumnja da je stečena kriminalom), ali je Ministarstvo cijenilo da sudije i tužioci treba da imaju zakonsku slobodu u postupanju”, navela je.
Kako je dodala, u zemlji u kojoj je javnost svjedočila, primjera radi, da se uništavaju/spaljuju čak i spisi Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), u toj NVO cijenili su da treba predložiti da se evidencije o oduzetoj imovinskoj koristi čuvaju trajno, “ali za to nije bilo sluha da se ovim zakonom normira”.
Gdje je bila pravda u slučaju Marović
Prema riječima Mrdović, ASP je predložio i jedno radikalno-represivno rješenje, bilo kroz ovaj ili drugi zakon, a podstaknut slučajevima Svetozara Marovića ili bivše specijalne tužiteljke Lidije Mitrović - da se ljudima koji bjekstvom izbjegnu služenje zatvorskih kazni razmotri oduzimanje imovine koju imaju u zemlji.
“Ministarstvo je cijenilo da bi to bilo zadiranje u zakonito stečenu imovinu, te će tako građani za par mjeseci - ako Marović odluči da se vrati u zemlju pošto nastupi rok zastarjelosti izvršenja njegove kazne - imati mogućnost da ga sretaju kao slobodnog građanina (a neki i da se pitaju - gdje je to izmakla pravda u ovoj zemlji)”, rekla je Mrdović.
Nakon što je u maju 2016. godine, po izlasku iz šestomjesečnog pritvora, priznao da je bio vođa kriminalne grupe, Marović je, umjesto na odsluženje pravosnažne kazne, otišao u Beograd i nije se vratio. Njegovi advokati u to vrijeme su više puta saopštavali da se Marović u prijestonici Srbije nalazi zbog liječenja. On će biti slobodan čovjek 10. oktobra ove godine, kad nastupa apsolutna zastara kazne od tri i po godine robije.
Do sada je Ministarstvo pravde Crne Gore bezuspješno uputilo Srbiji sedam zamolnica za izručenje Marovića.
Nacionalna, ali i međunarodna potraga za bivšom specijalnom tužiteljkom traje od kraja januara ove godine nakon što je Osnovni sud u Podgorici 19. januara izdao naredbu za prinudno privođenje Mitrović jer se nije javila na izdržavanje sedmomjesečne kazne zatvora.
Primjedbe na predlog zakona imali su i Advokatska komora i kompanija Citadel Group. Advokatska komora smatra, između ostalog, da je trajno oduzimanje prije pravosnažne presude postavljeno preširoko, da su nedovoljne garancije prava na odbranu i pristup spisima, dok je glavna primjedba Citadel Group da trajno oduzimanje imovine vrijedne najmanje 50.000 eura nakon potvrđivanja optužnice predstavlja “trajnu sankciju zasnovanu na sumnji”, prije nego što je utvrđena krivica.
Finansijske institucije da dostavljaju podatke
Radi efikasnog sprovođenja finansijske istrage, zakonom je predviđena mogućnost da sudija za istragu, na zahtjev državnog tužioca, obaveže kreditne, finansijske i druge slične institucije, kao i pružaoce usluga povezanih s digitalnom i kripto imovinom, da dostave podatke potrebne za otkrivanje i identifikovanje imovine stečene kriminalom.
Za neizvršavanje rješenja sudije za istragu predviđene su novčane kazne do pet hiljada eura za odgovorno lice, odnosno do 50 hiljada eura za kreditnu, finansijsku ili drugu sličnu instituciju i pružaoca usluga povezanog s digitalnom i kripto imovinom.
Predlogom zakona uređuje se mogućnost obrazovanja finansijskog istražnog tima radi sprovođenja finansijske istrage u složenijim predmetima.
Predlog uređuje i privremene mjere obezbjeđenja, uključujući zabranu otuđenja i opterećenja imovine, kao i privremeno oduzimanje pokretne imovine.
Novi propis predviđa i posebna pravila za upravljanje trajno oduzetom imovinom, odnosno propisuje se da ona postaje državna imovina i da njome raspolaže Vlada.
“Trajno oduzeta imovinska korist postaje državna imovina i na izvršenje odluka o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću primjenjuje se zakon kojim se uređuje izvršenje i obezbjeđenje”, navodi se, između ostalog, u predlogu zakona.
Vlada donošenje novog zakona obrazlaže potrebom unapređenja sistema oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i usklađivanja s pravnom tekovinom EU.
Mijenjaće KZ, funkcioneri odgovaraju ako ne dokažu porijeklo imovine
Iz Ministarstva pravde “Vijestima” su rekli da bi se pred poslanicima, krajem avgusta ili početkom septembra, mogao naći i predlog izmjena Krivičnog zakonika (KZ), kako bi krivično mogao odgovarati svaki funkcioner koji ne može da objasni i dokaže porijeklo imovine, niti da je opravda zvaničnim primanjima.
Kako su “Vijesti” objavile u oktobru, cilj Ministarstva je da novo krivično djelo kod javnih funkcionera proizvede “snažan odvraćajući efekat”.
Iz Ministarstva pravde su tada nezvanično kazali da su međunarodni eksperti zaključili da se bez tog krivičnog djela (nezakonito sticanje bogatstva) ne može adekvatno zaokružiti antikorupcijski normativni okvir i na adekvatnom nivou uspostaviti institucionalna saradnja između Agencije za sprečavanje korupcije i državnog tužilaštva - u prvom redu Specijalnog.
Ines Mrdović kaže da je javna rasprava o ovom predlogu bila u februaru ove godine i da je Ministarstvo predložilo kao donji prag vrijednost imovine od 50 hiljada.
Ona smatra da bi bilo cjelishodnije i društveno opravdanije da to (kao što je predlagala u slučaju Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom) bude niže - 30 hiljada.
“Uvođenje ovog krivičnog djela će biti značajan korak naprijed, ali kod činjenice da se (potencijalno) uvodi tek 2026. godine, građanima će ipak ostati da posmatraju mnoge vrijedne imovine nekih negdašnjih funkcionera kako u njima lagodno uživaju i da ironično komentarišu ‘sve je to od plate’”, istakla je.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
