Ministarstvo finansija tvrdi da bi primjena zakona o zaradama u pravosuđu od 2027. godine, zahtijevala dodatnih 3,43 miliona eura godišnje, koji nijesu predviđeni srednjoročnim budžetskim okvirom, a posebno im je sporno povećanje specijalnog dodatka za sudije i tužioce i iznosa otpremnina prilikom njihovog odlaska u (starosnu) penziju.
Skupština je 4. septembra, bez ključnih izmjena koje je tražilo Ministarstvo, usvojila Zakon o zaradama i drugim pravima u vezi s vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije. Međutim, šef države Jakov Milatović vratio ga je parlamentu sedam dana kasnije, obrazlažući odluku time da propis otvara ozbiljno pitanje pravičnosti - prije svega unutar samog pravosuđa.
“Ako je cilj bio da se popravi položaj sudija i tužilaca s nižim zaradama i velikim opterećenjem, opravdano je pitati zašto povećanje nije snažnije usmjereno upravo prema njima, već najveći rast u nominalnom iznosu ostvaruju oni koji se već nalaze na najvišim pravosudnim funkcijama? Pitanje pravičnosti postoji i u odnosu na druge zaposlene u javnom sektoru...”, saopštio je kabinet predsjednika.
Najviši zakonodavni dom ponovo će se izjašnjavati o zakonu 29. septembra.
Prema Ustavu (član 94), predsjednik može zakon vratiti Skupštini na ponovno odlučivanje, ali ako ga poslanici ponovo usvoje, dužan je da ga proglasi.
Zakonom bi se trajno uredile zarade i druga prava sudija, državnih tužilaca i sudija Ustavnog suda, uz povećanje koeficijenata za obračun zarada od 30 odsto. Predviđeni su i brojni dodaci - za dežurstvo i pripravnost, povećani obim posla, rad u nepopunjenim sudovima i tužilaštvima, specijalni dodatak do 80 odsto osnovne zarade i dodatak za izuzetne rezultate rada do 30 odsto. Zakon uređuje i naknade za stanovanje i prevoz, životno osiguranje, godišnje i druga odsustva, jubilarne nagrade, pomoć porodici, kao i posebne uslove za penzionisanje i otpremnine.
U mišljenju koje je Ministarstvo finansija dostavilo na propis prije nego što je usvojen, piše da bi dodatni novac, 3,43 miliona eura, trebalo obezbijediti za Ustavni sud, Sudski savjet i Tužilački savjet.
Od tog iznosa, za Ustavni sud bilo bi potrebno oko 310.391 euro, za Sudski savjet 2,47 miliona eura, a za Tužilački savjet oko 654.017 eura.
“Uvidom u dostavljeni materijal, utvrđeno je da donošenje predmetnog akta ima za cilj uspostavljanje trajnog i sistemski uređenog okvira za utvrđivanje zarada i drugih prava nosilaca pravosudnih funkcija, kao i jačanje nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa, podsticanje kvalitetnog stručnog kadra u pravosudnom sistemu i obezbjeđivanje većeg nivoa pravne sigurnosti”, navodi se u mišljenju.
Ministarstvo finansija, međutim, smatra da postoji više odredbi zakona koje bi trebalo preformulisati ili uskladiti s važećim propisima.
Sporan rast dodatka sa 60 na 80 odsto
Jedna od primjedbi odnosi se na povećanje specijalnog dodatka sa 60 na 80 odsto zarade. Ministarstvo finansija navodi da bi ta izmjena zahtijevala dodatno izdvajanje novca, što nije planirano srednjoročnim budžetskim okvirom.
Ministarstvo je predložilo i izmjenu odredbe kojom je predviđeno uvećanje zarade od 80 odsto za rad subotom i nedjeljom. Traže “brisanje” subote, uz obrazloženje da su Opšti kolektivni ugovor i sistem zarada koncipirani tako da se dodatno plaća samo rad nedjeljom.
Primjedba je data i na formulaciju “dodatak za postignute rezultate rada”, koju bi, prema mišljenju Ministarstva finansija, trebalo zamijeniti izrazom “varijabilni dio zarade”.
Predloženo je i da isplata tog dijela zarade bude uslovljena prethodnom potvrdom organa državne uprave nadležnog za finansije, da su potrebna sredstva raspoloživa.
Primjedbe na naknade i otpremnine
Ministarstvo finansija tražilo je i brisanje odredbe prema kojoj bi se specijalni dodatak uračunavao u osnov naknade zarade za vrijeme spriječenosti za rad, smatrajući da je takvo rješenje suprotno Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju.
Posebna primjedba odnosi se na otpremnine prilikom odlaska u starosnu penziju. Zakonom je predviđeno da nosilac pravosudne ili ustavnosudske funkcije ima pravo na otpremninu u iznosu dvije neto zarade koje je ostvario u mjesecu prije penzionisanja.
