Pokret Evropa sad (PES), sudeći prema odnosu prema koalicionom partneru iz vlasti Andriji Mandiću (NSD), nema jasnu “crvenu liniju” koja bi ih navela da glasaju za njegovu smjenu, jer opstanak na vlasti ima veću težinu od političkih i ideoloških razlika.
To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, odgovarajući na pitanje šta je potrebno da Mandić uradi da bi PES glasao za njegovu smjenu sa mjesta predsjednika Skupštine.
Mandić je, uprkos mimoilaženjima sa partijom Milojka Spajića, prije svega oko odnosa prema evropskim integracijama, identitetskih pitanja, odnosa prema Srbiji i načina vođenja državne politike, do sada imao podršku PES-a kada je u pitanju njegov opstanak na mjestu predsjednika Skupštine.
Takav stav PES je zauzeo i tokom prethodna dva glasanja o njegovoj smjeni, 2024. i 2025. godine, kada poslanici te partije nijesu podržali inicijative za njegovo razrješenje. Iz Spajićeve partije najavljeno je da će isto postupiti i kada je riječ o najavljenoj, ali ne još formalno i podnesenoj, inicijativi Demokratske partije socijalista (DPS) za smjenu Mandića.
Zbog saučešća upućenog nakon smrti ratnog zločinca Ratka Mladića, DPS je 31. avgusta najavio da će svim poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima uputiti inicijativu za smjenu Mandića.
Po tumačenju Ustava i Poslovnika Skupštine, za razrješenje Mandića potrebna je prosta, odnosno, većina prisutnih poslanika, ali da bi se sjednica održala mora biti obezbijeđen kvorum – što znači da mora doći 41 poslanik.
Iz Spajićeve partije nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” šta bi Mandić morao da uradi da bi promijenili stav, odnosno gdje je granica preko koje bi bili spremni da podrže njegovu smjenu.
Tadić-Mijović: Granica nema, ostaće zajedno
Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN-CG), Milka Tadić Mijović ocijenila je za “Vijesti” da granica nema i da će PES i Mandićeva NSD ostati zajedno, ma koliko da se deklarativno razlikuju.
“Obje te stranke na političkoj sceni Crne Gore nijesu okupili isti principi i ideologija, već ljepilo moći, koje je izgleda u ovoj političkoj kulturi, ne samo kod te dvije partije, ipak najefikasnije”, kazala je Tadić Mijović.
Programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović istakao je da, kako stvari danas stoje, nema te “crvene linije” koju PES nije spreman da pomjeri kako bi izbjegao ozbiljniju konfrontaciju sa Mandićem.
“PES je postepeno postao zarobljenik obrasca koji je sam gradio od početka saradnje sa njim, jer je svaki novi Mandićev potez pomjerao granice politički prihvatljivog, uključujući i postupke koji su teško spojivi sa deklarisanim proevropskim kursom PES-a”, navodi Đukanović.
On je podsjetio da je Mandić, zahvaljujući i PES-u, preživio dvije inicijative za smjenu, iako su mu na teret stavljani zloupotreba funkcije, nacionalističko i antievropsko djelovanje, narušavanje odnosa sa susjedima i uprkos tome što su postupci ocijenjeni kao suprotni državnim interesima Crne Gore.
“PES se povremeno ograđivao od njegovih stavova i poteza, objašnjavajući da ih ne dijeli, ali ta ograđivanja nijesu proizvela političke posljedice po koaliciju. Time je, praktično, poslata poruka da se granice mogu pomjerati sve dok nije ugrožen zajednički interes opstanka na vlasti”, istakao je Đukanović.
Saučešće "Lični stav"
Posljednji potez kojim se PES ogradio od Mandića, ali ne toliko da bi glasao za njegovu smjenu, desio se povodom telegrama saučešća koji je šef parlamenta uputio nakon smrti ratnog zločinca Ratka Mladića. Taj potez izazvao je osude dijela crnogorske javnosti, regiona, naročito iz Hrvatske, ali i Brisela.
Iz PES-a su nedavno “Vijestima” kazali da je saučešće Mandića lični i partijski stav, a ne stav Vlade, te naglasili da poštuju pravosnažne presude međunarodnih sudova.
