Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni kazao je da se ustavnim amandmanima mogu uređivati najviše državne isntitucije, pitajući kakva se poruka šalje Evropi ako se istovremeno odbija suštinska decentralizacija.
"Svih šest primorskih opština traži promjenu sistema upravljanja 'Morskim dobrom'", rekao je Čapuni.
Istakao je da će Poseban poslanički, klub čiji je član, podržati promjene Ustava.
Poslanik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović rekao je da će klub HGI -Demokratska unija Albanaca dati svoj glas za izmjene Ustava, iako su svjesni svih rizika izmjena Ustava, ali i potrebe u smislu zatvaranja poglavlja 23 i članstva u EU.
Poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović rekao je da ustavnih promjena u Crnoj Gori ne može biti ako nema makar velikog dogovora između vlasti i dijela opozicije.
"To je naš stav. Nismo željeli da učestvujemo u ovome, nismo sebe smatrali kočničarima evropskog puta. Drugi dio opozcije smatra da treba da potpiše nešto sa njima. Misle da ako će da se promijeni Zakon o ANB-u i MUP-u da će napraviti neko čudo. Mislim suprotno", rekao je Abazović.
Istakao je da će i URA da glasa za ustavne promjene, iako ne znači da ove promjene dovode do unapređivanja sistema.
On je kazao da ako je premijer Milojko Spajić rezervista Vojske Srbije, a premijer je Crne Gore koja je članica NATO-a, on jedne sekunde ne može da bude na toj funkciji.
"A ako je neka podmetačina, falsifikat,.... nikakav problem, ali to treba da se procesuira", rekao je Abazović.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša je kazao da za ovo što će se izglasati ogromna odgovornost leži na Vladi koja je po reformskoj agendi trebalo ove izmjene da predloži do juna prošle, a ona je to učinila u februaru ove godine.
Od februara do juna, kako je kazao, odgovornost je na parlamentarnoj većini koja je u fioci držala izmjene Ustava.
"Zbog toga smo došli u situaciju da 'u minut do 12' moramo da donosimo ustavne izmjene bez kvalitetne javne rasprave, svjesni da je to mjerilo za zatvaranje poglavlja 23", rekao je Mugoša.
Istakao je da ima puno nelogičnosti za koje je trebalo vremena da se isprave.
"Za kakva ćemo rješenja glasati danas? Na čelu Sudskog savjeta biće osoba koja dolazi iz 'nesudijskog' dijela. Na čelu Tužilačkog savjeta će biti vrhovni državni tužilac (VDT). Mi ne razlikujemo upravljanje i rukovođenje. Onaj ko rukovodi - ne treba da upravlja. Nema logike da VDT bude na čelu Tužilačkog savjeta. A zašto takva mjera onda nije primijenjena na Sudski savjet, pa da tamo na čelu bude predsjednica Vrhovnog suda?", rekao je Mugoša.
Istakao je da će glasati za ustavne izmjene, navodeći da će teško ikad biti ovakva podrška Brisela.
"Niko nama ništa nije naredio. Žele sa nama da rade da ispunimo obaveze u rokovima", rekao je Mugoša.
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je replicirajući rekao da želi da vjeruje u to da im niko ništa nije naredio.
Mugoša je tokom replike sa Kneževićem rekao da bi volio da predsjednik Skupštine Andrija Mandić kaže da li ima srpsko državljanstvo koje je stekao nakon 2006.godine, te da li je vojni rezervista Srbije.
"Ja ti tvrdim da nije" rekao je Knežević, vezano za dio koji se tiče vojne rezerve.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković je istakao da DPS daje podršku ustavnim amandmanima ali sa ozbiljnom rezervom i opravdanom kritikom stručnog dijela javnosti i opasnosti koje vrebaju iz ovakvih ustavnih amandmana.
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je komentarišući Živkovićevo izlaganje pitao zbog čega će DPS da glasa ako vidi sve opasnosti o kojima i DNP govori.
"Vidite da je već sad stvorena četvrta grana vlasti, da ne možete ni sad da dovedete vrhovnog državnog tužioca (VDT) i glavnog specijalnog tužioca (GST) u Skupštinu i participirate pod alibijem da je to u skladu sa našim evropskim putem", kazao je Knežević.
Živković je odgovorio da je Knežević, kada je bio pri izlasku iz vlasti, prvi otkrio šta se dešavalo iza zatvorenih vrata u Vladi, kako je izabran VDT kao plod političkog dogovora.
On je kazao da im DPS nije dao "faraonska ovlašćenja", a glasaju za ustavne izmjene jer imaju veći interes iznad toga - da Crna Gora bude dio evropske kuće, jer su oni taj put započeli.
Knežević je tokom rasprave rekao da je ovo "metastaza ustavnih promjena", odnosno, "stanje kad su vas već poslali kući da u krugu familije ispustite dušu".