Ministarstvo finansija ukazalo je da je za zaposlene u javnom sektoru otpremnina zbog odlaska u starosnu penziju utvrđena u visini tri minimalne zarade, ocjenjujući da bi drugačije rješenje za nosioce pravosudnih i ustavnosudskih funkcija narušilo ustavno načelo jednakosti.
“Imajući u vidu navedeno, Ministarstvo finansija ukazuje na obavezu uvažavanja predloženih izmjena, te je potrebno dostaviti inovirani predlog u skladu sa sugestijama, na razmatranje”, navodi se u mišljenju.
Plate s dodacima idu preko 4.000 eura
Prema zakonu, koeficijent zarade za sudiju osnovnog suda povećava se sa sadašnjih 15,56 na 20,23. Neto zarada bi, prema korišćenom modelu obračuna, porasla s oko 1.344 na 1.731 euro.
Sudiji višeg suda koeficijent bi s 19,02 bio povećan na 24,73, dok bi neto zarada porasla s oko 1.604 na 2.078 eura.
Koeficijent sudije Vrhovnog suda povećava se sa 22,48 na 29,22, pa njegova neto zarada s približno 1.866 raste na 2.424 eura.
Isti koeficijent predviđen je i za sudiju Ustavnog suda - umjesto dosadašnjih 22,48 iznosio bi 29,22, što bi, prema ovom obračunu, takođe značilo rast neto zarade s oko 1.866 na 2.424 eura.
Najveći koeficijent među pozicijama obuhvaćenim analizom imao bi vrhovni državni tužilac. Njegov koeficijent povećava se sa 25,07 na 33,72, a neto zarada bi s oko 2.061 porasla na približno 2.771 euro.
Neto iznosi zavise, između ostalog, i od radnog staža, pa stvarne zarade pojedinačnih sudija i tužilaca mogu biti različite.
S obzirom na to da zakon predviđa i specijalni dodatak u visini do 80 odsto osnovne zarade za nosioce pravosudnih i ustavnosudskih funkcija koji postupaju u predmetima iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, njihova neto primanja biće znatno veća.
Tako bi obračunata neto zarada sudije osnovnog suda iznosila oko 2.701 euro, sudije višeg suda 3.264, a sudije Vrhovnog suda oko 3.826 eura.
Isti iznos, od 3.826 eura, važi i za sudiju Ustavnog suda, dok bi vrhovni državni tužilac s punim specijalnim dodatkom imao obračunatu neto zaradu od oko 4.389 eura.
Ovi iznosi ne znače da bi svaki nosilac tih funkcija automatski primao specijalni dodatak, već predstavljaju računicu za slučaj kad su ispunjeni uslovi za njegovo ostvarivanje.
Kad bi se obračunao puni specijalni dodatak od 80 odsto, primanja pojedinih nosilaca pravosudnih funkcija bila bi i znatno veća od zarada najviših državnih funkcionera.
Predsjednik Crne Gore imao je u julu neto zaradu od oko 2.135 eura, predsjednik Vlade 2.061 euro, a predsjednik Skupštine 3.036 eura. Zarada ministra pravde iznosila je oko 1.840 eura, državnog sekretara u resoru pravde 1.660, sekretara tog ministarstva 1.490, a generalnog direktora Direktorata za pravosuđe oko 1.374 eura.
Razlika je još izraženija kad se primanja u pravosuđu uporede sa zaradama u drugim dijelovima javnog sektora. Tako je plata medicinske sestre u julu iznosila oko 680 eura, dok je učitelj, bez dodataka, primao oko 860 eura.
Sindikat upozoravao na disproporciju zarada
Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević, rekao je početkom avgusta za “Dan” da funkcioner u pravosuđu mora biti ekonomski u potpunosti nezavisan kako bi “odolio iskušenjima raznih uticaja”, ali da je “ogromna disproporcija u visini uvećanja zarada početnim zvanjima funkcionera u pravosuđu, s prvacima sudstva i tužilaštva u vidu predsjednika Vrhovnog, Ustavnog suda, odnosno vrhovnog državnog tužioca”.
Rakočević je kazao da je prema dostupnim podacima, predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić tokom 2025. imala prosječan mjesečni priliv od oko 5.513 eura, uključujući platu s dodacima i naknade za članstvo u savjetima, komisijama i radnim grupama, odnosno više od 66.000 eura godišnje.
Prema njegovoj računici, nakon planiranog povećanja zarada, njen mjesečni priliv mogao bi porasti na oko 6.350 eura.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković je, prema riječima Rakočevića, imao prosječan mjesečni priliv od oko 5.664 eura, dok bi nakon projektovanog povećanja njegova primanja mogla dostići oko 6.700 eura mjesečno.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