“Kad je riječ o Ratku Mladiću, naš stav je jasan: poštujemo pravosnažne presude međunarodnih sudova, kao i principe međunarodnog prava i pravde, pa u našem pokretu ne postoji prostor za relativizaciju činjenica da je pravosnažno osuđen za genocid i ratne zločine”.
Mandić je u petak veče na plenumu rekao da je izjavljivanjem saučešća Mladićevom sinu uradio samo nešto što je u skladu sa običajima njegovog naroda:
“Jedna od važnijih stvari koju želim da kažem svima - ja sam nacionalni Srbin i uradio sam samo nešto što je u skladu sa običajima u mom narodu. I ne samo u mom, vidimo da je i kod Crnogoraca sličan običaj, to se vidjelo i na primjeru smrti predsjednika Savezne Republike Jugoslavije kada su neki Crnogorci izjavljivali saučešće, a kod nas Srba je takav običaj - izjavio sam saučešće sinu Ratka Mladića”.
On je kazao da “nije tu bilo nijedne suvišne riječi ni rečenice” i da je “uradio sve u skladu sa vjerom kojoj pripada”.
Istakao je da su tokom čitavog dana upućivani razni povici i uvrede, te zamolio da se poslanici uzdrže do trenutka kada bude počela rasprava o toj temi.
“Nemam nikakve dileme da će to biti jedna veoma interesantna rasprava”, rekao je Mandić.
Petar Đukanović je ocijenio da je politika ustupaka omogućila Mandiću da se nametne kao faktički politički lider parlamentarne većine, sa sve manje razloga da vjeruje da će njegovi potezi dovesti do raskida partnerstva.
“Dok god je očuvanje vlasti jači vezivni faktor od programskih i vrijednosnih razlika, prostor za njegovo djelovanje ostaje veoma širok”, istakao je Đukanović.
On je istakao da ne treba zanemariti ni činjenicu da unutar PES-a postoji nemali dio onih čiji su politički i vrijednosni stavovi bliski Mandićevim, što dodatno objašnjava visok prag tolerancije prema njegovom djelovanju.
“Problem je što takva politika postaje sve skuplja za PES, ali i za državu. Kada je očuvanje vlasti razlog za kontinuirano pomjeranje političkih i vrijednosnih granica, onda se više ne kalkuliše samo sa rejtingom jedne partije, već sa kredibilitetom i stabilnošću evropskog puta Crne Gore. A to bi morala biti crvena linija koja se ne pomjera zarad bilo kojeg koalicionog aranžmana”, istakao je Đukanović.
Đukić: PES-u se nikakav savez sa DPS-om ne isplati
Politički analitičar Stefan Đukić ocijenio je da ne postoji ništa što se može desiti jer PES u ovom momentu nema mogućnost da obrazuje vlast sa bilo kim drugim, a da time ne pretrpi ozbiljnu političku štetu.
“Tako Mandić može da radi svoje, (Ervin) Ibrahimović svoje, a (Aleksa) Bečić svoje. Alternativa PES-u je saradnja sa DPS-om koji je toksičan zbog nesuočavanja sa svojom kriminalnom prošlošću da im se nikakav savez sa njima ne isplati”, istakao je Đukić.
On je ocijenio da PES ne bi mogao preživjeti izbore na koje bi išao van pozicije vlasti u ovom momentu i da mora da “proguta” sve što ih snađe, a pritom, kako navodi, i drugi akteri takođe tolerišu jedni drugima mnoge stvari sa kojima se nimalo ne slažu, zarad cijene vlasti.
Iz DPS-a su, obrazlažući zašto su se odlučili na inicijativu za smjenu prvog čovjeka Skupštine, naveli da je činom izjave saučešća Mladiću, Mandić prešao granicu, “nakon koje se ne mogu zatvarati oči”.
“Dugo smo slušali da treba praviti razliku između njegovih ličnih političkih stavova i funkcije koju obavlja, da treba imati razumijevanja zbog stabilnosti vlasti, da ne treba otvarati teške teme zbog evropskog puta. Ali, postoje trenuci kada ćutanje prestaje biti politička mudrost i postaje pristajanje. Ovo je jedan od tih trenutaka. Jer kada predsjednik Skupštine izrazi pijetet zbog smrti čovjeka osuđenog za genocid, ne govorimo više o privatnim uvjerenjima, već govorimo i o dostojnosti njega da obavlja funkciju”, kazao je Danijel Živković.
