Oduzimaće imovinu bez obzira na vrijednost: Vlada predložila 17 amandmana na "anti-mafija" zakon

Vlada Crne Gore predložila je krajem prošle sedmice da se iz predloga tzv. anti-mafija zakona obriše odredba prema kojoj se imovina, za koju se sumnja da je stečena kriminalom, može oduzeti ako je vrijedna najmanje 5.000 eura. Ukoliko to bude prihvaćeno i zakon bude usvojen, znači da će se imovina moći konfiskovati bez obzira na vrijednost.

Vlada je podnijela 17 amandmana na Predlog zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koji se nalazi na dnevnom redu Skupštine. Tim predlogom uređuju se uslovi i postupak oduzimanja imovine pribavljene kriminalom, upravljanje oduzetom imovinom, ali se uvodi i poseban model trajnog oduzimanja imovine prije donošenja pravosnažne presude u strogo propisanim slučajevima organizovanog kriminala.

Amandmanom jedan na predlog zakona, briše se uslov da vrijednost imovine za koju postoji sumnja da je stečena kriminalom, mora iznositi najmanje 5.000 eura da bi mogla biti oduzeta (od učinioca krivičnog djela).

Ostali uslovi za oduzimanje ostaju isti - da je porijeklo imovine nezakonito i da je učinilac pravosnažno osuđen za krivično djelo propisano Krivičnim zakonikom (KZ).

Istim amandmanom precizira se način na koji sud utvrđuje da li su osobe koje su od učinioca krivičnog djela stekle imovinu, ili na koje je prenesena imovinska korist, znale ili mogle znati da je cilj prenosa ili sticanja bio izbjegavanje njenog oduzimanja.

Sud bi, kako obrazlaže Vlada, naročito cijenio da li je imovina prenesena bez naknade ili po cijeni koja očigledno ne odgovara njenoj stvarnoj vrijednosti, kao i da li je učinilac i nakon prenosa imovine na drugu osobu zadržao stvarnu kontrolu nad njom.

“Na ovaj način, navedene okolnosti nemaju karakter taksativno utvrđenih kriterijuma, već predstavljaju naročito relevantne, ali ne i jedine okolnosti koje sud može cijeniti u konkretnom slučaju”, piše u obrazloženju amandmana.

Time se, kako se dodaje, omogućava sveobuhvatna ocjena okolnosti prenosa ili sticanja imovine i osigurava fleksibilna primjena odredbe u skladu sa specifičnostima svakog pojedinačnog slučaja.

Amandmanom četiri predlaže se brisanje uslova da vrijednost imovinske koristi mora iznositi najmanje 5.000 eura i u slučajevima kad se krivični postupak ne može nastaviti zbog smrti okrivljenog, bolesti, bjekstva, imuniteta, amnestije, pomilovanja, zastare krivičnog gonjenja ili drugih okolnosti koje trajno isključuju krivično gonjenje.

Amandmanom dva se predlaže proširenje pojma imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, tako da se njime izričito obuhvati i naknadno reinvestirana imovina.

“Na ovaj način jasno se obuhvataju i slučajevi u kojima je prvobitno stečena imovinska korist dalje korišćena za sticanje druge imovine ili ostvarivanje prihoda”, navodi se u amandmanu.

Amandmanom pet predlaže se da sud, radi obezbjeđenja budućeg trajnog oduzimanja, može odrediti privremenu mjeru i na drugoj imovini čija vrijednost odgovara vrijednosti materijalne koristi pribavljene kriminalnom aktivnošću, radi obezbjeđenja njenog mogućeg kasnijeg trajnog oduzimanja.

“Dodavanjem novog stava izričito se propisuje da se mjera zamrzavanja može odrediti i u odnosu na drugu imovinu čija vrijednost odgovara vrijednosti materijalne koristi pribavljene kriminalnom aktivnošću”, obrazloženo je.