"Ova država ispušta dušu u krugu parlamenta 24. avgusta i još to predstavljamo kao neku najnormalniju pojavu jer je počelo da se u dijelu parlamenatrne većine promovišu stavovi da sve što je abnormalno - normalno, a sve što je normalno je sumnjivo”, rekao je Knežević.
On je kazao da ovo nisu crnogorski amandmani već (Johan) Satlerovi (Johan Satler - šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori) kao izmjena i dopuna najantisrpskijeg dokumenta - Ustava iz 2007.godine.
"Satler u prevodu znači Sedlar. Imam osjećaj da je politički osedlao i parlamentarnu većinu, i opoziciju liše DNP-a i sad udara štapom po arbatu i niko ne smije da mu kaže 'polako čovječe, puca nam krv na evropskom putu'. Ali smo spremni da kažemo da je za sve ovo kriva Srbija, da ona koči na evropski put…", rekao je Knežević.
On je kazao da ako se ispostavi da premijer Milojko Spajić danom otpusta iz srpskog državljanstva je izbrisan iz evidencije vojnih obveznika Srbije, on napušta političku scenu Crne Gore.
Ako se ispostavi suprotno, Knežević je pozvao Spajića da podnese ostavku.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je kazao da poslanici vlasti neće učestvovati u raspravi, osim predsjednice Ustavnog odbora Jelene Božović (Nova srpska demokratija - NSD).
Božović je kazala da je Ustavni odbor izglasao onakve amandmane kako ih je prvobitno predložila Vlada, navodeći da nisu uvaženi mišljenja, predlozi i sugestije koje su predlagale nevladine organizacije (NVO), pojedinci i stručna javnost.
Ona je rekla da je to iz razloga što su upravo takvi amandmani usaglašeni sa Evropskom komisijom (EK) i da nije bilo vremena da se neki usvojeni predlog opet usaglašava sa EK.
NE PROPUSTITE
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je pitao predsjednika Skupštine da li njegova partija ima pravo da učestvuje u raspravi jer se sada računaju kao opozicija, na šta je dobio potvrdan odgovor.
"Thank you very much", kazao je Knežević.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković rekao je da se danas postavlja pitanje da li je pravosuđe samostalno i nezavisno.
"Niti je samostalno niti nezavisno. I dalje stoji kvalifikacija da ovo pravosuđe jeste batina i instrument u rukama parlamentarne većine i drugih centara moći u Crnoj Gori, skopčano sa jasnom ambicijom da se nanese šteta opoziciji i mnogim neistomišljenicima ove vlasti, a za jedan cilj - da ova vlast što duže potraje", rekao je Živković.
Istakao je da se ovim ustavnim amandmanima daje ogromna moć pravosuđu u Crnoj Gori.
"Ne dajemo mi moć u ruke Miloradu Markoviću ili Vladimiru Novoviću, nego svakom budućem vrhovnom ili specijalnom državnom tužicu", rekao je Živković
Poslanici crnogorskog parlamenta počeli su raspravu o Predlogu amandmana na Ustav Crne Gore, koji se odnose na Sudski i Tužilački savjet i Centralnu banku Crne Gore (CBCG).
Na vanrednoj sjednici, koju je predsjednik parlamenta Andrija Mandić sazvao na zahtjev poslanika parlamentarne većine, poslanici će raspravljati i o Predlogu ustavnog zakona za sprovođenje amandmana 17 do 21 na Ustav.
Skupština je nacrt amandmana na Ustav usvojila 9. jula, nakon čega je uslijedila javna rasprava.
Predloženim promjenama Ustava uređuje se sastav, izbor, mandat Sudskog i Tužilačkog savjeta, a predviđeno je i donošenje zakona o CBCG.
Predviđa se da Skupština, uz dvotrećinsku pa tropetinsku većinu, bira četiri ugledna pravnika u Tužilački savjet, dok se u Sudskom savjetu broj sudija povećava sa četiri na pet, a ministar pravde više ne bi bio njegov član.
Istovremeno se detaljno uređuje sastav Tužilačkog savjeta direktno Ustavom, sa mandatom članova od četiri godine.
Amandmanima se dodatno briše odredba o glasanju ministra pravde u disciplinskim postupcima protiv sudija, dok se nezavisnost Centralne banke Crne Gore izričito potvrđuje na ustavnom nivou i predviđa njeno zakonsko uređenje.
Predlogom ustavnog zakona za sprovođenje amandmana 17 do 21 na Ustav se uređuje način sprovođenja predloženih amandmana, pri čemu Tužilački savjet i postojeći članovi Sudskog savjeta nastavljaju rad do isteka mandata, uz izuzetak ministra pravde, čiji mandat u Sudskom savjetu prestaje stupanjem zakona na snagu. Istovremeno se pokreće postupak izbora novih članova Sudskog savjeta iz reda sudija. Predviđeno je da se Zakon o Sudskom savjetu i sudijama i Zakon o Državnom tužilaštvu usklade sa ustavnim amandmanima u roku od 30 dana.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