Pokret Evropa sad je dva dana kasnije saopštio da neće podržati smjenu Mandića, dodajući da ratnu retoriku ostavljaju onim političkim strukturama kojima je to jedini alat.
“A mi smo se po ovom pitanju već oglasili i za nas je poštovanje međunarodnih presuda nešto što se podrazumijeva. Mi biramo budućnost”, piše u saopštenju PES-a.
Poslanik iz kluba PES-a Seid Hadžić najavio je prekjuče u parlamentu da će glasati za smjenu Mandića, sa jednakim intenzitetom slatkoće koliko je sa intenzitetom nelagode glasao za njegov izbor.
“Zabio je prst u oko Bošnjaka”, rekao je Hadžić.
Više puta se ograđivali od Mandića
Saučešće Mladiću nije prvi slučaj kad su se Mandićevi koalicioni partneri ograđivali od njega. Kad je početkom januara 2025. prvi čovjek Skupštine čestitao neustavni dan Republike Srpske, iz Vlade su poručili da izvršna vlast priznaje jedinstvenu, cjelovitu i suverenu Bosnu i Hercegovinu, a da Mandić “u svoje ime može da čestita šta god želi”.
Lider Nove srpske demokratije je “pravio problem” partnerima u vlasti i u februaru 2024. godine, kad je u parlamentu ugostio bivšeg dugogodišnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Tada su iz Ministarstva vanjskih poslova, čiji je rukovodilac u tom momentu bio Filip Ivanović (PES), kazali da oni nijesu organizovali tu posjetu, već da je to uradio najviši zakonodavni dom. Ipak, napomenuli su da su obavijestili Skupštinu o “propustu” - da prilikom posjete pored zastave Republike Srpske, nije bila istaknuta i zvanična zastava Bosne i Hercegovine.
Dvaput “preživio” pokušaj smjene
DPS je 2024. godine, zajedno sa dijelom opozicije, tražio smjenu Andrije Mandića jer su smatrali da kao predsjednik Skupštine vodi nacionalističku i antievropsku politiku i zloupotrebljava parlament. Kao glavne razloge naveli su prijem Milorada Dodika u Skupštini, isticanje trobojke u njegovom kabinetu, odlazak na proslavu izborne pobjede Aleksandra Vučića u Srbiji i pitanje njegovog državljanstva. Tvrdili su i da je njegov odnos prema Dodiku predstavljao približavanje politici koja ugrožava odnose sa BiH. Inicijativa je odbijena sa 27 glasova za i 44 protiv.
Sredinom 2025. godine, DPS i Socijaldemokrate su ponovo tražili njegovu smjenu, navodeći da se tokom njegovog mandata nagomilalo više razloga zbog kojih nije mogao biti na čelu parlamenta. Naveli su deset razloga zašto Mandić ne treba da bude na čelu Skupštine, a veći dio se odnosio na, kako su naveli, “namjerno urušavanje integriteta parlamenta kako bi se zaustavio put Crne Gore u Evropsku uniju (EU)”. Tada su posebno istakli slučaj službenog vozila Skupštine, koje je koristio njegov bratanić Danilo Mandić, kao i tvrdnje o urušavanju kontrolne funkcije parlamenta, sprovođenju nacionalističke i antievropske politike…
Mandićev bratanić Danilo Mandić je krajem aprila osuđen na godinu dana zatvora zbog neovlašćenog korišćenja službenog vozila Skupštine, a istovremeno je oslobođen optužbi za ranjavanje dvojice sugrađana i nedozvoljeno držanje oružja usljed nedostatka dokaza.
Osnovni sud u Podgorici je ukinuo pritvor Mandiću, jer je kako su tada naveli, u njemu proveo tačno godinu dana, koliko iznosi i izrečena kazna.
Opoziciona inicijativa za njegovu smjenu ni tada nije dobila dovoljan broj glasova. Za njegovu smjenu je glasalo 20, dok je protiv bio 41 poslanik od 81, koliko ih ima u parlamentu.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