Na ovaj način, navodi Vlada, omogućava se obezbjeđenje imovine odgovarajuće vrijednosti i u situacijama kad konkretnu imovinsku korist nije moguće neposredno obuhvatiti mjerom “zamrzavanja”, čime se smanjuje mogućnost njenog otuđenja, skrivanja ili drugog raspolaganja s ciljem izbjegavanja budućeg trajnog oduzimanja.

Ovim predlogom se precizira da se pokretna imovina, na predlog državnog tužioca, može privremeno oduzeti radi očuvanja i same imovinske koristi i druge imovine odgovarajuće vrijednosti.

Privremena mjera moža i za kriptoimovinu

Amandmanom šest predlaže se da se jasno propiše da privremena mjera obezbjeđenja može obuhvatiti i kriptoimovinu i drugu digitalnu imovinu.

Vlada amandmanima predlaže i terminološko usklađivanje zakona, tako da se dosljedno koristi pojam “imalac” umjesto “imalac, odnosno vlasnik”, ali i jačanje procesnih prava lica na koja se mjere odnose.

Imalac bi imao pravo da ga advokat zastupa tokom cijelog postupka određivanja i trajanja privremene mjere, a sud bi bio dužan da ga o tom pravu obavijesti. Dodatno se štite i savjesna treća lica, koja bi mogla da se uključe u postupak do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovine i da imaju advokata.

Amandmanom 14 predlažu se preciziranje obaveze nadležnog organa da bez odgađanja obavijesti sud o radnjama koje preduzima u vezi s privremeno oduzetom imovinom. Takođe se predlaže da Vlada propiše način davanja privremeno oduzete imovine u zakup, čime se detaljnije uređuje upravljanje takvom imovinom dok traje postupak.

Ostali amandmani uglavnom se odnose na tehnička usklađivanja odredbi, prava na žalbu i preciziranje kome se dostavljaju pozivi i žalbe u postupku, kao i da predmeti od plemenitih metala, dragog i poludragog kamenja i drugi vrijedni predmeti, prije nego što budu predati Centralnoj banci na čuvanje, moraju biti odgovarajuće upakovani i zaštićeni.

Vlada je predlog zakona Skupštini uputila početkom avgusta, a iz NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP) kritikovali su tada odredbu koja se odnosi na to da će država, prije pravosnažne presude, moći da oduzima imovinsku korist veću od 50.000 eura samo kad je riječ o krivičnim djelima počinjenim u okviru kriminalnog udruženja ili kriminalne organizacije.

“Mogućnost oduzimanja imovinske koristi od 50 hiljada eura - kad je potvrđena optužnica ili zakazan pretres za skraćeni postupak - vezana je isključivo za krivična djela učinjena u sastavu kriminalnog udruženja ili kriminalne organizacije. Samim tim su i dometi zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom prije pravosnažne presude u manjem opsegu nego što je javnost očekivala ili i dalje ima”, kazala je tada “Vijestima” direktorica ASP-a Ines Mrdović.

Vlada je krajem prošle sedmice usvojila predlog izmjena KZ-a kojim se, između ostalog, uvodi krivično djelo nezakonito bogaćenje u vezi s vršenjem javne funkcije.

Predlogom je propisano da će osoba koja tokom vršenja javne funkcije stekne, prenese ili prikrije imovinu koja je u očiglednoj nesrazmjeri s njenim zakonitim prihodima, a čija vrijednost prelazi 50.000 eura, biti kažnjena zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Ako vrijednost imovine prelazi 100.000 eura, predviđena je stroža kazna - od jedne do osam godina zatvora.

Predlog tretira i slučajeve u kojima je imovina stečena, prenesena ili je njome raspolagano preko osoba povezanih s javnim funkcionerom.

Lakše praćenje kriminalne imovine preko granica

Posljednjim amandmanom (broj 17) precizira se uloga Nacionalne kancelarije za povraćaj imovine u okviru policije, koja bi postupala po zahtjevima drugih država radi identifikovanja i praćenja imovine povezane s kriminalnom djelatnošću.

Cilj je, kako je obrazložila Vlada, jasnije uređenje međunarodne saradnje u pronalaženju i povraćaju kriminalne imovine i dodatno usklađivanje s evropskim standardima.